Provedene aktivnosti za realizaciju projekta SGO

U periodu od 1994. - 1996. godine izrađena je Studija gospodarenja otpadom na području Istre i Kvarnera. Studija predstavlja  prvi dokument kroz kojega se je evidentiralo postojeće stanje postupanja s otpadom na području Istre i Kvarnera te predložilo najučinkovitije rješenje po ekološkim, ekonomskim i administrativnim pokazateljima uzimajući u obzir IVO metodologiju i integralni pristup gospodarenju otpadom. Studiju je financirala Europska banka za obnovu i razvoj u sklopu Programa tehničke pomoći za okoliš u Sredozemlju - METAP. Koordinator Studije bila je Državna uprava za zaštitu okoliša RH (danas: Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva) uz aktivno učešće nacionalnih tvrtki dok je kao supervizor odabrana tvrtka RAMBØLL iz Danske.  

Rezultati Studije

  • izvršena je analiza količina i tokova pojedinih vrsta otpada za 1993. godinu;
  • projekt je objedinio sve relevantne subjekte gospodarenja otpadom;
  • utvrđena je neodrživost postojećeg sustava po ekološkim i ekonomskim pokazateljima;
  • analizirana su varijantna rješenja za optimalnu lokaciju ŽCGO;
  • izrađena je projekcija količina i tokova zbrinjavanja pojedinih vrsta otpada do 2005. godine;
  • predloženo je optimalno rješenje i terminski plan realizacije

Zaključak Studije

Sedam neuvjetnih legalnih odlagališta, u periodu od 1998. do 2009. godine transformiati u:

 

Terminski plan realizacije zaključka Studije nije proveden zbog nepostojanja zakonske osnove na nacionalnoj razini. Uspostavu integriranog sustava gospodarenja otpadom na razini županija definira tek Zakon o otpadu iz 2004. godine kao i Strategija i Plan gospodarenja otpadom iz  2005. i 2007. godine.

 

Tijekom 1996. godine Studija gospodarenja otpadom na području Istre i Kvarnera je prihvaćena od strane većine jedinica lokalne samouprave (gradovi i općine IŽ).

 

U periodu od 1998.-1999. izrađena je, za potrebe Prostornog plana Istarske županije, stručna podloga kojom su se podaci iz 1993. godine provjerili i ažurirali na 1996. godinu i kojom je potvrđeno da se oko 40% komunalnog otpada i 70% neopasnog tehnološkog otpada iz cijele Istre zbrinjava na odlagalištu Kaštijun. Zbog navedenog i zbog povoljnih hidrogeoloških karakteristika područja lokacije Kaštijun, prednetna je lokacija uvrštena u Prostorni plan Istarske županije (Sl. novine IŽ 02/02). Prostornim planom verificiran je i prostorni koncept SGO na području županije.

 

Tijekom 2006. godine za provedbu projekta učinjeno je:

  • Uključen u projekte od nacionalnog značaja čime se omogućuj kandidatura u IPA program - Operativni program za okoliš 2007. - 2009. (Zagreb, rujan 2007.);
  • Uključen u Regionalni operativni plan Istarske županije;
  • Dobiveno je pravo građenja na postojećem i planiranom dijelu (I. faza) lokacije “Kaštijun” iz Središnjeg državnog ureda za državnu imovinu;
  • Potpisan društveni ugovor između Grada Pule i Istarske županije o osnivanju trgovačkog društva za gospodarenje otpadom “Kaštijun” d.o.o. kojim se omogućava uključivanje svih JLS u IŽ;

 

U 2007. godini:

  • Izrađena je u potpunosti projektna dokumentacija za sanaciju i rekonstrukciju postojećih legalnih odlagališta;
  • Započete su sanacije postojećih odlagališta uz financijsku pomoć Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost RH u visini od cca 35% od ukupno planiranih investicija;
  • Osnovano trgovačko društvo za gospodarenje otpadom na području IŽ “KAŠTIJUN” d.o.o. Pula (51% u vlasništvu Grada Pule, 49% u vlasništvu IŽ)
  • Potpisano je pismo namjere između Istarske županije, Grada Pule i EBRD u cilju zajedničkog rješavanja sustava gospodarenja otpadom na području IŽ;
  • Potpisan ugovor između Istarske županije i Fonda za  zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost o zajedničkom ulaganju u osnivanje i izgradnju ŽCGO "Kaštijun". Upravni odbor Fonda odobrio je Istarskoj županiji iznos od 3 500 000,00 kn od čega se 2 400 000,00 kn odobrava za provedbu istražnih radova, izradu idejnog rješenja, studije izvedivosti te kompletne aplikacije za ostvarivanje sredstava pred pristupnih fondova EU. Istarska županija se u ugovoru obvezala osigurati u proračunu za 2007. godinu 500 000,00 kn;

