Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti prirode

HRVATSKI SABOR

3887

Na temelju članka 88. Ustava Republike Hrvatske, donosim

ODLUKU

O PROGLAŠENJU ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE

Proglašavam Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti prirode, kojega je Hrvatski sabor donio na sjednici 21. studenoga 2008. godine.

Klasa: 011-01/08-01/151

Urbroj: 71-05-03/1-08-2

Zagreb, 27. studenoga 2008.

Predsjednik
Republike Hrvatske
Stjepan Mesić, v. r.

ZAKON

O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE

Članak 1.

U Zakonu o zaštiti prirode (»Narodne novine«, br. 70/05.) u članku 7. točka 5. mijenja se i glasi:

»5. divlje svojte biljaka, gljiva i životinja su sve vrste i podvrste koje nisu nastale pod utjecajem čovjeka kao posljedica umjetnog odabiranja (odabir i uzgoj u svrhu dobivanja pasmina udomaćenih životinja i sorti kultiviranih biljaka) ili genetske modifikacije nasljednog materijala tehnikama moderne biotehnologije,«.

U točki 7. iza riječi: »biološke raznolikosti« dodaju se riječi: »koju čine ekološki značajna područja za Republiku Hrvatsku, a uključuju i ekološki značajna područja Europske unije Natura 2000,«.

Iza točke 13. dodaje se točka 13.a koja glasi:

»13.a geološka raznolikost (georaznolikost) jesu sve vrste stijena, minerala, fosila i reljefni oblici te procesi koji su ih stvarali kroz geološka razdoblja,«.

Iza točke 15. dodaju se točke 15.a i 15.b koje glase:

»15.a krajobraz znači određeno područje viđeno ljudskim okom, čija je narav rezultat međusobnog djelovanja prirodnih i/ili ljudskih čimbenika, kao što su prirodni ili kultivirani predjel kopna ili kopna i mora,

15.b kompenzacijski uvjeti su mjere koje se određuju radi osiguranja opće povezanosti (koherentnosti) ekološke mreže,«.

Iza točke 25. dodaje se točka 25.a koja glasi:

»25.a plan i program je svaki plan ili program podložan pripremi i/ili usvajanju na državnoj, područnoj (regionalnoj) ili lokalnoj razini, ili koji je izvršno tijelo pripremilo za donošenje u zakonodavnoj proceduri Hrvatskoga sabora ili Vlade Republike Hrvatske te koji je uređen zakonom ili provedbenim propisom, uključujuči i planove i programe o izmjenama i dopunama tih planova i programa,«.

Iza točke 29. dodaje se točka 29.a koja glasi:

»29.a prevladavajući javni interes je interes u pitanjima zaštite prirode koji iskazuje Država, ili jedinica lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave sukladno svojem statutu,«.

Iza točke 41. dodaje se točka 41.a koja glasi:

»41.a trgovina je prodaja i kupovina, stjecanje u komercijalne svrhe, izlaganje javnosti radi stjecanja dobiti, korištenje u svrhu stjecanja dobiti, držanje radi prodaje, nuđenje na prodaju ili prijevoz radi prodaje te najam i razmjena zaštićenih divljih svojti.«

Članak 2.

U članku 25. stavku 1. riječi: »a po postupku propisanom za donošenje akta o proglašenju zaštite« zamjenjuju se riječima: »koja nije potrebna kada se akt o prestanku zaštite donosi zakonom ili uredbom Vlade«.

Članak 3.

U članku 26. iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi:

»(2) Kada je temeljni fenomen područja koje se stavlja pod zaštitu voda, rješenje iz stavka 1. ovoga članka donosi Ministarstvo uz prethodno stručno mišljenje središnjeg tijela državne uprave nadležnog za poslove vodnog gospodarstva.«

Dosadašnji stavci 2., 3. i 4. postaju stavci 3., 4. i 5.

Članak 4.

U članku 30. iza stavka 5. dodaje se stavak 6. koji glasi:

»(6) Upisi u Upisnik, promjene i brisanje iz njega objavljuju se u »Narodnim novinama«.«

Članak 5.

Podnaslov iznad članka 35. mijenja se i glasi: »Ocjena prihvatljivosti za ekološku mrežu i zahvati u prirodu«.

Članak 35. mijenja se i glasi:

»(1) Ocjena prihvatljivosti za ekološku mrežu je postupak kojim se procjenjuje postoji li vjerojatnost da provedba plana, programa ili zahvata u područje ekološke mreže, samog ili s drugim planovima, programima ili zahvatima, može imati značajan utjecaj na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže s obzirom na njezinu strukturu i funkcionalnost.

(2) Ocjena prihvatljivosti za ekološku mrežu ne provodi se ako je plan, program ili zahvat neposredno povezan s upravljanjem područjem ekološke mreže.«

Članak 6.

Članak 36. mijenja se i glasi:

»(1) Za planirani zahvat u područje ekološke mreže, koji sam ili s drugim zahvatima može imati značajan utjecaj na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže, ocjenjuje se prihvatljivost za ekološku mrežu sukladno ovom Zakonu.

(2) Za zahvat za koji je posebnim propisom kojim se uređuje procjena utjecaja zahvata na okoliš propisana obveza procjene utjecaja zahvata na okoliš te za zahvat za koji je potreba procjene utvrđena u postupku ocjene o potrebi procjene, glavna ocjena o prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu u odnosu na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže obavlja se u okviru obveznog postupka procjene utjecaja zahvata na okoliš.

(3) Za planove i programe čija provedba može imati značajan utjecaj na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže obvezno se provodi ocjena prihvatljivosti za ekološku mrežu.

(4) Za planove i programe, za koje je zakonom kojim se uređuje zaštita okoliša uređena obveza strateške procjene te za planove i programe za koje je potreba strateške procjene utvrđena u postupku ocjene o potrebi te procjene, glavna ocjena o prihvatljivosti plana i programa za ekološku mrežu u odnosu na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže obavlja se u okviru obveznog postupka strateške procjene plana i programa.

(5) Sadržaj, rok i način provedbe postupka ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu u odnosu na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja mreže, kao i način obavješćivanja javnosti, ministar propisuje pravilnikom uz prethodnu suglasnost čelnika središnjeg tijela državne uprave za poslove zaštite okoliša i prostornog uređenja.«

Članak 7.

Članak 37. mijenja se i glasi:

»Postupak ocjene prihvatljivosti za područje ekološke mreže sastoji se od: prethodne ocjene prihvatljivosti (u daljnjem tekstu: prethodna ocjena), glavne ocjene prihvatljivosti s ocjenom drugih pogodnih mogućnosti (u daljnjem tekstu: glavna ocjena), utvrđivanja prevladavajućega javnog interesa i kompenzacijskih uvjeta.«

Članak 8.

Iza članka 37. dodaju se članci 37.a, 37.b, 37.c, 37.d, 37.e, 37.f i 37.g koji glase:

»Članak 37.a

(1) Ministarstvo provodi prethodnu ocjenu za područje ekološke mreže ako je ono ujedno i zaštićeno područje u kategoriji nacionalnog parka, parka prirode, posebnog rezervata, spomenika prirode te za zahvate koji se provode na području dviju ili više županija, odnosno Grada Zagreba i županije, kao i za zahvate za koje središnje tijelo državne uprave nadležno za poslove prostornog uređenja, zaštite okoliša i graditeljstva provodi postupak procjene utjecaja na okoliš i postupka ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš prema posebnom propisu.

