Izrada Istarske kulturne strategije 2014. ‒ 2020.


Komentari

Dario Bassanese, 10.05.2014.
Komentar i sugestije za izradu IKS
Više se godina osjeća potreba za osnivanjem Županijske zajednica kulturno-umjetničkih društava u IŽ. Već se nekoliko godina pokušava iznaći volje, inicijative, potpora bilo nekih KUD-ova bilo vrijednih pojedinaca da bi kulturni amaterizam na županijskom nivou imao svoje mjesto, koordinaciju, zajedničke planove, zajedničko financiranje. Odjel za kulturu IŽ je iskazao dobru volju oko osnutka takve Zajednice no izgleda da određeni KUD-ovi ili nisu imali volje pa niti iskazani interes pa se nije dogodila Osnivačka skupština i osnovani određeni odbori po segmentima – vidovima raznovrsnog kulturnog amaterizma.
Puno ljudi rade na bazi volontarizma, dobre volje, željni afirmacije bilo svojeg mjesta, grada pa i samih sebe.Nije na odmet znati da se mnoge družine afirmiraju a time doprinose ugledu samih KUD-ova ili Udruga drugih denominacija, samih općina ili gradova od kojih proizlaze a da u biti ovise o volji i želji ali i o velikom trudu samih pojedinaca koji bi takav napor „podnijeli“. Istina je da takav organizirani dio kulturne baštine ali i žive vrijednosti kulture i stvaralaštva i dalje živi zahvaljujući inerciji međutim u nekim sredinama doživljava se novi, svježi duh amaterizma, entuzijazam dobrih i vrijednih ljudi i to kod ljudi srednjih godina pa i mlađih a koje daju nadu za budućnost.
U ovom kontekstu gdje se na velika vrata želi imitirati ono što vrijedi iz EU, kako bi trebalo nasljedovati vrijednosti iz EU pa tako i kultura a u tom sklopu i kulturni amaterizam, smatram za shodnim da se u Kulturnoj strategiji IŽ uvrsti i kulturni amaterizam kao dio kulturnog nasljeđa, kao dio žive kulture i tradicije, kao dio amaterskog stvaralaštva pa i dosezanja umjetničkih vrijednosti koje oplemenjuju, da aktivnog sudionika ali i konzumenta kulture a koji su i jedni i drugi porezni obveznici.
Da svakako dobre volje ima to je činjenica obzirom da se KUD-ovi moguće negdje i gase ali se mnoge druge Udruge pojavljuju na scenu a i možda s malo drugačijem pristupu nego u klasičnoj šabloni „zastarijelog“ KUD-a pa se stoga može i predložiti da se moguća buduća Zajednica KUD-ova može i nazvati „ZAJEDNICA UDRUGA KULTURNOG AMATERIZMA U ISTARSKOJ ŽUPANIJI“ koja bi i po samom imenu mogla biti zanimljivija i suvremenija.
Novigrad, 10. svibnja 2014.
Komentar i mišljenje sastavio: Dario Bassanese
____________________

Odgovor:

Poštovani g. Bassanese,

hvala vam na vašim komentarima. Vaš prijedlog potpuno je u skladu s našim razmišljanjima o potrebi povezivanja KUD-ova. Tako je jedna od aktivnosti predložena Istarskom kulturnom strategijom upravo povezivanja KUD-ova. Naime, Istarska županija namjerava inicirati umrežavanje KUD-ova kroz koje će im osigurati i administrativno-tehničku pomoć te dati poticaj njihovom razvoju kroz edukacijske programe, konzultacije i osiguravanje profesionalnog vodstva gdje se ukaže potreba.
Mario Buletic, 15.05.2014.
Po struci sam etnolog a neki opće prihvaćeni i pojednostavljeni stavovi struke poslužit će da uputim komentar na jednu točku kulturne strategije: uvođenje zavičaje nastave u škole.
Jedna od osnovnih metoda u etnologiji je komparativni pristup. U tom smislu, proizlazi da je nemoguće promatrati kulture, tradicije, običaje kao jedinstvene i isključive već uvijek u odnosu na neke druge. Više nego ikad u povijesti dijelom smo globalne kulture i njenih društvenih, političkih i ekonomskih tokova, a od nedavno i službeno konstitutivnim dijelom Europske Unije.
Osnovni ciljevi zavičajne nastave objašnjeni su u javnom pozivu za realizaciju projekta "Institucionalizacije zavičajne nastave" a temelje se mahom na "očuvanju zavičajnog identiteta", što sam koncept čini izrazito hermetičnim i isključivim. Stajališta sam da bi se u samom startu ideja uvođenja dodatnog sadržaja u škole trebala temeljiti na suprotnim načelima: na socijalnu, kulturnu i društvenu otvorenost i uključivost. Konkretnije, primjenom interkulturalne edukacije, otvorenosti pogleda prema kulturnim i društvenim različitostima prisutnima u širem kontekstu od onog istarskog uz konstantnu usporedbu i odnos globalnih dinamika s onima prisutnim na lokalnom nivou. Uz to, za shvaćanje zavičaja u užem smislu potrebna su određena predznanja u širem smislu. Ta predznanja odnose se na osnove funkcioniranja pojedinca u društvu a idu u smjeru općeg građanskog odgoja, društvene odgovornosti, kritičkog promišljanja, osnova političke kulture, sudjelovanja i participacije u društvenim procesima, itd.
Da zaključim, više nego očuvanje zavičajnog identiteta, štogod se pod tom isključivom sintagmom mislilo, smatram da bi kao cilj strategije, koja ima kao cilj kvalitativno obogaćivanje trenutnih školskih kurikuluma, trebalo težiti razvoju kozmopolitskog identiteta, shvaćanje i prihvaćanje kulturnih i društvenih različitosti, poticanje na socijalnu, društvenu i ekološku osjetljivosti i odgovornosti u prostoru i vremenu u kojem živimo, uvijek u odnosu na bližu i širu okolinu koja nas okružuje. I to bez obzira na porijeklo, jezik, boju kože, vjeru, nacionalnu i etničku pripadnost, spolnu i političku orijentaciju i sve druge moguće oblike pripadnosti, društvene i kulturne pojavnosti putem kojih sebe i druge identificiramo, razlikujemo, prepoznajemo kao slične i iste. Iz navedenih razloga, smatram da je i sam naziv "zavičajna nastava" neprikladan i limitirajući.

