Za prošlogodišnjeg posjeta hrvatskog izaslanstva Poljskoj razgovaralo se o razvoju regija i europskim fondovima, pa se na konferenciji u Splitu, konkretiziraju mnogi programi i projekti.

Vedran Grubišić  susreo se, tim povodom, s ministricom regionalnog razvoja Republike Poljske Elžbietom Bienkowskom i potpredsjednikom Vlade i ministrom regionalnog razvoja i fondova Europske unije Republike Hrvatske  Brankom Grčićem. Budući da je  Poljska najjača zemlja u korištenju sredstava iz fondova Europske unije, može biti od koristi kao dobar primjer iz prakse i za Istarsku županiju.

Poziv, dnevni red i materijali

Klub IDS-a - HNS-a  - poziv
Klub SDP-a - Zeleni - poziv
Klub HDZ-a - HSS-a - poziv
Klub Nezavisni - poziv

Upućujući im čestitke, zamjenik istarskog župana Vedran Grubišić je istaknuo važnost vatrogasaca kako u zaštiti domicilnog stanovništva tako i turista. Istarski su vatrogasci vrla značajna karika za čitav Mediteran, a svojom opremljenošću, kao što je video nadzor,  djelotvorno ostvaruju svoje zadaće.

Čestitkama se pridružio i pulski gradonačelnik Boris Miletić, zaželio im da imaju što manje posla, te naglasio kako  ove godine, zbog sušnog razdoblja, vatrogasci djeluju u otežanim uvjetima.

Svibanj – mjesec zaštite od požara, službeno se uzima kao početak ljetne požarne sezone. Vatrogasci su svoju  efikasnost već pokazali u dosadašnjem djelu godine, kada su na terenu imali niz uspješnih intervencija. 

Zahvaljujući se na primanju Dino Kozlevac, županijski vatrogasni zapovjednik, istaknuo je primjernu suradnju s Istarskom županijom i  gradovima. Dobra tehnička opremljenost i stručna osposobljenost kadrova jamče sigurnost u zaštiti od požara, rekao je Kozlevac i pritom posebno naglasio   zajedništvo u radu sa službom  za zaštitu i spašavanje, što može i na republičkoj razini drugima poslužiti za primjer. Naveo je primjer Istre koja se u organizacijskom i tehničkom smislu nalazi na europskoj razini kada je o zaštiti od požara riječ.

Dino Kozlevac je ispričao i legendu o Sv. Florijanu, koji se  kao mladić pridružuje  rimskoj vojsci i napreduje do časnika.Tadašnji vladari, rimski carevi Dioklecijan i Maksimijan voljeli su Florijana zbog njegovih sposobnosti.  U to izrazito nekršćansko vrijeme, Florijan je mnogo trpio zbog svoje vjere i otvoreno priznavao svoje kršćanstvo. Stoga rimski car šalje pomoćnika da pobije sve kršćane u području koje kontrolira Florijan, ali i da dozna zašto se on ne pridržava zapovijedi. Florijan je i dalje zagovarao svoje kršćanstvo i bio spreman doživjeti sudbinu namijenjenu drugim kršćanima. Odbija ponudu napredovanja u službi i povišicu ako promijeni mišljenje. Zato car naređuje da ga spale. Stojeći na lomači, Florijan navodno potiče rimske vojnike da zapale vatru,  na čijim će plamenim jezicima  pobjeći u nebo. Umjesto da ga spale, stave mu  kamen oko vrata i bace ga u rijeku. Bilo je to 4. svibnja 304. godine. Florijanovo tijelo kasnije je pronašla pobožna žena, te je on naposljetku dostojno pokopan. Posebno ga  štuju vatrogasci, čiji je svetac zaštitnik.

Posebno je istaknuto da se prezentirani Nacrt prijedloga novog Zakon o otpadu nalazi na javnoj raspravi, te su svi prisutni pozvani da se uključe u izradu Zakona slanjem svojih mišljenja, primjedbi i prijedloga Ministarstvu zaštite okoliša i prirode najkasnije do 2. svibnja 2012. godine.

