Sustav civilne zaštite Istarske županije

Stupanjem na snagu Zakona o sustavu civilne zaštite („Narodne novine“ broj 82/15 - u daljnjem tekstu: Zakon) dana 01. kolovoza 2015. godine sustav zaštite i spašavanja u Republici Hrvatskoj uređen je kao sustav civilne zaštite, a čime se ne samo formalno, već i suštinski mijenjaju određeni oblici i sadržaji u provedbi mjera i aktivnosti radi spašavanja ljudskih života, materijalnih dobara i okoliša u velikim nesrećama ili katastrofama.

Jedna od osnovnih novina Zakona je jasnije propisivanje nadležnosti sudionika i operativnih snaga u sustavu civilne zaštite po pitanjima značajnim za integriranje svih djelatnosti snaga, tijela i općenito jačanje sposobnosti cjelokupnog sustav za djelovanje u velikim nesrećama i katastrofama.

Ovim su Zakonom preciznije i drugačije uređene zadaće i odgovornosti JLiP(R)S u pripremi, organizaciji i provedbi mjera civilne zaštite, a izvršene su i određene promjene u smislu kompatibilnosti sa zakonodavstvom i standardima EU.

Temeljem odredbi Zakona, predstavnička tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u ostvarivanju prava i obveza u području sustava civilne zaštite, razmatraju stanje sustava civilne zaštite, donose smjernice za organizaciju i razvoj sustava civilne zaštite na svom području, u proračunu osiguravaju sredstva namijenjena za financiranje sustava civilne zaštite u narednoj godini, te obavljaju i druge poslove iz sustava civilne zaštite utvrđene zakonom. Sustav civilne zaštite obuhvaća mjere i aktivnosti (preventivne, planske, organizacijske, operativne, nadzorne i financijske) kojima se uređuju prava i obveze sudionika, ustroj i djelovanje svih dijelova sustava civilne zaštite i način povezivanja institucionalnih i funkcionalnih resursa sudionika koji se međusobno nadopunjuju u jedinstvenu cjelinu radi smanjenja rizika od katastrofa te zaštite i spašavanja građana, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša na teritoriju Republike Hrvatske od posljedica prirodnih, tehničko-tehnoloških velikih nesreća i katastrofa, otklanjanja posljedica terorizma i ratnih razaranja.

Sustav civilne zaštite ustrojava se na lokalnoj, područnoj (regionalnoj) i državnoj razini, a povezuje resurse i sposobnosti sudionika, operativnih snaga i građana u jedinstvenu cjelinu radi smanjenja rizika od katastrofa, pružanja brzog i optimalnog odgovora na prijetnje i opasnosti nastanka te ublažavanja posljedica velike nesreće i katastrofe.

Sudionici u sustavu civilne zaštite temeljem članka 8. Zakona su:

  • Vlada Republike Hrvatske,
  • Središnje tijelo državne uprave nadležno za poslove civilne zaštite,
  • tijela državne uprave i druga državna tijela,
  • oružane snage Republike Hrvatske i policija,
  • jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Istarska županija, najzapadnija je hrvatska županija koja uključuje najveći dio Istarskog poluotoka (2820 od 3160 km²) i čini oko 4,98% površine RH.  Prema popisu stanovništva iz 2011. g. broji 208.055 stanovnika, sastoji se od 10 gradova i 31 općine, a upravno sjedište joj je grad Pazin. Zauzima vrlo značajnu ulogu u turizmu RH i jedna je od vodećih turističkih destinacija.

Obzirom na to da  Istarska županija godinama visoko pozicionira pitanje sigurnosti ljudi i materijalnih dobara zbog djelotvornosti i racionalnosti obavljanja poslova zaštite i spašavanja jedinstveno za razinu općina, gradova te Županije, prva u Republici Hrvatskoj ustrojava Službu za zaštitu i spašavanje pri Vatrogasnoj zajednici Istarske županije. Služba je ustrojena 01.01.2006. godine, i od tada svojom stručnošću i kvalitetnim radom uspjela je uspostaviti kvalitetan sustav zaštite i spašavanja u Istarskoj županiji. Sve udruge građana koje se bave zaštitom i spašavanjem uvezane su u jedinstven sustav, koji nadopunjuje profesionalne snage zaštite i spašavanja. Takav sustav civilne zaštite i  jedinstven je u državi, te mnoge županije i gradovi slijede primjer Istarske županije.