(2) Upravno tijelo županije, odnosno Grada Zagreba nadležno za poslove zaštite prirode (u daljnjem tekstu: upravno tijelo), na čijem teritoriju se nalazi područje ekološke mreže, provodi prethodnu ocjenu za područje ekološke mreže koja obuhvaća zaštićeno područje u kategoriji regionalnog parka, značajnog krajobraza, park-šume i spomenika parkovne arhitekture, kao i za zahvate na području koje nije posebno zaštićeno i za koje upravno tijelo županije provodi postupak procjene utjecaja na okoliš i postupka ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš prema posebnom propisu. U postupku prethodne ocjene upravno tijelo dužno je zatražiti prethodno mišljenje Zavoda.

(3) Ako se u postupku prethodne ocjene iz stavka 1. i 2. ovoga članka utvrdi da planirani zahvat nema značajan utjecaj na područje ekološke mreže, Ministarstvo odnosno upravno tijelo izdaje potvrdu o prihvatljivosti zahvata. Ako se utvrdi da zahvat može imati značajan utjecaj na područje ekološke mreže, Ministarstvo odnosno upravno tijelo donosi rješenje kojim određuje provedbu postupka glavne ocjene. Rješenje se dostavlja Ministarstvu.

(4) Rješenje iz stavka 3. ovoga članka neće se donositi u slučaju kada se prema posebnim propisima iz područja zaštite okoliša za zahvat provodi procjena utjecaja zahvata na okoliš, odnosno ocjena o potrebi procjene. U tom slučaju Ministarstvo, odnosno upravno tijelo će umjesto rješenja izdati mišljenje o obvezi provedbe postupka glavne ocjene. U postupku koji će se provesti prema posebnim propisima iz područja zaštite okoliša, ovo mišljenje je obvezujuće pri donošenju rješenja o ocjeni potrebe procjene utjecaja zahvata na okoliš.

(5) Pobliži sadržaj akata iz ovoga članka propisuje se pravilnikom iz članka 36. stavka 5. ovoga Zakona.

Članak 37.b

(1) Glavnu ocjenu provodi Ministarstvo, odnosno upravno tijelo.

(2) Ako se glavnom ocjenom utvrdi da planirani zahvat nema štetan utjecaj na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže, Ministarstvo, odnosno upravno tijelo, donosi rješenje o dopuštenju zahvata. Rješenjem se utvrđuju mjere ublažavanja štetnih posljedica na ekološku mrežu.

(3) U postupku glavne ocjene upravno tijelo dužno je zatražiti prethodno mišljenje Zavoda, a rješenje iz stavka 2. ovoga članka dostaviti Ministarstvu.

(4) Ako se ocjenom o prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu utvrdi da planirani zahvat ima štetan utjecaj na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja mreže, Ministarstvo, odnosno upravno tijelo, donosi rješenje kojim odbija zahtjev za izvođenje zahvata. Upravno tijelo svoje rješenje dostavlja Ministarstvu.

(5) Kada se glavna ocjena provodi u postupku procjene utjecaja na okoliš sukladno zakonu kojim se uređuje zaštita okoliša, glavna ocjena se neće provoditi kao odvojeni postupak prema ovom Zakonu. U tom slučaju u postupku procjene utjecaja na okoliš, studija mora sadržavati sve podatke propisane za glavnu ocjenu prihvatljivosti za ekološku mrežu, sukladno pravilniku iz članka 36. stavka 5. ovoga Zakona.

(6) Rješenje iz stavka 2. i 4. neće se donositi u slučaju kada se prema posebnim propisima iz područja zaštite okoliša provodi procjena utjecaja zahvata na okoliš. U tom slučaju rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš sadržavat će i ocjenu prihvatljivosti za ekološku mrežu sukladno ovom Zakonu.

Članak 37.c

(1) Ako se ocjenom o prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu utvrdi da planirani zahvat ima štetan utjecaj na mrežu i da nema drugih pogodnih mogućnosti, zahvat se ipak može provesti ako postoje imperativni razlozi prevladavajućega javnog interesa, uključujući one socijalne i gospodarske naravi.

(2) Stranka u postupku, ili zainteresirana strana, može Ministarstvu podnijeti zahtjev za pokretanje postupka utvrđivanja prevladavajućega javnog interesa i kompenzacijskih uvjeta.

(3) Ako se utvrdi postojanje prevladavajućega javnog interesa iz stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo donosi rješenje o dopuštenju provođenja planiranog zahvata. Rješenjem se utvrđuju kompenzacijski uvjeti u svrhu očuvanja opće povezanosti (koherentnosti) ekološke mreže.

(4) Ako se kompenzacijski uvjeti iz stavka 3. ovoga članka odnose na međunarodno ekološki značajno područje iz članka 60. ovoga Zakona, Ministarstvo će o kompenzacijskim uvjetima izvijestiti Europsku komisiju.

(5) Ako se ne utvrdi postojanje prevladavajućega javnog interesa, Ministarstvo će rješenjem odbiti zahtjev za provođenje zahvata.

(6) Iznimno, ako se na području ekološke mreže nalazi stanišni tip i/ili svojta iz Popisa posebno ugroženih i značajnih stanišnih tipova i svojti, prevladavajući javni interes zbog kojega se prihvaća planirani zahvat može se odnositi samo na zaštitu zdravlja ljudi i javnu sigurnost, ili na uspostavljanje bitno povoljnijih uvjeta od primarne važnosti za okoliš, ili na druge imperativne razloge prevladavajućega javnog interesa, o čemu rješenje donosi Vlada Republike Hrvatske uz sudjelovanje javnosti. Rješenjem se utvrđuju kompenzacijski uvjeti u svrhu očuvanja povezanosti (koherentnosti) ekološke mreže. Ako se utvrdi postojanje drugih imperativnih razloga prevladavajućeg javnog interesa, a planirani zahvat će imati štetan utjecaj na ekološki značajno područje iz članka 60. ovoga Zakona, Vlada zahvat može odobriti samo uz prethodno pribavljeno mišljenje Europske komisije.

(7) Iznimno, u slučaju kada se prema posebnim propisima iz područja zaštite okoliša za zahvat provodi procjena utjecaja zahvata na okoliš, o prevladavajućem javnom interesu i kompenzacijskim uvjetima nadležna tijela iz stavka 3., 5. i 6. ovoga članka ne donose rješenje sukladno ovom Zakonu, već izdaju mišljenja koja su obvezujuća u postupku procjene utjecaja zahvata na okoliš.

(8) Popis iz stavka 6. ovoga članka donosi ministar.

Članak 37.d

(1) Za planove i programe za koje zakonom kojim se uređuje zaštita okoliša nije obvezna strateška procjena ili ocjena o potrebi strateške procjene, a čija provedba može imati značajan utjecaj na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže, postupak ocjene prihvatljivosti za mrežu provodi Ministarstvo.

(2) Za planove i programe iz stavka 1. ovoga članka ocjena prihvatljivosti za ekološku mrežu provodi se u postupku izdavanja uvjeta, mjera i prethodne suglasnosti sukladno članku 123., 124. i 125. ovoga Zakona.

(3) Ocjena prihvatljivosti za ekološku mrežu u odnosu na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja mreže, za planove i programe za koje je zakonom kojim se uređuje zaštita okoliša utvrđena obveza strateške procjene i ocjene o potrebi strateške procjene, provodi se u skladu sa člankom 36. stavkom 4. i člankom 37. e ovoga Zakona.

Članak 37.e

(1) Za planove i programe iz članka 37.d. stavka 3. ovoga Zakona, za koje je zakonom kojim se uređuje zaštita okoliša uređena obveza strateške procjene, prethodnu ocjenu za područje ekološke mreže provodi Ministarstvo.