Prezentacija – Obaveze JLS u domeni gospodarenja otpadom (prema Nacrtu prijedloga Zakona o otpadu)

Prezentacija – Nacrt prijedloga Zakona o otpadu

Nacrt prijedloga Zakona o otpadu

Tekst Ugovora o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji

Letci sadržavaju upute za loženje vatre na otvorenom prostoru i brojeve za dojavu „bijega“ vatre. Brošure iznose ključne podatke o šumskom području Istarske županije i razne stupnjeve ugroženosti od požara, pretpostavke za efikasnu protupožarnu zaštitu, proceduru i kontakte za ishodovanje dozvole za loženje vatre na otvorenom prostoru, razdoblje i mjere zaštite u sezoni zabrane loženja vatre kao i predviđene kaznene odredbe. Posteri u dvije veličine s porukom „Spriječimo požare. Štitimo naše šume.“ na četiri jezika postavit će se na vidnim mjestima u kampovima i turističkim naseljima duž istarske obale.

Istarska županija, kao jedini projektni partner iz Hrvatske, u društvu ostalih devet partnera iz Cipra, Francuske, Grčke, Italije, Portugala i Španjolske sudjeluje u izradi zajedničkog integriranog modela za prevenciju šumskih požara na Mediteranu.  Informiranjem i edukacijom građana smanjuje se opasnost i ublažavaju razorne posljedice šumskih požara te se time štite žitelji, prirodni i materijalni resursi.

Projekt PROTECT, ukupne vrijednosti 1.535.540 €, financira se iz MED programa Europske Unije, programa transnacionalne suradnje, s naglaskom na zaštitu okoliša i promicanje održivog teritorijalnog razvoja. Ukupna vrijednost aktivnosti koje provodi Istarska županija iznosi 67.204,50 € od čega 85% financirana EU, a 15% Istarska županija.

Promotivne tiskovine

Radionice su okupile stručnjake i dionike u domeni zaštite šuma od požara na području Istre koji su uz predavanja otvoreno razgovarali o nužnosti zajedničke suradnje u sustavu prevencije požara, održavanja i upravljanja šumama. Boljom i pravovremenom koordinacijiom svih dionika na ovom području smanjuje se opasnost i ublažavaju razorne posljedice šumskih požara te se time štite žitelji, prirodni i materijalni resursi.

Na radionicama su prezentirane višejezične promotivne tiskovine: letci, brošure, mape i posteri koje je Istarska županija izradila kroz projekt PROTECT, a namijenjene su senzibilizaciji građana i podizanju javne svijesti o važnosti zaštite šuma od požara. Letci na hrvatskom i talijanskom jeziku sadržavaju upute za loženje vatre na otvorenom prostoru i brojeve za dojavu „bijega“ vatre, a dijeliti će se u istarskim javnim vatrogasnim postrojbama prilikom izdavanja dozvola za loženje vatre. Dvojezične brošure iznose ključne podatke o šumskom području Istarske županije i razne stupnjeve ugroženosti od požara, pretpostavke za efikasnu protupožarnu zaštitu, proceduru i kontakte za ishodovanje dozvole za loženje vatre na otvorenom prostoru, razdoblje i mjere zaštite u sezoni zabrane loženja vatre kao i predviđene kaznene odredbe. Posteri u dvije veličine s porukom „Spriječimo požare. Štitimo naše šume.“ na četiri jezika postaviti će se na vidnim mjestima u kampovima i turističkim naseljima duž istarske obale.

Projekt PROTECT, ukupne vrijednosti 1.535.540 Eura, financira se iz MED programa Europske Unije, programa transnacionalne suradnje s naglaskom na zaštitu okoliša i promicanje održivog teritorijalnog razvoja. Ukupna vrijednost aktivnosti koje provodi Istarska županija iznosi 67.204,50 € od čega 85% financirana EU, a 15% IŽ.