 

 

Za izgradnju ŽCGO Kaštijun izrađene su slijedeće studije i elaborati:

 

  • geodetska podloga za lokaciju Kaštijun;
  • Elaborat za odabir MBO tehnologije obrade otpada;
  • Idejno rješenje za ŽCGO. Za dimenzioniranje ŽCGO Kaštijunu uzeti su slijedeći pokazatelji:
    • broj stanovnika za 2006. godinu s 0,2% godišnjim povećanjem,
    • broj prijavljenih turističkih noćenja za 2006. godinu + 20% nestalnih turista, sezonskih radnika, neprijavljenih turista i neprijavljenih   radnika,
    • 0,92 kg komunalnog otpada/st/dan,
    • 1,01 kg komunalnog otpada/noćenju odnosno
    • za 2006. godinu je dobiven iznos od 90 000 tona komunalnog otpada i, prema Katastru emisija u okoliš, 27 000 tona neopasnog tehnološkog otpada koji se može zbrinjavati u sustavu gospodarenja otpadom
    • rast komunalnog otpada do 2015. godine za 2% a do 2025. godine za 1,5% a poslije za 1%,
    • rast broja stanovnika za 0,2% godišnje,
    • populacija obuhvaćena organiziranim prikupljanjem 100%
    • postotak odvojenog prikupljanja komunalnog otpada na mjestu nastanka je preuzet iz Plana gospodarenja otpadom RH za razdoblje od 2007. do 2015. godine (NN br. 85/07)
    • proizvodnja neopasnog tehnološkog otpada raste po stopi 2% do 2015. godine, 1,5% do 2025. godine a poslije 2025. godine po stopi od 1%.

 

Na temelju ulaznih pokazatelja izrađena je bilanca količina otpada koji se planira dovoziti na lokaciju ŽCGO Kaštijun po godinama do 2040. godine kao i bilanca postupanja otpadom na ŽCGO Kaštijun nakon obrade ostatnog dijela otpada MBO tehnologijom.

 

Planiranom tehnologijom obrade ostatnog dijela otpada očekuje se oko:

  •  5% metala koji će se plasirati na tržište,
  • 35% GIO (gorivi dio otpada) ili lake frakcije koja će se plasirati na tržište,
  • 25% isparne vode koja se nakon pročišćavanja na biofilterima ispušta u atmosferu,
  • 35% biorazgradive komponente koja će se odlagati na polja odlagališta,
  • 10-15% inertnog otpada u odnosu na ulaznu količinu u ŽCGO ili 30% od količine biorazgradivog otpada koje se odlaže na odlagalištu. Naime, prema projekcijama, polja se planiraju po kapacitetu za pet godina nakon čega se polja zatvaraju u bioreakcijsku deponiju u kojoj će se dodatkom vode ponovno aktivirati  anaerobni procesi pri čemu nastaje bio plin visoke kalorijske vrijednosti koji će se koristiti  kao gorivo za plinske motore  jer će sadržavati od 55 - 70% metana (CH4). Po iskorištenju bio plina na lokaciji odlagališta ostaje oko 10% inertnog otpada u odnosu na ulaznu količinu na lokaciju u ŽCGO odnosno 30% od odložene količine.  

 

Studija utjecaja na okoliš za ŽCGO "Kaštijun" – u postupku je procjena utjecaja na okoliš. Komisija uputila Studiju na javni uvid koji je trajao od 3. do 24. prosinca 2007. godine u Gradu Pula, Općini Medulin i Upravnom odjelu za održivi razvoj, Odsjeku za zaštitu okoliša IŽ.

 

Dana 29. studenog 2007. godine u Puli je održano javno predstavljanje projekta a javne rasprave održane su ((u skladu s odredbama Pravilnika o procjeni utjecaja na okoliš (NN br. 59/00 i 136/04 i 85/06)) u Puli, 11. prosinca 2007. godine, a u Općini Medulin u Medulinu, 12. i 18. prosinca 2007. godine. Zbog zainteresiranosti javnosti, od Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, dobila se dozvola za produljenje roka za provedbu javnog uvida. Tako je produljeni javni uvid trajao od 7. do 21. siječnja 2008.  godine. Tijekom produljenog javnog uvida održane su još dvije javne rasprave i to u Puli (16. siječnja 2008.) i Medulinu (17. siječnaj 2008.).

 

 

IPA aplikacija za ŽCGO - Aplikaciju su verificirali konzultanti EU za IPA program i   Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva IŽ te je ista upućena Komisiji EU. Za potrebe IPA aplikacije dobivena je i suglasnost na projekt SGO od svih gradova i općina.