(2) Za planove i programe iz članka 37.d. stavka 3. ovoga Zakona, za koje je zakonom kojim se uređuje zaštita okoliša uređena obveza ocjene o potrebi strateške procjene, prethodna ocjena za područje ekološke mreže provodi se u okviru postupka ocjene o potrebi strateške procjene prema posebnom propisu iz područja zaštite okoliša.

(3) Ako se prethodnom ocjenom za plan i program iz stavka 1. i 2. ovoga članka utvrdi da on može imati značajan utjecaj na područje ekološke mreže, Ministarstvo izdaje mišljenje kojim utvrđuje potrebu provedbe glavne ocjene za ekološku mrežu.

(4) Glavna ocjena za područje ekološke mreže provodi se u sklopu postupka strateške procjene prema posebnom propisu iz područja zaštite okoliša.

Članak 37.f

(1) Ako nositelj zahvata ne provede mjere ublažavanja iz članka 37.b stavka 2. i kompenzacijske uvjete iz članka 37.c stavka 3. i 6. ovoga Zakona, provest će ih nadležno tijelo na njegov trošak.

(2) Nadležno tijelo rješenjem utvrđuje obvezu nositelja zahvata na naknadu troškova i visinu troškova izvršenja.

(3) Žalba na rješenje iz stavka 2. ovoga članka ne odgađa izvršenje rješenja.

Članak 37.g

(1) Zahvati u prirodu planiraju se na način da se izbjegnu i na najmanju mjeru svedu oštećenja prirode.

(2) Tijekom izvođenja zahvata nositelj zahvata je dužan djelovati tako da u najmanjoj mjeri oštećuje prirodu, a po završetku zahvata dužan je u zoni utjecaja zahvata uspostaviti ili približiti stanje u prirodi onom stanju koje je bilo prije zahvata.«

Članak 9.

U članku 38. stavku 1. riječi: »od važnosti za Republiku Hrvatsku utvrđene posebnim propisom»zamjenjuju se riječima: »za koje središnje tijelo državne uprave nadležno za poslove prostornog uređenja, zaštite okoliša i graditeljstva izdaje lokacijsku i/ili građevinsku dozvolu prema posebnom propisu«.

Članak 10.

Članak 39. mijenja se i glasi:

»(1) Kompenzacijski uvjeti određuju se ovisno o predviđenom ili prouzročenom oštećenju područja ekološke mreže te o mogućnosti povrata u doprirodno stanje.

(2) Pri izboru kompenzacijskih uvjeta prednost ima nadoknađivanje područjem koje ima iste ili slične značajke kao oštećeno područje ekološke mreže za koju se provodi kompenzacija, i kojim se osigurava povezanost i cjelovitost ekološke mreže.

(3) Oblici kompenzacijskih uvjeta su:

– uspostavljanje kompenzacijskog područja koje ima iste ili slične značajke kao oštećeno područje ekološke mreže,

– uspostavljanje drugog područja ekološke mreže,

– plaćanje novčanog iznosa u vrijednosti prouzročenog oštećenja područja ekološke mreže u slučaju da nije moguće provesti kompenzacijske uvjete.

(4) Za ekološki značajno područje Europske unije Natura 2000, kompenzacijski uvjet može biti samo uspostavljanje područja istih ili sličnih značajki koje je imalo oštećeno područje mreže, a s obzirom na ciljeve očuvanja, strukturu i funkcionalnost područja ekološke mreže.

(5) Ministarstvo utvrđuje kompenzacijske uvjete. Novčani iznos na ime kompenzacije uplaćuje se u korist državnog proračuna.«

Članak 11.

U članku 40. stavak 2. mijenja se i glasi:.

»(2) Ako nositelj zahvata u prirodi, odnosno korištenja prirodnih dobara ne otkloni štetne posljedice sukladno stavku 1. ovoga članka, iste će otkloniti nadležno tijelo na njegov trošak.«

Iza stavka 2. dodaju se stavci 3. i 4. koji glase:

»(3) Nadležno tijelo rješenjem utvrđuje obvezu nositelja zahvata u prirodi, odnosno korištenja prirodnih dobara, na naknadu troškova i visinu troškova izvršenja.

(4) Žalba na rješenje iz stavka 3. ovoga članka ne odgađa izvršenje rješenja.«

Članak 12.

U članku 42. stavci 4. i 5. mijenjaju se i glase:

»(4) Za zaštićena područja u kojima nije dopušteno gospodarsko korištenje prirodnih dobara, na temelju praćenja stanja, donosi se program zaštite šumskih ekoloških sustava koji sadrži mjere njihove zaštite i unapređenja.

(5) Program zaštite šumskih ekoloških sustava iz stavka 4. ovoga članka izrađuje i provodi javna ustanova koja upravlja zaštićenim područjem, a donosi se sukladno posebnom propisu za uređivanje šuma, uz suglasnost Ministarstva.«

Članak 13.

U članku 58. iza stavka 3. dodaje se stavak 4. koji glasi:

»(4) Nisu dopuštene radnje koje mogu dovesti do uništenja ili neke druge znatne ili trajne štete na ekološki značajnom području.«

Članak 14.

Članak 59. briše se.

Članak 15.

U članku 60. stavak 1. mijenja se i glasi:

»(1) Ekološki značajno područje Europske unije NATURA 2000, je ono područje, značajno za divlje vrste ptica i druge divlje vrste životinja i biljaka, njihovih staništa te stanišne tipove, koje na temelju međunarodnih standarda utvrdi Vlada Republike Hrvatske uredbom, sukladno odredbama ovoga Zakona. Uredbom se propisuju i ciljevi očuvanja ekološki značajnog područja Europske unije, smjernice za očuvanje ili ostvarivanje povoljnog stanja divljih vrsta, njihovih staništa te stanišnih tipova, način upravljanja, praćenja (monitoring) te druga pravila postupanja neophodna za očuvanje ekološki značajnog područja Europske unije.«

U stavku 2. riječ: »međunarodno« briše se.

U stavku 3. riječi: »međunarodno ekološki značajnih područja« zamjenjuju se riječima: »ekološki značajnih područja Europske unije NATURA 2000«.

U stavu 4. riječi: »međunarodno ekološki značajnom području« zamjenjuju se riječima: »ekološki značajnom području Europske unije NATURA 2000«.

Iza stavka 4. dodaje se stavak 5. koji glasi:

»(5) Za plan, program i/ili zahvat koji sam ili s drugim planom, programom i/ili zahvatom može imati značajan utjecaj na ciljeve očuvanja i cjelovitost ekološki značajnog područja iz stavka 1. ovoga članka, provodi se ocjena prihvatljivosti za ekološku mrežu, sukladno članku 36. do 37.f. ovoga Zakona.«

Članak 16.

Podnaslov iznad članka 65. mijenja se i glasi: »6. Inventarizacija, istraživanje i praćenje stanja«.

Članak 17.

U članku 65. stavak 1. mijenja se i glasi:

»(1) Zavod uspostavlja i provodi inventarizaciju svih sastavnica biološke, geološke i krajobrazne raznolikosti (svojte, stanišni tipovi, geolokaliteti i tipovi krajobraza), kartiranje ugroženih svojti, geolokaliteta i stanišnih tipova, te njihovo stalno i pravodobno dopunjavanje.«

Članak 18.