Materijali s radionice 

U svojoj se uvodnoj riječi  gospodin Grubišić osvrnuo na trenutačno stanje u vodoopskrbi, koju prati nazapamćena suša za ovo doba godine, ali neće biti problema s vodom, jer se radi na iznalaženju rješenja za ovogodišnju sezonu. Optimizam je izrazio i   županijski zapovjednik Civilne zaštite Denis Stipanov, vjerujući da će spas ipak doći s neba. Pohvalno se izrazio o radu vatrogasnih jedinica, koje su ove godine, zbog suše, ranije izlazile na teren, i pokazale visoku razinu spremnosti i učinkovitosti. To je svojevrsna provjera i za turističku sezonu.

Na sastanku  je bilo riječi o ulozi Civilne zaštite u sustavu zaštite i spašavanja. Značajno su pojačani kapaciteti, kako bi se u  slučaju velikih katastrofa, kvalitetno  zbrinulo stanovništvo. Stipanov se posebno osvrnuo na troškove za Civilnu zaštite, koji se preuveličavaju, i dodao kako oni predstavljaju investiciju u nacionalnu sigurnost, jer su godišnje štete od prirodnih katastrofa oko 300 milijuna eura. Prema statistikama, najviše štete prouzroči suša 38%, oluja i tuča 20%, potresi 12%.

Na sjednici je predstavljen ustroj civilne zaštite, njezine postrojbe i  aktivnosti. Bilo je riječi o budućim zadacima i obvezama Civilne zaštite u Istarskoj županiji.

Austrijska veleposlanica i istarski župan razgovarali su o  prekograničnoj suradnji i mogućnostima zajedničkog korištenja sredstava iz  fondova Europske unije. Dobar primjer korištenja takvih  sredstava je   Vinski podrum  Istarske sabornice – kao ključni dio EU projekta REVITAS - obnova baštine i revitalizacija unutrašnjosti Istre. Kada govorimo o turizmu, Istra nije samo priobalje, već  i unutrašnjost, gdje čuva svoje prirodne i kulturno-povijesne posebnosti. Kao rezultat takvog povezivanja, Istarska županija i Grad Poreč obnovili su podrum Sabornice u Poreču te ga opremili kao INFO PUNKT za kulturni turizam i enoteku istarskih vina.

U otvorenom razgovoru istaknuta je potreba za novim oblicima suradnje na području kulture i zdravstva, te konkretno  iskazana zainteresirenost austrijskih tvrtki za ulaganje u izgradnju nove pulske bolnice. Turizam i obnovljivi izvori energije ona su područja na kojima bi suradnja  vrlo brzo mogla donijeti rezultate. Istra će i ove godine biti  omiljeno odredište austrijskih turista.

Više na stranicama IRENA-e

Generalna skupština Ujedinjenih nacija usvojila je rezoluciju da se  21. ožujak  u svijetu obilježava kao  Down sindrom dan. Istarska županija i Pula imaju čast, na republičkoj razini,  službeno obilježiti svjetski Down syndrom dan, zahvaljujući pulskom  Down sindrom centru i njezinoj ravnateljici  dr. med. Branki Butorac, dobitnici  svjetske nagrade World Down  Syndrome Day Award.

Pod visokim pokroviteljstvom predsjednika Republike Hrvatske prof. dr. sc.  Ive Josipovića, potpredsjednice Vlade i ministrice socijalne politike i mladih Milanke Opačić i župana istarske županije Ivana Jakovčića, taj će se dan  prigodno obilježiti nizom programa. Tako će u utorak, 20. ožujka, predsjednik Republike  Ivo Josipović  primiti na Pantovčaku izaslanstvo pulskog Centra i objaviti rezoluciju. Središnja će se svečanost održati na pulskoj Portarati i  caffe baru Uliks u srijedu, 21. ožujka, pod geslom  "S nama počinje proljeće". Kako je  najavila gospođa Butorac, na svečanost obilježavanja doći će 240 obitelji iz svih dijelova Hrvatske.

Na konferenciji je riječi zahvale svih roditelja uputila  gospođa  Vida Marjanović, majka mladića s down sindromom, istaknuvši  da joj je sin Andrea dao istinski smisao života.