_____________________

Odgovor:

Poštovani g. Buletić,

cilj Istarske kulturne strategije promišljamo na sličan način, a to je Istra kao regija koja je otvorena za različite kulturne utjecaje i umjetničko stvaralaštvo. Raznolikost kultura jedno je od važnijih obilježja Istre, a raznolikost kultura ne vidimo kao završeni proces nego kao dinamiku koju je potrebno očuvati u odnosu prema prošlosti i prema budućnosti. Zbog toga je u Istarskoj kulturnoj strategiji čitav niz mjera usmjeren ka internacionalizaciji kulturnih programa i suradnji između različitih kultura. Otvorenost kulture je vrijednost koja je ključna i ona je utkana u temelje svake aktivnosti predviđene Istarskom kulturnom strategijom, uključujući i program zavičajne nastave. Ne ulazeći u sam program zavičajne nastave koja je u domeni stručnog rada, a ne samog strateškog plana, čini nam se da je važno napomenuti da je njezin prvenstveni cilj upoznavanje djece i mladih s kulturnim prostorom u kojem žive, s temeljnim obilježjima te kulture, njezinom povezanošću sa socijalnim procesima i načinom života ljudi u Istri. Zavičajna nastava nema pretenziju fiksirati određeni identitet nego naprosto osvjestiti bogatstvo kultura u Istri.
Boris Domagoj Biletić, 18.05.2014.
Poštovani! Moji su komentari i prijedlozi "uklopljeni" u zapisnik sjednice našega Vijeća - dakle, moje je sve što je napisano VERZALOM.

Lijep pozdrav,
Boris Domagoj Biletić

__________

Sastanak Vijeća za književnost i izdavaštvo Istarske županije o Istarskoj kulturnoj strategiji 2015 – 2020., zapisnik sastanka održanog 8. travnja 2014. godine u Novigradu

Razmatrajući učinjeno u prethodnom petogodišnjem razdoblju članovi Vijeća složili su se da su knjižnice napravile velik korak u međusobnom povezivanju, sada sve istarske knjižnice koriste isto programsko rješenje, povezane su kroz skupni katalog, dodjeljuju zajedničku nagradu na festivalu Booktiga (LIJEPO I IDLIČNO, ALI NEBITNO ZA SPAS IZDAVAŠTVA U ISTRI). No, ono što je ostalo neostvareno je stvaranje zajedničkog arhiva/depoa za Istarske knjižnice. Svim istarskim knjižnicama nedostaje prostor za obavljanje redovite djelatnosti i izgradnjom depoa barem bi se djelomično riješio problem nedostatka prostora. Zbog toga bi u narednom razdoblju izgradnja depoa trebala biti prioritet. Članovi Vijeća izrazili su mišljenje da lokacija za izgradnju depoa nije ključna, ali je potrebno da bude lako dostupna. Moguća je i izgradnja depoa na više lokacija (BAREM 2, ZA “SJEVERNU” I “JUŽNU” ISTRU (PRIJEDLOG, NPR. U PULI: PULA, POREČ, LABIN, ROVINJ...), U NPR. PAZINU ILI NEGDJE DRUGDJE: PAZIN, UMAG, NOVIGRAD, BUJE, BUZET...). Županija bi izgradnju depoa trebala dogovoriti s gradovima, osnivačima knjižnica. TREBA UZETI U OBZIR FONDOVE KNJIŽNICA, GDJE SAMO PULA IMA DALEKO VIŠE SVEZAKA, NEGO SVI OSTALI ZAJEDNO, DAKLE RAZLOZI SU PRAKTIČNE I REALNE NARAVI, A NE SAMO GEOGRAFSKE!) UZ TO, ZAR IŽ NE BI MOGLA KUPITI 1-2 BIBLIOBUSA? PULA JE NEKAD IMALA 1 I DOPUSTILA DA ODE U STARO ŽELJEZO!. JEDAN ZA SJEVERNU POLOVICU ŽUPANIJE, A DRUGI ZA JUŽNU. PROVJERITE KAKO TO LIJEPO FUNKCIONIRA NPR. NA ZADARSKOM PODRUČJU.