Članak 67. mijenja se i glasi:

»(1) Istraživanje zaštićenih prirodnih vrijednosti i speleoloških objekata može se obavljati na temelju rješenja Ministarstva. Rješenje kojim se odobrava istraživanje sadrži uvjete pod kojima se ono može provesti.

(2) Vlasnik ili nositelj prava korištenja zemljišta ili vodene površine, mora omogućiti istraživanje zaštićenih prirodnih vrijednosti osobi koja za to ima odobrenje iz stavka 1. ovoga članka. Za ograničenja vlasnik nema pravo na naknadu, osim u slučajevima kada dokaže da je zbog toga pretrpio materijalnu štetu.

(3) Osoba koja je obavila istraživanja dužna je o rezultatima istraživanja izvijestiti Ministarstvo i Zavod u roku od trideset dana od dana završetka istraživanja.

(4) Iznošenje iz Republike Hrvatske u znanstvene svrhe divljih svojti i njihovih dijelova koje nisu zaštićena prirodna vrijednost u smislu ovoga Zakona moguće je samo na temelju rješenja Ministarstva.«

Članak 19.

Iza članka 70. dodaje se Članak 70.a koji glasi:

»Članak 70.a

U strogom rezervatu, nacionalnom parku, posebnom rezervatu, parku prirode, regionalnom parku, značajnom krajobrazu, park-šumi i spomeniku parkovne arhitekture zabranjeno je:

– obaviti podvodnu aktivnost bez dopuštenja Ministarstva, odnosno upravnog tijela,

– usidriti i/ili privezati plovila izvan mjesta određenih prostornim planom,

– obaviti rekreacijski ribolov bez dozvole ili protivno uvjetima izdane dozvole,

– oštetiti i/ili uništiti znak i/ili informativnu ploču,

– ložiti vatru izvan naselja i/ili mjesta koja su posebno označena i određena za tu namjenu,

– snimati ili fotografirati u komercijalne svrhe bez dopuštenja Ministarstva, odnosno upravnog tijela,

– polijetati zmajevima ili padobranskim jedrima bez dopuštenja Ministarstva, odnosno upravnog tijela,

– postaviti informativnu ploču, reklamni i/ili drugi pano bez dopuštenja Ministarstva, odnosno upravnog tijela,

– posjetiti i/ili razgledati bez ulaznice kad je ulaznica obvezna,

– odložiti otpad izvan predviđenog i označenog prostora,

– kupanje izvan mjesta određenog od strane javne ustanove.«

Članak 20.

U članku 76. stavku 3. riječi: »poglavarstva županije ili Grada Zagreba, odnosno poglavarstva grada ili općine« zamjenjuju se riječima: »župana ili gradonačelnika Grada Zagreba, odnosno gradonačelnika ili načelnika općine«.

U stavku 4. riječ: »poglavarstva« briše se.

Članak 21.

U članku 78. stavak 2. mijenja se i glasi:

»(2) Za stručnog voditelja javne ustanove može se imenovati osoba koja ispunjava uvjete propisane statutom ustanove.«

Članak 22.

U članku 82. stavak 2. mijenja se i glasi:

»(2) Ako se speleološki objekt nalazi izvan zaštićenog područja ili ako nije posebno zaštićen, obavljanje djelatnosti posjećivanja i razgledavanja može se povjeriti fizičkoj i pravnoj osobi na temelju koncesije.«

Članak 23.

U članku 89. stavak 2. mijenja se i glasi:

»(2) Radnje iz ovoga članka mogu se obavljati uz suglasnost vlasnika ili nositelja prava na prirodnim dobrima.«

Članak 24.

Članak 90. briše se.

Članak 25.

U članku 91. stavci 4. i 7. mijenjaju se i glase:

»(4) Ministarstvo donosi rješenje iz stavka 3. ovoga članka na temelju studije o procjeni rizika uvođenja za prirodu, uz prethodnu suglasnost središnjeg tijela državne uprave nadležnog za poslove poljoprivrede, šumarstva, lovstva, morskog i slatkovodnog ribarstva.

(7) Način provođenja procjene rizika i izrade studije procjene rizika uvođenja, ponovnog uvođenja i uzgoja, postupak izdavanja dopuštenja te način pribavljanja mišljenja javnosti, ministar propisuje pravilnikom.«

Članak 26.

U članku 96. stavku 2. riječ: »naredbom« zamjenjuje se riječima: »planom upravljanja s akcijskim planom.«

Članak 27.

U članku 97. stavak 3. mijenja se i glasi:

»(3) Strogo zaštićene slobodnoživuće životinje zabranjeno je:

– uzeti iz prirode,

– namjerno uhvatiti i/ili ubiti,

– namjerno oštetiti i/ili uništiti njihove razvojne oblike, gnijezda ili legla,

– namjerno uznemiriti, naročito u vrijeme razmnožavanja, podizanja mladih, migracije i hibernacije, ako bi uznemirenje bilo značajno u odnosu na ciljeve zaštite,

– namjerno uništiti i/ili uzeti jaja iz prirode ili držati prazna jaja,

– oštetiti ili uništiti područja njihova razmnožavanja ili odmaranja te

– prikriti, držati, uzgajati, trgovati, uvoziti, izvoziti, prevoziti i otuđiti ili na bilo koji način pribaviti i preparirati.«

Članak 28.

U članku 98. stavku 1. u uvodnoj rečenici riječi: »opravdanoga javnog interesa« zamjenjuju se riječima: »nepostojanja drugih pogodnih mogućnosti«.

Podstavak 1. mijenja se i glasi:

»– zaštite biljaka, gljiva i životinja, te zaštite prirodnih staništa,«.

Članak 29.

U članku 99. stavku 1. iza podstavka 1. dodaje se novi podstavak 2. koji glasi:

»– da se radi o primjercima koji su zakonito stečeni u Republici Hrvatskoj,«.

U dosadašnjem podstavku 2., koji postaje podstavak 3., riječ: »zakonito« briše se.

Dosadašnji podstavak 3. postaje podstavak 4.

Iza stavka 7. dodaje se stavak 8. koji glasi:

»(8) Dopuštenja iz stavka 1., 2., 5. i 6. ovoga članka se izdaju rješenjem.«

Članak 30.

Članak 101. mijenja se i glasi:

»(1) Ministarstvo donosi rješenje o unosu, iznosu, izvozu ili uvozu i unosu s mora, te potvrdu za ponovni izvoz divljih svojti, njihovih dijelova i derivata zaštićenih na temelju ovoga Zakona.

(2) Rješenje i potvrda iz stavka 1. ovoga članka izdat će se samo ako se ne ugrožava divlje populacije životinja, gljiva ili biljaka na koje se odnosi.

(3) Rješenje i potvrdu iz stavka 1. ovoga članka potrebno je pribaviti i kada se radi o križancu čiji jedan ili oba roditelja pripadaju zaštićenoj divljoj svojti.

(4) Svojte za koje se donosi rješenje ili izdaje potvrda iz stavka 1. ovoga članka, postupak i uvjete donošenja rješenja i izdavanja potvrde, sadržaj i način podnošenja zahtjeva, sadržaj i način podnošenja obavijesti o uvozu, opća i posebna ograničenja pri uvozu, način obilježavanja životinja ili pošiljki, način zbrinjavanja oduzetih primjeraka, tijela nadležna za provedbu i nadzor, način provođenja nadzora, vođenje evidencije, izradu izvješća te druge uvjete potrebne za odvijanje prekograničnog prometa divljim svojtama sukladno međunarodnom ugovoru kojeg je Republika Hrvatska stranka, propisuje ministar pravilnikom.