Zamjenica pulskog gradonačelnika Vera Radolović izrazila je zadovoljstvo što je djeca s down sindromom doživljavaju kao prijateljicu. Od njih možemo naučiti  kako jedno dugome pomoći, istaknula je  gđa Radolović.

Obilježavanje svjetskog Down sindrom dana svih nas senzibilizira  da poštujemo različitosti, pa su  svoj dolazak najavili i mnogi iz svijeta sporta i estrade.

– Bit će pjesme, bit će plesa, gosti će zajedno s nama zamiješati paštu, i svi, koji nas podržavaju, veselit će se u  danu u kojem će biti istaknuta  sveopća roditeljska solidarnost – zaključila je dr. Butorac

Istarska županija i Grad Pula svjesni su značenja te proslave, koja znači i stvaranje zdravog okruženja i aktivnog uključivanja  osoba s Down syndromom u svakodnevne aktivnosti.

Poziv, dnevni red i materijali

Klub IDS-a - HNS-a  - poziv
Klub SDP-a - Zeleni - poziv
Klub HDZ-a - HSS-a - poziv
Klub Nezavisni - poziv

• proširenje građevinskog područja kampa „Park Umag“ (ex „Ladin Gaj“) na području  Općine Brtonigla, povećanje smještajnih kapaciteta „Park Umag“ na području Općine Brtonigla i prenamjena dijela kampa „Park Umag“ – T3 u T1 i T2 na području Općine Brtonigla i Grada Umaga

Upravni odjel za održivi razvoj Istarske županije

Kako bi korisnici usluga  Društva distrofičara Istre bili što samostalniji kreatori vlastitih svakodnevnih životnih aktivnosti, što radi arhitektonskih barijera/prepreka u većini slučajeva nije moguće,  od iznimne je važnosti da budu što neovisniji i da im se omogući maksimalna pristupačnost što većem broju javnih i privatnih objekata.

"Električni gusjeničar", odnosno naprava koja pomože osobama s invaliditetom, bez obzira na njegovu invalidnost i vrstu invalidskih kolica, penjanje  po svim vrstama stepenica i uspona, trenutačno je u tom pogledu najbolje rješenje.

Za upotrebu "električnog gusjeničara" i prijevoz osobe s invaliditetom u vlastitim invalidskim kolicima dovoljna je jedna osoba bez prethodnog iskustva i fizičke pripreme. Naprava je testirana i u novom sjedištu Istarske županije na pulskoj Rivi
( zgrada Admiraliteta ), uz prisustvo zamjenice Istarskog župana  Viviane Benussi i upraviteljice zaklade za poticanje partnerstva i razvoja civilnog Društva Kristine Bulešić Stanojević.

Istarska je županija za nabavu  novog pomagala uložila blizu 35 tisuća kuna. "Gusjeničar" će stalno biti  na raspolaganju u  Istarskoj županiji, u prigodi raznih manifestacije i događaja, a moći će ga, po potrebi, koristiti  i ostali  građani / osobe s invaliditetom   u invalidskim kolicima s područja čitave Istre.

U duljem prijateljskom razgovoru razmijenili su mišljenja o aktualnoj političkoj situaciji. Naglasili su osobito potrebu otvaranja mogućnosti ulaganja u gospodarstvo te otvaranje novih radnih mjesta. Područje od posebnog interesa je razvoj turizma gdje Hrvatska ima značajne prednosti.

U tom kontekstu naglasili su kako je potrebno izgraditi nekoliko golf igrališta kako bi Istarska županija postala atraktivna destinacija za mnogobrojne golfere iz okolnih zemalja.

Jakovčić je pozvao bivšeg predsjednika RH Mesića da i u narednim mjesecima posjećuje Istarsku županiju s ciljem afirmacije istarske kulture, turizma i enogastronomije.