01. kolovoza 2015. godine Služba se preimenuje u Službu civilne zaštite VZIŽ.

Osnovna zadaća Službe civilne zaštite  je stručna i racionalna ispomoć tijelima lokalne i regionalne samouprave uvijek u okvirima Zakonskih prava i obveza. Ti poslovi podrazumijevaju administrativnu i operativnu funkciju. Administrativna funkcija podrazumijeva  pripremu radnih materijala, prijedloga dokumenata i raznih akata za tijela lokalne i regionalne samouprave.

Tijela jedinica lokalne i područne samouprave imaju obvezu utvrđivanja pravnih osoba od interesa za sustav civilne  zaštite, utvrđivanja izvora i načina financiranja, osiguravanja uvjeta za premještanje, zbrinjavanje i izvršavanja drugih poslova civilne zaštite. Služba civilne zaštite omogućava i suradnju s državnim tijelima i pravnim osobama u smislu stručno – analitičkih poslova kod prikupljanja podataka i sudjelovanja pri izradi / usvajanju procjena rizika i planova civilne zaštite. Obzirom da su ti dokumenti postali temelj sustava zahtijevaju podrobnu analizu svake stavke pri usvajanju i kasnije stručnu razradu pri primjeni istih u praksi. Najveća novina u novoj organizaciji je svakako odgovornost čelnika jedinica lokalne i regionalne samouprave  gdje rukovode i zapovijedaju operativnim snagama. Uloga Službe u tom slučaju je stručna pomoć, počevši od obavljanja administrativno-stručnih poslova za potrebe sustava Civilne zaštite, Stožera civilne zaštite do koordinacije i stručno tehničkih poslova na suradnji sa sustavima civilne zaštite susjednih općina, gradova do Županije.

Takva organizacija lokalnoj samoupravi osigurava direktno sudjelovanje u svim poslovima sustava civilne zaštite na svom području odgovornosti uz istodobnu uvezanost s drugim jedinicama lokalne samouprave i stručnu podršku što je kao takvo prepoznato i prihvaćeno. 

Od osnivanja Službe za civilnu zaštitu  Vatrogasne zajednice Istarske županije kroz Sporazume o obavljanju poslova sustava civilne zaštite iz nadležnosti lokalne samouprave, poslove su im povjerili Istarska županija, svih deset istarskih gradova i 29 općina.

Služba za civilnu  zaštitu u suradnji s Istarskom županijom i općinom Medulin, organizira regionalnu manifestaciju "Dani civilne  zaštite" gdje se okupljaju stručnjaci iz područja sigurnosti, sa svrhom stalnog unapređenja sustava zaštite i spašavanja. Na tim susretima okupljaju se  pored pravnih osoba koje se bave sustavom zaštite i spašavanje profesionalno i brojne udruge građana kao što su Dobrovoljna vatrogasna društva, HGSS, Crveni križ, speleolozi, ronioci, izviđači i ostale udruge, gdje prezentiraju svoje brojne aktivnosti kroz pokazne vježbe, sastanke, a sve s ciljem što kvalitetnijeg sustava civilne zaštite  u Istarskoj županiji. Do sad je održano 6. manifestacija Dana civilne zaštite.

Osim, ove manifestacije, kroz koju se promiče svijest o sustavu civilne zaštite , Služba Civilne Zaštite  Istarske županije uspostavila je i međuregionalnu suradnju sa susjednim službama kao što su Civilna zaštita talijanske regije Friuli Venezia Giulia, te s Civilnom zaštitom Republike Slovenije i to područja Kopar, Nova Gorica i Postojna. 

Na inicijativu Službe civilne zaštite Istarske županije, osnovana je i Koordinacija djelatnika koji se bave poslovima zaštite i spašavanja u Republici Hrvatskoj. Danas, ta Koordinacija obuhvaća predstavnike iz većine županija, te većih gradova u Republici Hrvatskoj.

U travnju 2013. godine u Zadru je osnovana Platforma Hrvatskih gradova i županija za smanjenje rizika od katastrofa,koja okuplja velik broj županija i gradova.