(5) Pri aktivnostima iz stavka 1. ovoga članka i/ili provozu žive životinje, za koje je to propisano pravilnikom iz stavka 4. ovoga članka, moraju se prevoziti i njegovati na način koji svodi na najmanju mjeru mogućnost ozljeđivanja, ugrožavanja zdravlja ili nehumanog postupanja, u skladu s posebnim propisima.

(6) Iznimno od odredbi stavka 1. ovoga članka za divlje svojte za koje je to određeno pravilnikom iz stavka 4. ovoga članka nije potrebno dopuštenje za uvoz, već se u svrhu uvoza podnosi obavijest o uvozu nadležnom tijelu.

(7) Rješenja, potvrde i drugi akti izdani na temelju ovoga Zakona u svrhu prekograničnog prometa zaštićenim divljim svojtama, mogu se koristiti samo za primjerke na koje se odnose.

(8) Provoz zaštićenih svojti preko teritorija Republike Hrvatske obavlja se na temelju valjanog akta o izvozu ili ponovnom izvozu koje je donijelo nadležno tijelo zemlje izvoznice ili zemlje ponovnog izvoza.«

Članak 31.

U članku 102. stavci 2. i 3. mijenjaju se i glase:

»(2) Veterinarski pregled i kontrola pošiljaka iz stavka 1. ovoga članka za koje je nadležna granična veterinarska inspekcija, provodi se u skladu s posebnim propisima.

(3) Zaštićene divlje svojte, njihovi dijelovi i derivati smiju se uvoziti, izvoziti, provoziti, unositi ili iznositi samo preko određenih graničnih prijelaza na kojima su uspostavljene fitosanitarna i granična veterinarska inspekcija.«

Članak 32.

U članku 105. stavku 1. iza riječi: »divljih svojti« dodaju se riječi: »zaštićenih na temelju Zakona«.

Članak 33.

Članak 107. mijenja se i glasi:

»(1) Pravna i fizička osoba, koja trguje zaštićenim zavičajnim ili stranim divljim svojtama za koje je to posebno propisano pravilnikom iz stavka 4. ovoga članka, dužna je pribaviti potvrdu Ministarstva. U slučaju odbijanja zahtjeva, donosi se rješenje.

(2) Trgovati se može samo primjercima uzgojenim u prijavljenom uzgoju ili primjercima koji imaju ispravu o dopuštenom podrijetlu, uz uvjet da je primjerak ili pošiljka propisno obilježena.

(3) Prilikom trgovine zaštićenim životinjama prodavatelj, odnosno vlasnik dužan je:

– osigurati odgovarajuće uvjete za držanje životinja sukladno ovom Zakonu i drugim propisima,

– voditi evidenciju o trgovini životinjama i

– novome vlasniku izdati potvrdu o podrijetlu životinje.

(4) Uvjete trgovine i izdavanja potvrde za trgovinu, sadržaj zahtjeva i potvrde, vođenje evidencije o trgovini i nadzor, ministar propisuje pravilnikom iz članka 101. stavka 4. ovoga Zakona.

(5) Potvrde i drugi akti izdani na temelju ovoga Zakona u svrhu trgovine zaštićenim svojtama mogu se koristiti samo za primjerke na koje se odnose.«

Članak 34.

U članku 108. stavak 2. mijenja se i glasi:

»(2) Oduzeti primjerci iz stavka 1. ovoga članka zbrinjavaju se na trošak Ministarstva privremeno ili trajno kod fizičkih ili pravnih osoba koje ovlasti Ministarstvo.«

Članak 35.

Iza članka 108. dodaje se Članak 108.a koji glasi:

»Članak 108.a

(1) Odredbe i uvjeti utvrđeni dopuštenjima, potvrdama i drugim aktima koje donosi Ministarstvo radi unosa, iznosa, izvoza, uvoza, unosa s mora, ponovnog izvoza, trgovine i drugih postupanja s divljim svojtama, njihovim dijelovima i derivatima, zaštićenima na temelju ovoga Zakona i međunarodnih ugovora kojih je Republika Hrvatska stranka, moraju biti ispunjeni cijelo vrijeme trajanja dopuštenja, potvrda i drugih akata.

(2) Nositelj dopuštenja, potvrde ili drugog akta iz stavka 1. ovoga članka dužan je bez odgađanja izvijestiti Ministarstvo o svim promjenama i novim okolnostima koje utječu ili mogu utjecati na trajanje dopuštenja, a osobito ako se radi o:

– neispunjavanju uvjeta na osnovi kojih je dopuštenje, potvrda ili drugi akt donesen,

– uginuću primjerka životinjske i/ili biljne svojte,

– uništenju primjerka životinjske i/ili biljne svojte,

– bijegu primjerka životinjske svojte i

– drugim okolnostima zbog kojih se sadržaj dopuštenja, potvrde ili drugog akta, razlikuje od stvarnog stanja.

(3) Ispunjavanje uvjeta utvrđenih dopuštenjem, potvrdom ili drugim aktom iz stavka 1. ovoga članka te promjene i nove okolnosti iz prethodnog stavka ovoga članka, provjerava Ministarstvo tijekom cijelog trajanja dopuštenja ili potvrde.«

Članak 36.

U članku 119. stavku 2. točka se zamjenjuje zarezom i dodaju se riječi: »odnosno najkasnije u roku od tri dana od dana nastanka štete koju prouzroče strogo zaštićene velike zvijeri na domaćim životinjama.«.

Članak 37.

Članak 124. mijenja se i glasi:

»(1) U postupku izrade prostornog plana područja posebnih obilježja, prostornog plana županije, odnosno Grada Zagreba, velikog grada, grada i općine, Ministarstvo određuje nositelju izrade prostornog plana zahtjeve za izradu prostornog plana (podaci, planske smjernice, propisani dokumenti, uvjeti i mjere zaštite prirode, smjernice za očuvanje područja ekološke mreže s kartografskim prikazom).

(2) U postupku izrade urbanističkih planova uređenja i detaljnih planova uređenja na području nacionalnog parka i parka prirode, Ministarstvo određuje nositelju izrade plana zahtjeve za izradu prostornog plana (podaci, planske smjernice, propisani dokumenti, uvjeti i mjere zaštite prirode, smjernice za očuvanje područja ekološke mreže s kartografskim prikazom).

(3) Dokumenti prostornog uređenja iz stavka 1. ovoga članka koji obuhvaćaju zaštićeno područje i čija provedba može imati značajan utjecaj na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže, donose se uz prethodnu suglasnost Ministarstva. »

Članak 38.

Članak 125. mijenja se i glasi:

»Planovi gospodarenja prirodnim dobrima koji obuhvaćaju zaštićeno područje i čija provedba može imati značajan utjecaj na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže donose se uz prethodnu suglasnost Ministarstva.«

Članak 39.

U članku 134. stavku 2. iz riječi: »primjenjuju se« dodaju se riječi: »Zakon o koncesijama i«.

Članak 40.

U članku 135. stavku 2. riječi: »ovim Zakonom« zamjenjuju se riječju: »zakonom«.

Članak 41.

Članak 136. mijenja se i glasi:

»(1) Koncesija se daje na temelju provedenoga javnog prikupljanja ponuda.

(2) Obavijest o namjeri davanja koncesije pored podataka propisanih Zakonom o koncesijama mora sadržavati i uvjete zaštite prirode koje utvrđuje Ministarstvo.

(3) Uvjeti zaštite prirode sastavni su dio odluke o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja i ugovora o koncesiji.

(4) Koncesije se upisuju u Upisnik koji vodi Ministarstvo i Registar koncesija koji vodi Ministarstvo financija.«

Članak 42.