Već na prvoj sjednici na kojoj sudjeluje hrvatsko izaslanstvo promatrača lokalnih i regionalnih vlasti, na dvodnevnoj 94. Plenarnoj sjednici Odbora regija koja se u Briselu održava 15. i 16. veljače 2012. godine, uz sudjelovanje brojnih europskih uglednika, župan Istarske županije Ivan Jakovčić imao je izlaganje na temu Europskih gradova, prijestolnica kulture te je naglasio kako će se Istarska županija aktivno uključiti u ovaj program.

Istarski je župan dao inicijativu Odboru regija Europske unije da se po uzoru na program za europske gradove prijestolnice kulture, osmisli godišnji program za regije kulture Europe. Istaknuo je kako je kultura važna poveznica među ljudima, gradovima i regijama te predstavlja izuzetno važan potencijal za razvoj europskog gospodarstva, osobito turizma, stoga je zatražio i veće financiranje ovih programa. 

 U Izaslanstvo promatrača hrvatskih lokalnih i regionalnih vlasti u Odbor regija Europske unije imenovani su gradonačelnik Grada Rijeke i predsjednik Udruge gradova Republike Hrvatske Vojko Obersnel za predsjednika, župan Dubrovačko-neretvanske županije Nikola Dobroslavić za zamjenika, te župan Istarske županije Ivan Jakovčić, župan Varaždinske županije Predrag Štromar, župan Krapinsko-zagorske županije mr.sc. Siniša Hajdaš Dončić i gradonačelnik Grada Kutine i potpredsjednik Udruge gradova Republike Hrvatske mr.sc. Davor Žmegač za članove. 

Poziv, dnevni red i materijali

Klub IDS-a - HNS-a  - poziv
Klub SDP-a - Zeleni - poziv
Klub HDZ-a - HSS-a - poziv
Klub Nezavisni - poziv

Obrazlažući  problematiku, načelnik uprave Istarske županije Valerio Drandić  je istaknuo kako je, sukladno zdravstvenoj reformi, od 1. studenoga 2011. godine, u Istarskoj  županiji započeo s radom Zavod za hitnu medicinu, koji je donio i više financijskih sredstava ali još uvijek nedovoljno da zadovolji standard kakav traže građani. Zbog uočenih nedostataka i želje da građani ne nailaze na zatvorena vrata hitne pomoći, 23. studenog 2011. godine sklopljen je Sporazum o suradnji između Istarske županije, Istarskih domova zdravlja i Zavoda za hitnu medicinu. Sustav je nadograđen našim istarskim modelom, koji znači da je u djelatnost stalno uključeno još 5,5 doktora medicine, 10 medicinskih sestara - tehničara, te zdravstveni djelatnici i djelatnici sanitetskog prijevoza po potrebi. To se financira sredstvima lokalne samouprave. Vjerovali smo da će reorganizacija biti dobro provedena, pa nismo očekivali ovakvu reakciju građana – naglasio je Drandić.  

Probleme, što su ih kroz raspravu iznijeli predstavnici Zavoda za hitnu medicinsku pomoć,  Istarskih domova zdravlja, Povjerenstva  Hrvatske liječničke komore, Koordinacije liječnika obiteljske medicine,  Hitne medicinske pomoći  Poreča, Pazina, Umaga i Labina, te gradonačelnici tih gradova, ukazali su na razjedinjenost  zdravstvenih službi i teškoće u dostupnosti zdravstvenih usluga. Reagirao je ministar i izrazio zabrinutost što u najuređenijoj hrvatskoj županiji prepoznaje četiri feuda – obiteljski medicinu,  hitnu medicinsku pomoć, sanitet i bolnički sustav, koji se ne mogu dogovoriti. Očekuje nas decentralizacija, kada će dogovor biti nužan, bez pritisaka  sa strane, gdje će se moći izgraditi sustav  kakav  odgovara  građanima. Decentralizacija nam daje  nove mogućnosti – financije ali i obaveze. Poručio je prisutnima neka budu  zrcalo organiziranosti  sustava.

Gospodin Ostojić je pohvalio  Istarsku županiju, s kojom država priprema  dokumentaciju  javnog natječaja za novu pulsku bolnicu, čija će izgradnja započeti u ovoj godini.