Velik problem u funkcioniranju knjižnica predstavljaju smanjene potpore za nabavu knjiga. Svi gradovi su smanjili sredstva za otkup knjižne građe i zbog toga knjižnice ne mogu na zadovoljavajući način servisirati potrebe građana. Ministarstvo kulture i dalje ulaže sredstva u otkup i to putem potpore knjižnicama i dijeljenjem naslova kroz vlastiti otkup. Potonja praksa u provedbi ima niz problema, prije svega vremenski okvir jer ovi naslovi dolaze prekasno, kada su knjižnice već i same kupile pojedine naslove. Drugi važan problem je sama selekcija naslova koja često ne prati realne potrebe knjižnica. Članovi Vijeća smatraju da bi bilo potrebno promijeniti samu politiku nabave knjižne građe, ne samo kroz povećanje sredstava nego i kroz povećanu autonomiju samih knjižnica u nabavi knjižne građe. – ANKETIRANJE KNJIŽNICA, A NE BOMBARDIRANJE MNOGIM NEPOTREBNIM NASLOVIMA, SA ZAKAŠNJENJEM, USTO I SMANJENJEM SREDSTAVA ZA “SLOBODNU NABAVU”, KAKO PRI MK RH, TAKO I KOD OSNIVAČA KNJIŽNICA.

Knjižnice se suočavaju i s velikim problemom nedostatka osoblja. Gradovi knjižnicama uglavnom onemogućavaju zapošljavanje novih ljudi, pa čak i u slučajevima kada se radi o zamjenama. Nedostatak ljudi u knjižnicama već postaje kroničan problem. ALI SE ZATO GOMILA ADMINISTRACIJA U TIJELIMA LOKALNE (SAMO)UPRAVE

Nakladništvo u Istri propada. Niz je razloga za propast nakladništva, nepostojanje knjižarske mreže, smanjene potpore nakladništvu, nezainteresiranost javnosti / MEDIJI = STAV VEĆINE JAVNOSTI! (prvenstveno medija) za kulturu i književnost. Članovi Vijeća smatraju da se proces koji se u knjižarskoj djelatnosti odvijao tijekom 90-tih sada odvija u nakladništvu. Radi se o prepuštanju nakladništva nepostojećem ili nedostupnom (DOSTUPNO JE ZA IZABRANE, UGLAVNOM SAMO ZAGREBAČKE IZDAVAČE – CENTRALIZACIJA NA DJELU ČAK I OVDJE!) tržištu. Stoga bi prva mjera Županije u cilju spašavanja nakladništva bila povećanje proračuna na nakladništvo. I TO: NA 500.000 KN U ŽUPANIJI I JEDNAKO TOLIKO U PULI! TADA BISMO SE VRATILI U BOLJA VREMENA UNATRAG DESETAK I NEŠTO VIŠE GODINA. U TO VRIJEME BAREM JE 10 “MALIH” NAKLADNIKA ITEKAKO FUNKCIONIRALO, A DANAS IH IMAMO MOŽDA 1-2 KOJA KONTINUIRANO, ALI SVE MANJE, OBJAVLJUJU. Druge mjere bi trebale ići u smjeru strukturnog rješavanja problema nakladništva, kroz intersektorsko povezivanje i razvijanje novih tehnologija.

Bez lokalnog nakladništva lokalni autori (NIJE RIJEČ SAMO O NJIMA, I ŠTO TO ZNAČI “LOKALNI AUTOR”? JE LI NPR. PALJETAK LOKALNI, JER ŽIVI U DUBROVNIKU, DA NE IDEMO DALJE?!) nemaju mogućnost objavljivanja svojih djela, zavičajna produkcija će u potpunosti zamrijeti i na taj način će se izgubiti znanje o zavičaju (PROBLEM POLITIKE I ŠKOLSTVA / U ŠKOLSTVU!), izgubiti će se intelektualni potencijal sredine, itd. Ukratko, čitav je niz problema vezan uz nestanak lokalnog nakladništva. Stoga je važno pronaći način očuvanja nakladničke djelatnosti na području Istre. (AKO GOVORIMO O “LOKALNOM” NAKLADNIŠTVU U ISTRI, SAMO MALI PODSJETNIK: KAD SU SE OVDJE “U MRAČNOME SREDNJEM VIJEKU” TISKALE PREKRASNE KNJIGE, POLA JE EUROPE GACALO U BLATU NEZNANJA, NEPISMENOSTI I BARBARIZMA!)

Jedan od mogućih načina očuvanja nakladništva u Istri jest njegovo profiliranje u određenim područjima: zavičajna literatura, objavljavinje novih autora, prijevodi s talijanskog jezika i sl. Prijevodi s talijanskog jezika su za Istru vrlo važni i zaista je paradoksalno da u Istri, kao dvojezičnom području, nema kvalitetnih književnih prevoditelja s talijanskog jezika. Objavljivanjem prijevoda iz suvremene talijanske književne produkcije pojedini istarski nakladnici mogli bi se kvalitetno profilirati na knjižarskom tržištu. JEDNAKO SU VAŽNI PRIJEVODI S HRVATSKOGA NA TALIJANSKI, TU PAK UOPĆE NEMA RECIPROCITETA...

U Istri postoji 10-tak vrlo profiliranih manifestacija koje potiču čitanje i interes za knjigu, imaju velik kontinuitet, većina je stara 10 i više godina. Na manifestacijama se prožimaju knjiga, tržište, autori, djeca i dr. čime se stvara poticajna atmosfera za kupovinu knjiga, saznaju informacije o novim naslovima. Ove manifestacije doprinose povećanom interesu za knjigu i zbog toga im i dalje treba pružati potporu. Vijeće predlaže da se u okviru županijskog natječaja za javne potrebe u kulturi razdvoje katagorije književnih manifestacija (PULSKI SAJAM TREBA KONAČNO SHVATITI I PODUPIRATI KAO INSTITUCIJU! POPUT INK, FESTIVALA HRVATSKOG FILMA ITD., A KAD SE SLIČNI POJAVE KAO NAKLADNICI, ŠTO IM NIJE PRVENSTVENA DJELATNOST, TADA DIJELE SUDBINU IZDAVAČA) i nakladništva kako bi se jednostavnije odredili prioriteti u financiranju i olakšalo praćenje učinka potpora ovim različitim kategorijama djelovanja.