Članak 137. mijenja se i glasi:

»(1) Odluka o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja pored podataka propisanih Zakonom o koncesijama sadrži osobito:

– zaštićeno područje, drugu zaštićenu prirodnu vrijednost, odnosno speleološki objekt za koji se daje koncesija,

– namjene za koje se koncesija dodjeljuje,

– uvjete zaštite prirode.

(2) Odluku o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja donosi Ministarstvo:

– za nacionalne parkove i posebne rezervate,

– za parkove prirode ako posebnim zakonom nije drugačije određeno,

– za speleološke objekte.

(3) Za druga zaštićena područja Odluku o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja donosi nadležno tijelo županije ili Grada Zagreba uz prethodnu suglasnost Ministarstva.«

Članak 43.

Članak 138. mijenja se i glasi:

»(1) Na osnovi odluke o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja davatelj koncesije i odabrani najpovoljniji ponuditelj sklapaju ugovor o koncesiji koji mora biti u skladu s ovim Zakonom i Zakonom o koncesijama.

(2) Visina naknade za koncesiju utvrđuje se ovisno o namjeni, opsegu i visini potrebnih ulaganja, pogodnostima i materijalnim učincima koji se postižu koncesijom, ograničenjima kojima je podvrgnut koncesionar propisanim uvjetima zaštite prirode, te drugim mjerilima i tržišnim uvjetima koje utvrđuje davatelj koncesije, kao i kriterijima propisanim Zakonom o koncesijama.«

Članak 44.

Članak 139. briše se.

Članak 45.

Članak 140. mijenja se i glasi:

»Ugovor o koncesiji prestaje važiti uz uvjete koji su propisani Zakonom o koncesijama i ako promjenom režima zaštite područja na kojem je izdana koncesija nastanu razlozi koji sprječavaju dodjeljivanje, odnosno korištenje koncesije na tom području.«

Članak 46.

Članak 141. briše se.

Članak 47.

Članak 144. mijenja se i glasi:

»Naknada za koncesiju koju daje Ministarstvo plaća se u korist državnog proračuna, a naknada za koncesiju koju daje nadležno županijsko tijelo ili nadležno tijelo Grada Zagreba uplaćuje se u korist proračuna županije, odnosno Grada Zagreba.«

Članak 48.

U članku 145. stavci 2. i 3. brišu se.

Članak 49.

U članku 160. stavak 2. mijenja se i glasi:

»(2) Za stručnog voditelja Zavoda može se imenovati osoba koja je stekla naziv magistra struke ili je specijalist struke prirodnog, biotehničkog ili biomedicinskog područja te ima najmanje pet godina radnog iskustva u struci, kao i druge uvjete propisane statutom Zavoda.«

Članak 50.

U članku 172. stavku 1. riječi: »zaštićenih životinja« zamjenjuju se riječima: »strogo zaštićenih životinja«.

Članak 51.

U članku 174. stavku 3. riječi: »višu ili visoku stručnu spremu prirodoslovnog usmjerenja« zamjenjuju se riječima: »naziv stručnog ili sveučilišnog prvostupnika ili prvostupnice ili magistra struke prirodnog, biotehničkog, biomedicinskog i društvenog područja«.

U stavku 5. riječi: »zaštićenog područja koji nadziru« zamjenjuju se riječima: »javne ustanove koja upravlja područjem.«

Članak 52.

U članku 177. iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi:

»(2) Inspekcijski nadzor iz stavka 1. ovoga članka na moru mogu obavljati i ovlaštene osobe Obalne straže Republike Hrvatske.«

Dosadašnji stavci 2., 3., 4. i 5. postaju stavci 3., 4., 5. i 6.

Članak 53.

U članku 178. stavku 1. riječi: »ima visoku stručnu spremu iz područja prirodnih znanosti« zamjenjuju se riječima: »je stekla naziv magistra struke ili je specijalist struke prirodnog, biotehničkog, biomedicinskog ili društvenog područja«.

U stavku 2. riječi: »ima visoku stručnu spremu iz područja prirodnih znanosti« zamjenjuju se riječima: »je stekla naziv magistra struke ili je specijalist struke prirodnog, biotehničkog, biomedicinskog ili društvenog područja«.

Članak 54.

U članku 187. stavci 2. i 3. brišu se.

Dosadašnji stavak 4. postaje stavak 2.

Članak 55.

Članak 188. mijenja se i glasi:

»Kad postoje uvjeti za izdavanje prekršajnog naloga, inspektor može sukladno posebnom propisu novčanu kaznu, štetu ili troškove naplatiti od počinitelja prekršaja odmah, bez prekršajnog naloga, uz potvrdu.«

Članak 56.

U članku 193. stavku 1. podstavak 1. mijenja se glasi:

»– obavi radnju koja može dovesti do uništenja ili neke druge znatne ili trajne štete na ekološki značajnom području (članak 58. stavak 4.),«.

Članak 57.

U članku 194. stavku 1. podstavku 1. iza brojke: » 36.« u zagradi dodaju se riječi: »stavak 1. i 3.«.

Članak 58.

U članku 195. stavak 1. mijenja se i glasi:

» (1) Novčanom kaznom u iznosu od 25.000,00 do 200.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako:

– obavlja u strogom rezervatu radnje koje nisu dopuštene (članak 10.),

– obavlja nedopuštenu gospodarsku uporabu prirodnih dobara ili drugu nedopuštenu djelatnost u nacionalnom parku (članak 11.),

– obavlja nedopuštene zahvate i radnje koje mogu narušiti svojstva zbog kojih je proglašen posebni rezervat (članak 12. stavak 3.),

– obavlja djelatnosti kojima se ugrožavaju bitne značajke i uloga parka prirode, ili obavlja gospodarske djelatnosti i korištenje prirodnih dobara bez ishođenja uvjeta zaštite prirode (članak 13.),

– obavlja djelatnost kojom se ugrožava bitno značenje i uloga regionalnog parka ili obavlja gospodarske djelatnosti i korištenje prirodnih dobara bez ishođenja uvjeta zaštite prirode (članak 14. stavak 2.),

– na spomeniku prirode ili njegovoj neposrednoj blizini obavlja radnje koje ugrožavaju njegova obilježja i vrijednosti (članak 15. stavak 3.),

– obavlja radnje i djelatnosti koje narušavaju obilježja zbog kojih je proglašen značajni krajobraz (članak 16. stavak 2.),

– obavlja radnje i djelatnosti kojima nije svrha održavanje ili uređenje park-šume (članak 17. stavak 2),

– obavlja zahvate i radnje kojima se mijenjaju ili narušavaju vrijednosti radi kojih je zaštićen spomenik parkovne arhitekture (članak 18. stavak 2.),

– bez valjana razloga uništava minerale, sigovine ili fosile (članak 20. stavak 4.),

– ne štiti zavičajne udomaćene svojte na propisan način (članak 28.),

– organizira vožnje vozilima na motorni pogon izvan naselja, svih vrsta cesta, poljskih putova, uređenih staza i poligona za vožnju bez dopuštenja Ministarstva (članak 32.),

– stavlja na tržište i primjenjuje sredstva za zaštitu bilja i mineralna gnojiva na nedopušten način (članak 34.),

– u zoni utjecaja zahvata ne uspostavi ili ne približi stanje u prirodi onom stanju koje je bilo prije zahvata (članak 37.g stavak 2.)

– ne provede mjere ublažavanja na propisan način (članak 37.b stavak 2)

– ne provede kompenzacijske uvjete na propisani način (članak 37.c stavak 3. i 6.)