U ime organizatora, na dobrom se odazivu zahvalio Mladen Momčinović, iskazavši uvjerenje da će svi zajedno svojim stručnim i aktivističkim angažmanom  pridonijeti  kvalitetnom pristupu i pronalaženju korisnih rješenja, koja će zadovoljiti pravila struke i potrebe građana. Nastavit će se s ovakvim skupovima, a na političarima i struci je da s konkretnim prijedlozima i rješenjima izađu pred građane.

Naglasio je važnost održivog turizma koji može osobito puno učiniti za gospodarski razvoj i cjelovitu valorizaciju kulturne baštine. Istaknuo je potrebu boljeg prožimanja kultura, zemalja i njihove baštine među zemljama Mediterana, ali i nedostatak sredstava na lokalnoj i regionalnoj razini, te potrebu uključivanja euro institucija u stvaranje cjelovitog kulturnog Master plana za obje obale Sredozemlja.

Na raspravi  je posebno naglašen problem zaštite kulturne baštine u zonama konflikta kojih nažalost na Mediteranu i dalje ima mnogo. Skupština lokalnih i regionalnih vlasti Euro-Mediterana poslala je jasnu poruku potrebe očuvanja civilizacijske svjetske baštine na Mediteranu u zonama konflikta.

Župan Jakovčić je na kraju nazvao Mediteran domovinom svijeta! A svaku domovinu treba posebno čuvati, naglasio je.

Godišnje izvješće o radu ARLEM-a podnijeli su  Mohamed Boudra i Mercedes Bresso, kopredsjednici i predsjedatelji na plenarnoj sjednici. Usvojena su godišnja izvješća ARLEM-a. U raspravi su sudjelovali brojni uglednici, koji su naglasili važnost tema  poput obnovljivih izvora energije i ekološke zaštite na Mediteranu. Razgovaralo se o ulozi malog i srednjeg poduzetništva, boljem prometnom povezivanju  i očuvanju i unaprjeđenju kulturne baštine.

ARLEM je vrlo važan čimbenik,  jer okuplja i spaja lokalne i regionalne vlasti iz mnogih zemalja Europe i južnog Mediterana, te pomaže stvaranju sinergije i suradnje različitih regija, što doprinosi stvaranju zone stabilnosti, prosperiteta i mira na Mediteranu. U tom će kontekstu župan Jakovčić govoriti o važnosti turizma i kulture kao integrativnim granama na kojima će se naglasiti posebnosti ali i  potvrditi zajedništvo svih članica.

Za boravka u Bariju Jakovčić je imao nekoliko bilateralnih susreta. Sastao se  s predsjednikom talijanske regije Puglia Nichijem Vendolom, s kojim je razgovarao o suradnji između dvije regije, a s gospođom Mercedes Bresso  razgovarao o sudjelovanju RH u Odboru regija EU.

"Ovo je moj treći posjet jednoj od hrvatskih županija, i zadovoljna sam projektima koje provodite na zaštiti okoliša, čemu Istra, kao izrazito turistički kraj, poklanja iznimnu pažnju" – naglasila je ministrica Holy.

IVS - Istarski vodozaštiti sustav, Sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda na području Poreštine, Sustav zbrinjavanja otpada – Županijski centar za gospodarenje otpadom Kaštijun, Proizvodnja biogoriva od poljoprivrednog otpada, EU projekti na području zaštite prirode – važni su istarski projekti i programi što su ih ministrici predstavili Darko Bratulić, direktor IVS, Rodoljub Kosić, direktor porečke Usluge, Vesna Dukić, direktorica Kaštijuna, Milan Antolović, pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu, šumarstvo, lovstvo, ribarstvo i vodoprivredu Istarske županije, Oriano Otočan, pročelnik Upravnog odjela za međunarodnu suradnju i europske integracije Istarske županije i Ljiljana Dravec, voditeljica Odsjek za zaštitu prirode i okoliša Istarske županije.