Rad s djecom potiče čitanje i stvara čitatelje kroz cijelu godinu. Članovi Vijeća su zadovoljni angažmanom gradskih knjižnica u radu s djecom, kao i uspjehom festivala Montelibrić (RAD S NAJMLAĐIMA, APSOLUTNO!). Iskustvo Montelibrića u radu s novim tehnologijama prilikom izrade multimedijalnih slikovnica pokazuje jedan važan smjer u radu s djecom. Primjer aplikacija s likovima iz knjiga pokazuje da je djecu za priču moguće zainteresirati posredno, putem korištenja digitalne tehnologije. Osim toga, ovaj rad doprinosi razvoju različitih zanimanja: pisaca, programera, ilustratora, dizajnera.

Rezidencijalni program u pazinskoj Kući za pisce dobro funkcionira i kuća je popunjena tijekom cijele godine. Pokazalo se da se radi o kvalitetnoj inicijativi koja ima – ŠTO, TKO...? POSTOJI I “KNJIŽEVNO SVRATIŠTE” U LIŽNJANU, SLIČNE SVRHE, KOJE TREBA JEDNAKO PODRŽAVATI.)

Uloga kulturnih vijeća je savjetodavna, tako je definirano zakonom. – U PULI TO NIJE SLUČAJ! OSIM TOGA, ČLANOVI VIJEĆA MORALI BI ZNATI, POIMENCE, TKO NA KRAJU DRŽI I ŠKARE I PLATNO! ZNA SE, ALI NEKA SE I OBZNANI. No, procedura rada Vijeća bi se mogla unaprijediti na način da članovi Vijeća dobiju povratnu informaciju o konačnim odlukama prije njihovog formalnog stupanja na snagu (objavljivanja). Na taj način bi se unaprijedila kvaliteta komunikacije, ali i konačnih odluka jer bi Vijeće tako bilo uključeno u proces donošenja odluka na više razina.

Zapisnik sastavio Davor Mišković

____________________

Odgovor:

Poštovani g. Biletić,

zahvaljujemo na Vašem doprinosu analizi stanja nakladništva i položaja knjige i čitanja. No, važno je napmenuti da smo se prilikom izrade Istarske kulturne strategije vodili načelom djelokruga rada Istarske županije i samih operativnih ograničenja poput mogućnosti financiranja ili organizacije pojedinih djelatnosti. U okviru nadležnosti Županije i navedenih ograničenja predviđen je maksimalan napor kako bi se položaj knjige u Istri unaprijedio, pri čemu je fokus djelovanja usmjeren na nakladničku djelatnost za koju, između ostalog i na temelju Vašeg analitičkog doprinosa, procjenjujemo da je u najvećoj krizi.
Već je na 1. Saboru kulture u Istri koji je održan 2007. godine na Brijunima spomenut nedostatak Centra za glazbu u Istri. U međuvremenu je osnovan CENKI – Centar za nematerijalnu kulturnu baštinu koji dijelom obuhvaća i glazbu, a u novom planu IKS se predviđa Centar vezan uz Glazbenu mladež – za glazbenu reprodukciju. Primjer Centra za glazbu koji je tada (2007.) bio zamišljen, djelomično je vidljiv u radu Ustanove Ivan Matetić Ronjgov (Primorsko-goranska županija) koja se bavi očuvanjem materijalne i nematerijalne baštine skladatelja i drugim glazbenim djelatnostima.
Zamišljeni Centar za glazbu više je od toga. To je Centar susreta i istraživanja. Centar arhiviranja i dokumentiranja. Centar namijenjen mlađima i starijima. Centar kao „info punkt“ koji će prikupljati informacije o svim glazbenim zbivanjima i koji će informacije koristiti za potrebe promidžbe cijele županije. Centar koji će glazbu povezati s najrazvijenijom istarskom gospodarstvenom granom, turizmom. Centar koji će biti sudionikom u ostvarenju kulturno-turističke Istre kao glazbene destinacije.
Svjedoci smo manjeg broja skladatelja na istarskom području. Razlozi mogu biti razni. No, činjenica je da skladatelji nemaju gdje i kome ostaviti svoju materijalnu ostavštinu. Tako, za života, sami poklanjaju ili, nakon smrti, ostavljaju raznim institucijama na čuvanje. Na taj način dolazi do disperzije vrijednih djela i na koncu do nestanka građe. Razmislimo o ostavštini Matka Brajše-Rašana, Slavka Zlatića, Nella Milottija i drugih manjih, ali isto tako, za istarsku povijest glazbe, vrijednih skladatelja.
Mislim da treba naglasiti da glazba također pripada kulturi. U planovima i programima se donekle o glazbi i piše, no na terenu se ne posvećuje dovoljno sustavne pažnje toj umjetnosti i najčešće je sve prepušteno pojedincima. Rijetke su ustanove koje zapošljavaju stručnjake – glazbenike; ali se svi bave glazbom. U Istri nema godišnje koncertne glazbene djelatnosti, nema ni orkestra… U planu IKS je i pronaći mjesto za Glazbenu školu u Puli. Od nje sve počinje, a već se godinama rješava taj problem.
I sami svjesni da se ne može ostvariti ništa od traženog bez: prostora, stručnih kadrova i financiranja. (Ovdje bih se nadovezala i na pročitano iz tiska nakon pulskog ovogodišnjeg okruglog stola vezano uz IKS – da i entuzijasti odustaju… Zašto? Možda nemaju podrške? Možda nemaju adekvatnog financiranja? Možda se umore boriti se - sami - za opće dobro? Na koncu, i za prijavu na EU fondove potreba je za određenom financijskom i planom obuhvaćenom potporom lokalne i područne (regionalne) samouprave…)
Možda bi tzv. Mala škola u Puli (koja je djelovala od 1898. kao Škola Družbe Sv. Ćirila i Metoda) mogla vratiti svoj sjaj u funkciji školstva ukoliko je se namijeni zamišljenom Centru za glazbu koji se može koncipirati i kao Muzej istarske glazbe, čiji bi osnivači morali biti Grad Pula i Istarska županija. Nalazi se, napuštena, u Radničkoj ulici 6, u Puli. Možda bi se, s obzirom na njenu povijest i značaj, iznašla sredstva (EU fondova?) za njenu obnovu i djelovanje u njoj?
Ovo su samo glasna razmišljanja o glazbi Istre o kojima bi trebalo više posvetiti pažnje (ne samo nekoliko pisanih redaka). Dakle, progovoriti o glazbenoj problematici Istre, iznaći kvalitetna rješenja koja bi potom svakako trebala biti uključena u Istarskoj kulturnoj strategiji (IKS).
doc. dr. sc. Ivana Paula Gortan-Carlin, muzikologinja
Predsjednica Katedre Čakavskog sabora za glazbu Novigrad