– kao nositelj zahvata ili korisnik prirodnih dobara bez odgađanja ne otkloni štetne posljedice (članak 40.),

– koristi i gospodari šumama suprotno načelima održivog razvitka i načelima certifikacije šuma (članak 42. stavak 2. i 3.),

– obavlja pošumljavanje tamo gdje nije opravdano i na način koji ugrožava ugroženi nešumski i rijetki stanišni tip (članak 43.),

– koristi kemijska sredstva za zaštitu bilja u šumama bez dopuštenja (članak 44.),

– ne osigura stalan postotak zrelih, starih i suhih stabala prema uvjetima zaštite prirode (članak 45. stavak 1.),

– ne ostavlja neposječene površine utvrđene šumskogospodarskim osnovama, odnosno uvjetima zaštite prirode (članak 45. stavak 3.),

– ne gospodari na način da u najvećoj mjeri očuva šumske čistine i šumske rubove (članak 45. stavak 4.),

– ne gospodari na način da osigurava produljenje sječive zrelosti zavičajnih vrsta drveća (članak 45. stavak 5.),

– oštećuje, uništava ili odnosi sirovine i podzemni živi svijet speleološkog objekta (članak 48. stavak 1.),

– mijenja stanišne uvjete u speleološkom objektu bacanjem smeća ili biološkog otpada, loženjem vatre ili na drugi način (članak 48. stavak 1.),

– poduzme aktivnosti ili radnje u speleološkom objektu bez prethodnog dopuštenja Ministarstva (članak 48. stavak 2.),

– ugrožava ili oštećuje speleološki objekt ili na drugi način sprječava njegovo korištenje (članak 49. stavak 1.),

– pregrađuje vodotoke, isušuje, zatrpava izvore, bare i dr., te time ugrožava prirodne vrijednosti i biološku raznolikost (članak 51. stavak 1.),

– gospodari travnjacima na nedopušteni način (članak 54.),

– ne očuva rubne dijelove oranica kao staništa (članak 55. stavak 1.),

– ne provodi propisane mjere za očuvanje stanišnih tipova u povoljnom stanju (članak 56. stavak 1.),

– obavlja istraživanja bez dopuštenja nadležnog tijela i/ili ne dostavi rezultate istraživanja nadležnom tijelu (članak 67. stavak 1. i/ili 3.),

– uznemirava, hvata, ozljeđuje divlje životinje, smanjuje brojnost populacije divlje svojte, uništava ili oštećuje njezino stanište bez opravdanog razloga (članak 85. stavak 2.),

– ne provodi mjere, metode i tehnička sredstva koje najmanje ometaju divlje svojte ili staništa njihovih populacija (članak 86. stavak 1.),

– ne provodi propisane mjere zaštite i ne održava prijelaze za divlje životinje (članak 87. stavak 3.),

– izvodi stupove i tehničke komponente srednjonaponskih vodova na nedopušten način (članak 88.),

– sakuplja biljke, gljive i njihove dijelove te hvata i ubija životinje u svrhu prerade, trgovine i drugog prometa bez ishođenja dopuštenja Ministarstva i drugih propisanih uvjeta (članak 89.),

– koristi zaštićene divlje svojte suprotno propisanim uvjetima (članak 94.),

– uporabljuje sredstva hvatanja i ubijanja zaštićenih životinja te sredstva koja mogu prouzročiti lokalno nestajanje ili ozbiljno uznemiravanje populacije vrsta (članak 95.),

– trguje samoniklim strogo zaštićenim biljkama i gljivama (članak 97. stavak 2.),

– namjerno hvata, drži i ubija strogo zaštićene životinje, oštećuje ili uništava njihove razvojne oblike, gnijezda ili legla te područja razmnožavanja i odmaranja, uznemiruje ih u vrijeme razmnožavanja, podizanja mladih i hibernacije, te namjerno uništava ili uzima jaja iz prirode ili drži prazna jaja (članak 97. stavak 3. podstavak 1.,2.,3., 4., 5. i 6.),

– prikriva, drži, uzgaja, trguje, uvozi, izvozi, prevozi, otuđuje ili na bilo koji način pribavlja te preparira strogo zaštićene životinje (članak 97. stavak 3. podstavak 7.),

– postupa suprotno propisu u odnosu na samonikle biljke, gljive i životinje koje se nalaze u strogom rezervatu, nacionalnom parku i posebnom rezervatu, te na životinje u podzemlju (članak 97. stavak 4.),

– drži u zatočeništvu, uzgaja, prodaje i kupuje zaštićene divlje svojte suprotno propisanim uvjetima (članak 99.),

– izvozi ili uvozi strogo zaštićene biljke, gljive i životinje bez dopuštenja Ministarstva (članak 99. stavak 2.),

– obavlja unos, iznos, izvoz, ponovni izvoz, uvoz, unos s mora divljih svojti koje su zaštićene na temelju ovoga Zakona ili međunarodnih ugovora kojih je Republika Hrvatska stranka, njihovih dijelova ili derivata, bez odgovarajućeg dopuštenja ili potvrde izdane od strane Ministarstva i akta nadležnog tijela zemlje izvoza ili ponovnog izvoza, ili s lažnim, krivotvorenim ili nevažećim dopuštenjem ili potvrdom, ili s dopuštenjem ili potvrdom koja je izmijenjena bez odobrenja Ministarstva ili nadležnog tijela zemlje izvoza ili ponovnog izvoza (članak 101. stavak 1.),

– upotrijebi dopuštenje, potvrdu ili drugi akt izdan na temelju ovoga Zakona u svrhu obavljanja prekograničnog prometa i trgovine zaštićenim divljim svojtama, za bilo koji drugi primjerak divlje svojte koji nije taj za koji je izdano dopuštenje, potvrda ili drugi akt (članak 101. stavak 7. i/ili članak 107. stavak 5.),

– u zahtjevu za izdavanje dopuštenja za unos, iznos, izvoz, uvoz, unos s mora, potvrde za ponovni izvoz, dopuštenja ili potvrde za trgovinu, upotrijebi lažnu izjavu ili svjesno pruži lažne informacije radi dobivanja dopuštenja ili potvrde (članak 101. stavak 1. i 4., članak 107. stavak 1. i 4.),

– uz zahtjev za izdavanje dopuštenja za unos, iznos, izvoz, uvoz, unos s mora, potvrde za ponovni izvoz, dopuštenja ili potvrde za trgovinu ili u bilo koju drugu svrhu u vezi s ovim Zakonom i na temelju njega donesenim provedbenim propisima, priloži lažno, krivotvoreno, ili nevažeće dopuštenje ili potvrdu, ili dopuštenje ili potvrdu izmijenjenu bez odobrenja nadležnog tijela koje ju je izdalo (članak 101. stavak 1. i 4., članak 107. stavak 1. i 4.),

– obavlja provoz divljih svojti koje su zaštićene na temelju ovoga Zakona, njihovih dijelova ili derivata bez valjanog izvoznog dopuštenja ili potvrde o ponovnom izvozu izdane od strane nadležnog tijela zemlje izvoza ili ponovnog izvoza (članak 101. stavak 8.),

– obavlja trgovinu zavičajnim ili stranim divljim svojtama zaštićenim na temelju Zakona ili međunarodnih ugovora kojih je Republika Hrvatska stranka, suprotno uvjetima propisanim Zakonom i na temelju njega donesenim provedbenim propisima (članak 107.),