Na novinarski upit je li se razgovaralo o Plominu 3 – župan Jakovčić je kratko odgovorio da nije, jer su predstavljeni samo oni projekti koji  su u fazi realiziranja ili su gotovi. Ali to će, svakako, biti jedna od tema na idućem sastanku s ministricom.

Konferencija je održana 17. siječnja 2011. u Zagrebu, a organizirali su je
Ministarstvo rada i mirovinskog sustava RH i Hrvatski zavod za zapošljavanje.
Konferencija je organizirana u sklopu projekta "Podrška Operativnoj strukturi za
Operativni program Razvoj ljudskih potencijala u vezi informiranja, promidžbe i
vidljivosti".

Konferenciju su svečano otvorili gospodin ministar Mirando Mrsić, te ravnateljica Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Ankica Paun Jarallah. Najviše je bilo riječi o izazovima s kojima se susreću Lokalna partnerstva za zapošljavanje u Hrvatskoj, o nalaženjima načina rješavanja određenih problema te o ključnim problemima koje su prepoznali i na koje su se usredotočili kao tijelo u svome radu. Predstavljene su I Strategije razvoja ljudskih potencijala svih županija s kratkim presjekom specifičnosti koje ima svaka regija za koju je Strategija i rađena. U sklopu konferencije najavljeni su natječaji koji će uskoro biti objavljeni za darovnicu "Lokalne inicijative za poticanje zapošljavanja 2010-2011".

Predsjednica Lokalnog partnerstva za zapošljavanje Istarske županije, Irena Peruško, je, sudjelujući u panel diskusiji Konferencije, predstavila skupu rad LPZ–a Istarske županije i planove za njegovo daljnje djelovanje. Osim Predsjednice, Konferenciji su nazočili i potpredsjednik LPZ-a Boris Sabatti, članica Upravnog odbora Ana Žužić, te Ana Preveden iz Tehničkog tajništva LPZ-a.

Prethodnoj provjeri znanja i sposobnosti klandidata mogu pristupiti samo kandidati koji ispunjavaju formalne uvjete iz natječaja, odnosno kandidati kojima je upućen telegram da pristupe testiranju.“

        Predsjednik Povjerenstva
               Mladen Milohanić v.r.

Župan Istarske županije Ivan Jakovčić  sa suradnicima i predsjednik Skupštine Istarske županije Dino Kozlevac, primili su  u ponedjeljak, 9. siječnja, u sjedištu Istarske županije u Puli novoizabrane zastupnike u Sabor Republike Hrvatske iz Istarske županije, iz svih političkih opcija koje su izabrane u Parlament.

Zastupnici  u Saboru iz Istre, različitih političkih provenijencija, izrazili su zadovoljstvo susretom i razgovorom sa županom i suradnicima te su dali potporu realizaciji istarskih projekata. Dogovoreno je i kako će se zastupnici sa županom sastajati svaka tri mjeseca, ili po potrebi.

Na sastanku su, uz župana i predsjednika Skupštine bili i zamjenici župana Viviana Benussi i Vedran Grubišić, pročelnici za međunarodne odnose i europske integracije te za gospodarstvo Istarske županije Oriano Otočan i Alen Damijanić, uz novoizabrane saborske zastupnike Valtera Boljunčića, Giovannia Sponzu, Peđu Grbina, Tanju Vrbat , Silvana Hrelju, Nedžada Hodžića i Furia Radina. Damir Kajin,  Nansi Tireli i Ada Damjanac  ranije su se ispričali zbog nemogućnosti dolaska na sastanak.

„U jednosatnom razgovoru bilo je govora o očekivanjima Istre od novog saziva Sabora i nove Vlade, koja su velika. Mogu reći da smo zadovoljni održanim razgovorom. Saborski zastupnici potvrdili potrebu da se u Istri realiziraju svi ključni projekti koje smo prezentirali“, naglasio je župan Jakovčić.

Od ključnih je projekata izdvojio gradnju nove pulske Opće bolnice, sveučilišnog kampusa i županijskog centra za gospodarenje otpadom kao i  domova za starije i nemoćne, i druge.