____________________

Odgovor:

Poštovana gospođo Gortan-Carlin,

prije svega želimo Vam zahvaliti na upućenim prijedlozima. Vaša razmišljanja usmjerana na očuvanje i razvoj glazbne djelatnosti u Istri uklopljena su u Istarsku kulturnu strategiju iako možda ne na način i u opsegu koji predlažete. No, zbog organizacijskih i financijskih ograničenja izabrali smo pristup koji je povezuje više funkcija u jednoj aktivnosti. Važno je napomenuti da u slučaju osnivanja Centra HGM-a u Grožnjanu Županija preuzima i dio osnivačkih odgovornosti što otvara veće mogućnosti suradnje ovog Centra s istarskim glazbenicima, između ostalog i na poslovima koje predlažete.
Draško Ivezić, 19.05.2014.
Poštovani,
po struci sam autor animiranih filmova, akademski slikar i filmski producent. Osim Akademije likovnih umjetnosti prošao sam nekoliko stručnih usavršavanja financiranih od europskog MEDIA fonda, a isto tako sam autor profesionalnog usavršavanja za animirani film koji je dobio potporu MEDIA fonda za The Animation Workshop u Danskoj. U Istru i Pulu sam došao s jasnim ciljem, da inspiriram i educiram talente da se uključe i povežu oko proizvodnje animiranog filma, te da dovedem svoje partnere iz Danske na istarski poluotok kako bi na obostrano zadovoljstvo proširili svoje djelatnosti.

Prijedlog za ubacivanje u strategiju: Animirani film kao sredstvo učenja, komunikacije, stvaralaštva i pokretanja kreativne industrije

Program koji predlažem već je prisutan u danskom gradu Viborgu, gradu veličine pola Pule, u kojem sam živio i radio preko dvije godine i još uvijek sam intenzivno povezan s njima. Nema razloga da se takva praksa ne bi uspješno primijenila i na istarskom poluotoku u narednih 6 godina, pa da i dođemo do četvrtine rezultata koji su ostvarili Danci.
Predlažem da u strategiju uđe poticanje animiranog filma kroz dodavanje edukacije u redovnu nastavu, vanškolsku aktivnost, poslovnu komunikaciju i umjetničku proizvodnju.

Radionice, program u školi, umjetnička proizvodnja, poslovna komunikacija i edukacija:

Ja svojim kontaktima mogu osigurati kvalitetno znanje i međunarodne suradnje i na tome već radimo kroz dva programa koji će se već ovo ljeto realizirati u Puli. Isto tako planiram proizvodnju umjetničkih animiranih filmova kroz studio za animaciju, edukaciju profesionalaca i organiziranje nastave za djecu i odrasle o animiranom filmu, također uz suradnju mojih kolega iz Danske. Kao studio smo već ostvarili nekoliko uspješnih poslovnih komunikacija izradom animiranih promotivnih filmova, dizajnom maskota, zaštitnih znakova i edukativnih filmova. Planiramo osigurati sustavnu edukaciju kao dio proizvodnje i treniranje umjetnika za razne funkcije u izradi animiranog filma. Isto planiramo ponuditi kao višu edukaciju u suradnji s jednom od visokoškolskih ustanova.