– krivotvori ili izmijeni dopuštenje ili potvrdu za trgovinu zavičajnim ili stranim divljim svojtama zaštićenim na temelju Zakona (članak 107. stavak 1.i 4.),

– se ne pridržava odredbi i uvjeta navedenih u dopuštenju ili potvrdi za trgovinu zavičajnim ili stranim divljim svojtama zaštićenim na temelju Zakona (članak 107. stavci 1. i 4.),

– ako bez odgađanja ne izvijesti Ministarstvo o svim promjenama i novim okolnostima koje utječu ili mogu utjecati na valjanost dopuštenja ili potvrde u svrhu prekograničnog prometa ili trgovine zaštićenim divljim svojtama, izdanim u skladu s ovim Zakonom i na temelju njega donesenim provedbenim propisima (članak 108.a stavak 2.),

– ne dostavi ponudu za prodaju nekretnine po pravu prvokupa na način propisan Zakonom (članak 112. stavak 1. i 2.),

– proda nekretninu koja se nalazi na zaštićenoj prirodnoj vrijednosti drugoj osobi po cijeni koja je niža od cijene navedene u ponudi ovlaštenicima prava prvokupa (članak 112. stavak 4.),

– koristi prirodna dobra na nedopušten način i sa štetnim posljedicama (članak 122.),

– donese plan gospodarenja prirodnim dobrima bez suglasnosti Ministarstva (članak 122.),

– obavlja radnje i zahvate na zaštićenoj prirodnoj vrijednosti bez dopuštenja ili suprotno utvrđenim uvjetima zaštite prirode (članak 127.),

– ne provodi uvjete zaštite prirode utvrđene odlukom o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja i ugovorom o koncesiji (članak 137. stavak 1. podstavak 3. i članak 138. stavak 1.),

– ne poduzme sve mjere i radnje na sprječavanju nastalih promjena i oštećenja (članak 143. stavak 1.),

– obavlja djelatnost bez koncesijskog odobrenja na zaštićenom području (članak 146. stavak 1.),

– stavlja u promet minerale, sigovine i fosile bez dopuštenja (članak 148. stavak 3.),

– izvozi minerale, sigovine ili fosile koji su proglašeni zaštićenim prirodnim vrijednostima (članak 150. stavak 2.).«

Članak 59.

U članku 196. stavku 1. podstavak 12. mijenja se i glasi:

»– prikazuje u zoološkim vrtovima, akvarijima, terarijima ili sličnim prostorima životinje zavičajnih ili stranih divljih svojti zaštićenih na temelju Zakona bez dopuštenja Ministarstva (članak 105. stavak 1.),«.

Članak 60.

U članku 197. stavku 1. podstavak 2. briše se.

Dosadašnji podstavak 3. postaje podstavak 2.

Dosadašnji podstavak 4., koji postaje podstavak 3., mijenja se i glasi:

»– iznosi iz Republike Hrvatske u znanstvene svrhe divlje svojte i njihove dijelove koje nisu zaštićena prirodna vrijednost bez dopuštenja Ministarstva (članak 67. stavak 4.)«.

Dosadašnji podstavci 5. do 18. postaju podstavci 4. do 17.

Članak 61.

Članak 198. mijenja se i glasi:

»Novčanom kaznom od 1.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj fizička osoba ako u nacionalnom parku, parku prirode, regionalnom parku, park-šumi i spomeniku parkovne arhitekture:

– obavi podvodnu aktivnost bez dopuštenja Ministarstva, odnosno upravnog tijela (članak 70.a stavak 1. podstavak 1.),

– usidri i/ili priveže plovilo izvan mjesta određenih prostornim planom (članak 70.a stavak 1. podstavak 2.),

– obavi rekreacijski ribolov bez dozvole ili protivno uvjetima izdane dozvole (članak 70.a stavak 1. podstavak 3.),

– ošteti i/ili uništi znak i/ili informativnu ploču (članak 70.a stavak 1. podstavak 4),

– loži vatru izvan naselja i/ili mjesta koja su posebno označena i određena za tu namjenu (članak 70.a stavak 1. podstavak 5.),

– snimi ili fotografira u komercijalne svrhe bez dopuštenja ministarstva odnosno upravnog tijela (članak 70.a stavak 1. podstavak 6.),

– polijeće zmajevima ili padobranskim jedrima bez dopuštenja Ministarstva odnosno upravnog tijela (članak 70.a stavak 1. podstavak 7.),

– postavi informativne ploče, reklamne i druge panoe bez dopuštenja Ministarstva odnosno upravnog tijela (članak 70.a stavak 1. podstavak 8.).«

Članak 62.

Iza članka 198. dodaje se Članak 198.a koji glasi:

»Članak 198.a

Novčanom kaznom od 200,00 kuna kaznit će se za prekršaj fizička osoba ako:

– posjeti i/ili razgledava u nacionalnom parku, parku prirode, regionalnom parku, park-šumi i spomeniku parkovne arhitekture bez ulaznice (članak 70.a stavak 1. podstavak 9.),

– odloži otpatke na mjesto koje nije za to predviđeno i označeno (članak 70.a stavak 1. podstavak 10.),

– kupa se izvan mjesta koja je odredila javna ustanova (članak 70.a stavak 1. podstavak 11.).«

Članak 63.

U članku 38. stavku 2. riječi: »Ured državne uprave u županiji, odnosno upravno tijelo Grada Zagreba nadležno za poslove zaštite prirode (u daljnjem tekstu: ured državne uprave)»zamjenjuju se riječima: »Upravno tijelo županije, odnosno Grada Zagreba nadležno za poslove zaštite prirode (u daljnjem tekstu: upravno tijelo)«.

U članku 79. stavku 2., članku 84. stavku 3., članku 116. stavku 2., članku 127. stavku 4. i 5., članku 143. stavku 1., članku 145. stavku 3., članku 154. stavku 1., članku 155. stavku 2., članku 163. stavku 1., članku 164. stavku 1. ovoga Zakona riječi: »ured državne uprave« zamjenjuju se riječima: »upravno tijelo« u odgovarajućem padežu.

Članak 64.

(1) Županije su dužne osigurati obavljanje poslova određenih im ovim Zakonom te su u tu svrhu obvezne u roku od dva mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona ustrojiti nadležna upravna tijela.

(2) Županije preuzimaju poslove, službenike, uredsku i drugu opremu te pismohranu ureda državne uprave u županijama koji su se odnosili na obavljanje poslova na temelju Zakona o zaštiti prirode (»Narodne novine«, br. 70/05.), svaka sa svojeg područja, a u skladu s uređenjem samoupravnog djelokruga prema posebnom propisu.

Članak 65.

(1) Postupci započeti prije stupanja na snagu ovoga Zakona dovršit će se prema odredbama Zakona o zaštiti prirode (»Narodne novine«, br. 70/05.).

(2) Do donošenja uredbe Vlade Republike Hrvatske iz članka 15. ovoga Zakona ocjena prihvatljivosti za ekološku mrežu iz članka 5. ovoga Zakona primjenjuje se samo na ekološku mrežu proglašenu Uredbom Vlade Republike Hrvatske o proglašenju ekološke mreže (»Narodne novine«, br. 109/07.).

Članak 66.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«, osim odredbi članka 37.c stavka 4. i 6. iz članka 8. ovoga Zakona koje stupaju na snagu danom pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji i članka 20. ovoga Zakona koji stupa na snagu 18. svibnja 2009.

Klasa: 351-01/08-01/07

Zagreb, 21. studenoga 2008.

HRVATSKI SABOR

Predsjednik
Hrvatskoga sabora
Luka Bebić, v. r.