“Sve to uključuje i bitne razvojne gospodarske programe jer je u Istri nezaposlenost prevelika. Složni smo u tome, jer smo ljudi koji su dobili mandate da u naredne četiri godine zaista ispune očekivanja građana koji su u konačnici glasali za nas. Siguran sam da će kolegice i kolege u hrvatskom parlamentu iskreno i do kraja lobirati za istarske projekte”, istaknuo je župan Jakovčić.

Zastupnik Talijanske nacionalne manjine Radin je u obraćanju novinarima kazao kako očekuje od nove Vlade da poštuje Istru kao posebnu regiju te je naglasio potrebu konkretne i efikasne decentralizacije.

Predsjednik Skupštine Istarske županije Kozlevac je kazao je kako je ovakav susret doista bio potreban i ponovio da očekuju realizaciju istarskih projekata. „Parlament će u Zagrebu odlučivati o državnom proračunu i o svim bitnim investicijama u državi. Naši saborski zastupnici će to podržati”, rekao je Kozlevac.

Novinarima se obratio predsjednik i saborski zastupnik HSU-a Hrelja koji ističe veliki značaj istarskih saborskih zastupnika u Zagrebu. „Bit ćemo u Zagrebu, stoga ćemo imati dovoljno vremena i prilike za koordinaciju aktivnosti. Vremena nisu laka, pa moramo svu kreativnost uložiti u realizaciju projekata, u tome sudjelovati na sve načine, posebno putem EU fondova, kako bi se oni u konačnici i realizirali“, rekao je.

Saborska zastupnica SDP-a Vrbat ističe kako je dobra komunikacija ključna te je pozdravila inicijativu župana Jakovčića da, kao prvi župan u Hrvatskoj, okupi i razgovara sa saborskim zastupnicima s područja županije. Kao goruće projekte koji imaju prednost u realizaciji, izdvojila je izgradnju nove pulske bolnice i sveučilišnog kampusa u Puli.

Nedžad Hodžić zastupnik albanske, bošnjačke, crnogorske, makedonske i slovenske nacionalne manjine istaknuo je kako će kao predstavnik manjina davati podršku svim projektima u Istri i naglasio da je Istra perjanica hrvatskog gospodarstva i turizma. „Potrudit ćemo se da tako i ostane“, zaključio je.

„Ovo je prva Vlada za koju možemo reći da je senzibilizirana za Istru, za naše razvojne programe i političke zahtjeve, koje želimo realizirati u partnerstvu s građanima“, izjavio je župan Jakovčić.

U prioritete župan je uvrstio izgradnju nove bolnice, nastavak izgradnje Istarskog ipsilona prema Rijeci, stvaranje preduvjeta za izgradnju i uređenje sveučilišnog kampusa, te stvaranje preduvjeta za realizaciju projekta obrazovanja „Istra znanja“. Ekološki prioritet Istarske županije je sustavno zbrinjavanje otpada i izgradnja Županijskog centra za gospodarenje otpadom, ali i otpadnih voda. Od Vlade župan očekuje i praćenje kulturnih programa, te dogovor oko poljoprivredne politike, kao i oko gospodarskih razvojnih programa.

„Ozbiljan dogovor očekujem i oko razvojnog programa Brijuni rivijere te oko realizacije projekta TE Plomin, ovog važnog energetskog projekta izgradnje elektrane za koju piše da ju želimo na plin“, kaže župan.

Politički zahtjev prema novoj Vladi u 2012. bit će prvi korak ka decentralizaciji.

„Želimo stvoriti pretpostavke za decentralizaciju, a polazište je Ustav. Držim da naš zahtjev pada na plodno tlo jer je ova Vlada na neki način i istarska Vlada, obojana bojama koje imaju političku većinu“, naglasio je župan.

Župan Jakovčić naglasio je nadalje kako je važna jasna odluka građana Istre za Europsku uniju na predstojećem referendumu o ulasku Hrvatske u Europsku uniju, obzirom da je Istra jedna od povijesnih europskih regija. Župan je pozdravio i diferencirani pristup poreznoj politici.