Koprodukcija i fond Kreativna Europa:
Animacija je apsolutni favorit Europske unije i kao posebna umjetnička grana ima prednost nad drugim granama poput igranog film, kazališta, ples, itd, s obzirom na to da se projekti mogu bez problema realizirati s članovima tima koji rade u svojim prostorima diljem Europe i komuniciraju Internetom. Pozitivni primjeri kao što su Cartoon Saloon iz Irske, Norlum iz Danske i mnogobrojne francuske koprodukcije dokaz su da se visoko kvalitetni projekti mogu raditi po cijeloj Europi, čak i preko oceana.

Razvojna i proizvodna rezidencija:

Fond Kreativna Europa izdašno financira audiovizualnu produkciju od čega ogroman dio pripada takozvanom razvoju animiranih projekata, a Istra ima fantastičnu predispoziciju da ugosti takve projekte u razvoju kroz niz programa umjetničke rezidencije. U većini slučajeva autori svoje projekte razvijaju na računalima i ne treba im skupa infrastruktura kao što je slučaj kod kazališta, a projekti koje razvijaju autori animacije imaju ogroman doseg festivala animacije kojih samo u Europi ima preko stotinu te televizijskih prikazivača koji takva djela onda donose u domove milijunskoj publici. Ukoliko bi sada iskoristili priliku i kao nova poželjna destinacija u Europskoj uniji privukli projekte u Istru vrlo brzo bi se nametnuli kao lider u regiji. Stoga smatram da animirani film mora apsolutno uči u ovu strategiju, a ja osobno jamčim kvalitetu tih programa, svojom umjetničkom kvalitetom i iskustvom kao i kvalitetnim kontaktima po Europi.

Stručni skupovi:
Cartoon Europe, najveća i najrelevantnija profesionalna organizacija na razini Europe je već pokazala veliki interes da dio svojih aktivnosti realizira u Puli. Dovođenjem skupova poput Cartoon Digital, Cartoon Finance i Cartoon Movie u Pulu osiguravamo prisutnost vodećih profesionalaca audiovizualne proizvodnje i distribucije kao i povezivanje s lokalnim poduzetnicima, što stvara zdravu klimu za financiranje kulturne proizvodnje. Prednosti Istre kao turističke destinacije u kombinaciji sa stručnim znanjem o animiranom filmu dobitna su kombinacija za samoodrživ kulturni razvoj.

Obuhvaćeni korisnici:
Budući da je animirani film multidisciplinarna umjetnost kod proizvodnje animiranog filma se zapošljavaju: Redatelji, grafički dizajneri, ilustratori, pisci, kompozitori, muzičari, montažeri, dizajneri zvuka i naravno animatori i svi oni mogu svojim prisustvom i kreativnom proizvodnjom obogatiti kulturnu scenu kao što je to slučaj u Danskoj u Viborgu i u Francuskoj u mnogim manjim mjestima, Velikoj Britaniji, Njemačkoj, itd. Dokazano je više puta da bogata produkcija privlači još više stranih gostiju i kao jaka umjetnička zajednica okupljena oko animiranog filma možemo stvoriti dodanu vrijednost za postojeću turističku i poslovnu ponudu.

Lijepi pozdrav,
Ispred Adriatic Animation
Draško Ivezić, redatelj, animator i producent

____________________

Odgovor:

Poštovani g. Ivezić,

Vaš doprinos raspravi o Istarskoj kulturnoj strategiji izvrsno se nadovezuje i na naša razmišljanja o razvoju publike gdje smo se opredjelili na razvoj inovativnih metoda u prijenosu znanja i razvoju interesa za kulturne aktivnosti. Korištenje animacije i animiranog filma svakako je jedna od metoda koja bi trebala biti korištena u ove svrhe. Što se pak tiče same filmske produkcije, Istarska županija tu raspolaže vrlo ograničenim sredstvima i u ovom trenutku nema mogućnosti za povećanje ovih sredstava. Mišljenja smo da ovaje segment financiranja odlično funkcionira na nacionalnoj razini kroz djelovanje HAVC-a, a Istarska županija će se fokusirati na pružanje organizacijske i logističke podrške filmskoj produkciji u Istri.
Istarska kulturna strategija 2014. - 2012.

Audiovizualno stvaralaštvo


Poštovani,

u predhodnim neformalnim razgovornima oko audiovizualnog stvaralaštva i suradnje oko stvaranja konkretnih audiovizualnih djela, potpisnici ovog prijedloga razvoja kulture Istre su mišljenja oblikovali u slijedeća dva cilja IKS-a 2014. -2020:




1. Istarska audiovizualna produkcijska platforma

Osnovna djelatnost Istarske audiovizualne produkcijske platforme jeste audiovizualna produkcija raznih projekata, od razvoja do distribucije, na čemu bi zajednički radile sve članice platforme, uzimajući svoju osnovnu djelatnost kao nadopunjujuću ostalim članicama u cilju zajedničkog stvaranja zahtjevnijih audovizualnih djela.
Platformu bi činile nezavisne organizacije i audiovizualni umjetnici, autori, studiji, redatelji, koncept dizajneri i producenti s područja Istarske županije i nastati će kao rezultat umrežavanja već postojećih organizacija, ustanova, udruga i umjetnika koji se već bave proizvodnjom audiovizualnih djela na području Istre i Hrvatske.
Platforma bi bila također zadužena za umrežavanje drugih djelatnosti s područja Istre, primjerice turizma, zdravstva, poduzetništva, medija, zabave itd. s pružateljima usluga i osmišljavateljima audiovizualnih djela.
U razdoblju do 2014. do 2020. stalnim djelovanjem platforme javiti će se i potreba za adekvatnim prostorom za provođenje audiovizualne produkcije, koji bi bio otvoren i drugim zaiteresiranim potencijanim članicama: organizacijama, udrugama, producentima, umjetnicima.



2. Istarski audiovizualni fond

Prvi korak ka ovom fondu koji bi jamčio stalnu godišnju filmsku produkciju u Istarskoj županiji je konsenzus na razini svih lokalnih samouprava (istarskih gradova i općina) oko osiguranja određenog postotka proračunskih sredstava namjenjenih financiranju kulture za potrebe audiovizualne proizvodnje.
To bi se adminitrativnim upitom moglo realizirati od strane Istarske županije, koja bi također mogla osigurati određeni postotak proračunskih sredstava od financiranja kulture, a koji bi se usmjerio za audiovizualnu proizvodnju Istarske županije.
Slijedeći korak mogao bi biti registriranje fonda pri Istarskoj kulturnoj agenciji u kojem bi rado sudjelovao Hrvatski audiovizualni centar (pogledati primjer suradnje Grada Rijeke i HAVC-a oko filmskog fonda te financiranje filma u Zagrebu).
Osiguravanje natječaja za financiranje audiovizualnih projekata, bilo da se radi o istarskoj temi, produkcijskoj kući ili umjetniku moralo bi biti u skladu i nadovezivati se na istovjetne natječaje od Hrvatsko audiovizualnog centra te drugih evropskih programa namjenjenih financiranju proizvodnje audiovizualnih djela.

Pulska filmska tvornica
Marko Zdravković-Kunac

Medvid produkcija
Boris Plastić

Anima Adriatica
Draško Ivezić

____________________

Odgovor:

Poštovani,

zahvaljujemo vam na doprinosu raspravi o Istarskoj kulturnoj strategiji. Želimo napomenuti da Istarska županija svakako podržava prijedlog stvaranja audiovizualne produkcijske platforme. Smatramo da bi se rad takve platforme mogao odlično uklopiti u neke od predviđenih aktivnosti Istarskom kulturnom strategijom, osobito onim koji smjeraju obogatiti filmski program Pučkih otvorenih učilišta i povezati programe različitih aktera radi što kvalitetnije ponude u Istri. Što se tiče financiranja filmske produkcije, Istarska županija tu raspolaže vrlo ograničenim sredstvima i nije u mogućnosti povećati ova sredstva. Mišljenja smo da ovaje segment financiranja odlično funkcionira na nacionalnoj razini kroz djelovanje HAVC-a, a Istarska županija će se fokusirati na pružanje organizacijske i logističke podrške filmskoj produkciji u Istri. Istarska županija raspolaže ograničenim financijskim sredstvima i zbog toga kroz Istarsku kulturnu strategiju prioritete određujemo tako da s ovim sredstvima postignemo što veći učinak, prvenstveno iz perspektive poboljšanja kulturnog standarda građana Istre.
Danilo Lola Ilić, 20.05.2014.
Moj generalni prijedlog jest razvitak produkcije/proizvodnje u svim segmentima kulture, ponajprije razvitak filmske produkcije i proizvodnje u filmskoj umjetnosti. Potencijala, volje i znanja ima. Potrebno je informirati javnost i istaknuti mogućnosti i prednosti koje razvitak ovog dijela kulture nudi i direktne benefite za zajedicu.
Proizvodnja nikada nije škodila jednoj zajednici već je doprinosila njenom razvitku i prepoznavanju.

Mišljenja sam da Istru treba pozicionirati kao područje s mnoštvom lokacija pogodnih za snimanje svakojakih sadržaja. Potrebno napraviti web adresu na kojoj se mogu naći sve relevantne informacije koje one koji žele snimati u Istri mogu zanimati. Informacije o produkcijama, firmama koje iznajmljuju opremu, stručnom kadru, ekipi, lokacijama i ostaloj logistici mogu biti ponuđene na ovoj web adresi. Razvitak ove vrste suradnje s inozemstvom veliki je korak naprijed u razvitku Istre i regije,
a benefiti su neminovni i više nego očigledni.


S štovanjem,
Danilo - Lola Ilić
filmski režiser, montažer i scenarist

____________________

Odgovor:

Poštovani g. Ilić,

zahvaljujemo na komentaru. Vaše viđenje Istre kao filmske lokacije u skladu je s iskazanim potrebama više filmskih producenata i Istarska županija putem Istarske kulturne agencije namjerava pružiti organizacijsku i logističku podršku filmskoj produkciji na području Istre. To je jedna od aktivnosti predviđena Istarskom kulturnom strategijom.
Tijana Barbić-Domazet, 20.05.2014.
Uz ispriku za kasno pisano javljanje (opravdani razlozi), dostavljam kratko mišljenje iz Sveučilišne knjižnice koje je već izneseno na Okruglom stolu u Puli, a klasičnim putem pošte (kao i mailom) šaljemo čist tekst:

Opće:
- U IKS nigdje nije spomenuta Sveučilišna knjižnica, niti izrijekom niti se može pronaći igdje u tekstu…može li se Istarska županija tako olako odreći knjižnice koja je svojim najvećim dijelom „pamćenje zavičaja“ jer čuva svu pisanu (od rukopisne iz 13. stoljeća!) građu vezanu uz povijest i sadašnjost Istre na jednom mjestu. I što je još važnije – osim što čuva, ona ju obrađuje i daje na upotrebu – Zavičajnu zbirku Histricu, Biblioteku Provinciale dell Istria (Pokrajinsku knjižnicu Istre), Zbirku stare i rijetke građe, Mornaričku knjižnicu (registrirani spomenik kulture RH), spomen sobe Mije Mirkovića, Eduarda Čalića, Antonija Smareglie (gdje se naša djelatnost dodiruje s muzejskom )…
- Od kada je knjižnica u sastavu Sveučilišta 2006. pa do danas, a naš osnivač je Ministarstvo znanosti, koje financira našu sveučilišnu funkciju – sva ostala građa je financijski „nezbrinuta“ . Ne samo zbog nedostatka novca za novu nabavu već i ne upošljavanje djelatnika – naš broje je 30 godina isti!, usprkos promjenama u informacijskom i tehnološkom smislu
- Nama kulturna baština propada za uvijek – jer se ne provodi sustavna zaštita, jer nemamo ljude koji bi se o njoj trebali brinuti, jer nemamo prostor gdje bi se ona čuvala i učinila dostupnom. O digitalizaciji i njezinoj prezentaciji svijetu da i ne govorimo, sporadična rješenja financirana kroz programsku djelatnost nisu dostatna - sustavna briga je formula očuvanja!

Konkretno predlažemo:

1. „Očuvanje postojećeg standarda kult. života“
• u točki 2. – „uvesti institucionalne potpore za udruge u kulturi i umjetničke organizacije“ – treba dodati i ustanove u kulturi kojima županija nije osnivač a od interesa su za županiju! (Sveučilišna knjižnica u Puli, muzeji, memorijalne zbirke…)

2. “Inovativni modeli…”
• točku 2. brisati kao zastarjelu koncepciju – pogotovo što je depo za narodne knjižnice u suprotnosti sa zakonskom regulativom prema kojoj je knjižnica dužna otpisivati nepotrebnu građu nakon provedene revizije. Ono što je vrijedno preuzimaju sveučilišne knjižnice i nacionalna..dakle – koja bi to građa trebala biti pohranjena u depoima? Ona koja bi trebala ići u reciklažu jer se nikad i ni po kojoj osnovi neće koristiti – zar da za takvu građu gradimo skupu zgradu? Umjesto za zgradu na razini županije treba osigurati sredstva za redovito i trajno, sustavno financiranje „knjižnice bez zidova“ digitalizirane zavičajne kulturne baštine svih institucija koje ju imaju, bez obzira kojih osnivača. (S obzirom da je kulturni sustav „prvenstveno uređen zakonskim okvirom koji se stvara na nacionalnoj razini“ (zadnji pasus) treba konzultirati i nacionalne strategije, zakone i standarde pojedinih djelatnosti pa tako i knjižničarstva.)
2. “Diseminacija vrijednosti, znanja i iskustva”
• U točki 4. dodati: “ …i muzejskih zbirki u srodnim institucijama kakva je Sveučilišna knjižnica”
3. “Proaktivno djelovanje”
• U Točki 2. “Uvesti koordinaciju…,” dodati: “Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta” jer je nedostatak suradnje između Ministarstva culture I Ministarstva znanosti po pitanju očuvanja kulturne baštine u sveučilišnim knjižnicama ravan zločinu

____________________

Odgovor:

Poštovana gospođo Barbić Domazet,

zahvaljujemo na vašim prijedlozima i želimo vas obavijestiti da smo nakon provedenih javnih rasprava u završni prijedlog Istarske kulturne strategije među akvitnosti koje će se provoditi u narednom petogodišnjem razdoblju uvrstili i potrebu skrbi za Zavičajnu zbirku u Sveučilišnoj knjižnici u Puli. Ne želimo ulaziti u problem odnosa Sveučilišta u Puli i Ministarstva znanosti prema navedenoj zbirci i smatramo da o tom odnosu više informacija možete dobiti od navedenih institucija. Naša namjera je jednostavna, postići određeni dogovor kako bi se omogućilo normalno funkcioniranje ove zbirke. Što se tiče vaše primjedbe da je izgradnja depoa nepotrebno, uvažavamo Vaše mišljenje, ali napominjemo da je ono u suprotnosti s mišljenjem većine bibliotekara u Istri koji su i izrazili potrebu za depoom. Istarska županija nastoji omogućiti što kvalitetnije funkcioniranje kutlurnih ustanova koje djeluju na području Istre i povezivanje interesa gradskih knjižnica je jedna od takvih aktivnosti.
Emar, 19.10.2015.
Xtian - Hamburgare ne4r man besf6ker frankrikes tre4dge5rd. Nej, det blev inga harrubgame. Petra- Huset var je4ttefint men jag har inga bilder innifre5n. De4remot ska jag le4gga upp lite bilder nu ne4r dator och internet e4r tillge4ngligt igen. Marie - tack ff6r den fina komplimangen. =)Veronika - vi har haft det je4ttebra och jag har fe5tt massor av ny inspiration som bara bubblar fram!
Xcho, 20.10.2015.
Kinna!c5h, vad jag tycker om att le4sa din blogg. Du<a href="http://yywrtbxefg.com"> skvrier</a> se5 personligt och trevligt. Det ke4nns som om du sitter mittemot vid matbordet och bere4ttar.Sluta ff6r allt i ve4rlden inte med detta.Stor kram Marie S
Ostavite vaš komentar

* Obvezno polje

CAPTCHA slika za prevenciju SPAM-a. Ukoliko ne možete pročitati tekst sa slike kliknite ovdje