156
Na temelju članka 57. stavka 4. Zakona o zaštiti prirode (»Narodne novine« br. 70/05) i članka 15. stavka 2. Zakona o ustrojstvu i djelokrugu središnjih tijela državne uprave (»Narodne novine« br. 199/03, 30/04 i 136/04) ministar kulture donosi
I. OPĆE ODREDBE
Članak 1.
Ovim Pravilnikom propisuju se vrste stanišnih tipova, oblik, sadržaj i način korištenja karte staništa, ugroženi i rijetki stanišni tipovi koje je potrebno očuvati u povoljnom stanju, te mjere za očuvanje ugroženih i rijetkih stanišnih tipova u povoljnom stanju.
Vrste stanišnih tipova utvrđene ovim Pravilnikom sukladne su odgovarajućim europskim klasifikacijama stanišnih tipova, te se za potrebe provođenja međunarodnih propisa mogu iskazivati u odgovarajućim oznakama i imenima.
Članak 2.
Za inventarizaciju i kartiranje, te praćenje stanja i ugroženosti staništa nadležan je Državni zavod za zaštitu prirode (u daljnjem tekstu: Zavod).
II. VRSTE STANIŠNIH TIPOVA
Članak 3.
Stanište je jedinstvena funkcionalna jedinica ekološkog sustava, određena zemljopisnim, biotičkim i abiotičkim svojstvima. Sva staništa iste vrste čine jedan stanišni tip.
Vrste stanišnih tipova zastupljene na području Republike Hrvatske navedene su u Prilogu I. koji je sastavni dio ovoga Pravilnika. Zavod prati stanje stanišnih tipova te sukladno novim podacima i znanstvenim spoznajama predlaže izmjene i dopune popisa iz Priloga I.
Vrste stanišnih tipova iz stavka 2. ovoga članka opisane su u dokumentu »Nacionalna klasifikacija staništa«, koji se čuva u Zavodu i objavljuje na internetskoj stranici Zavoda.
III. KARTA STANIŠTA
Članak 4.
Stanišni tipovi se dokumentiraju kartom staništa.
Karta staništa je GIS-baza podataka o rasprostranjenosti pojedinih stanišnih tipova na području Republike Hrvatske.
Karta staništa čuva se u Zavodu, a njezin prikaz objavljuje se na internetskoj stranici Zavoda. Zavod prikuplja podatke o staništima i sukladno tome stalno ažurira Kartu.
Članak 5.
Kartografski prikaz stanišnih tipova sastavni je dio planova gospodarenja prirodnim dobrima, sukladno članku 123. Zakona o zaštiti prirode.
Na pisani zahtjev stranke Zavod izdaje ovjereni kartografski prikaz stanišnih tipova za traženo područje s tumačenjem.
IV. UGROŽENI I RIJETKI STANIŠNI TIPOVI
Članak 6.
Ugroženi stanišni tipovi su oni koji nisu u povoljnom stanju i/ili im prijeti nestanak na području Republike Hrvatske, te oni stanišni tipovi koje je potrebno očuvati u povoljnom stanju temeljem obveza preuzetih međunarodnim sporazumima.
Stanišni tip je u povoljnom stanju, ako:
– je njegovo prirodno područje rasprostranjenosti i površina koju pokriva stabilna ili se povećava,
– postoji, i u skoroj budućnosti će se vjerojatno održati, specifična struktura i funkcije nužne za njegov dugoročni opstanak,
– je zajamčeno povoljno stanje njegovih značajnih bioloških vrsta.
Članak 7.
Vrste ugroženih i rijetkih stanišnih tipova zastupljene na području Republike Hrvatske navedene su u Prilogu II. koji je sastavni dio ovoga Pravilnika. Područja ugroženih i rijetkih stanišnih tipova su ekološki značajna područja u smislu članka 58. Zakona o zaštiti prirode.
Zavod prati stanje i ugroženost stanišnih tipova te sukladno novim podacima i znanstvenim spoznajama predlaže izmjene i dopune popisa iz Priloga II.
V. MJERE OČUVANJA STANIŠNIH TIPOVA
Članak 8.
U svrhu održavanja povoljnog stanja ugroženih i rijetkih stanišnih tipova sve aktivnosti i zahvati u prirodu planiraju se i izvode na način da se izbjegnu ili na najmanju mjeru svedu njihovi negativni utjecaji.
Aktivnosti i zahvati iz stavka 1. ovog članka planiraju se na način i u opsegu:
– da se u najvećoj mogućoj mjeri očuva ili poveća prirodno područje rasprostranjenosti i površina ugroženih i rijetkih staništa na tom području;
– da se u najvećoj mogućoj mjeri očuva specifična struktura ugroženih i rijetkih staništa na tom području, te prirodne funkcije koje su neophodne za njihovo dugoročno očuvanje, i
– da se očuva povoljno stanje divljih svojti značajnih za ugrožene i rijetke stanišne tipove, u skladu s propisima koji se odnose na zaštićene divlje svojte.
Za planirani zahvat u prirodu koji sam ili s drugim zahvatima može imati bitan utjecaj na područje ugroženog ili rijetkog stanišnog tipa, ocjenjuje se prihvatljivost za prirodu sukladno Zakonu o zaštiti prirode.
Članak 9.
U postupku izrade dokumenata prostornog uređenja i planova gospodarenja prirodnim dobrima utvrđuje se prisutnost ugroženih i rijetkih stanišnih tipova i njihovo stanje očuvanosti, te u dokumente unose mjere njihova očuvanja.
Članak 10.
Povoljno stanje ugroženih i rijetkih stanišnih tipova osigurava se i utvrđivanjem ekološki značajnih područja kao dijelova Nacionalne ekološke mreže te uspostavljanjem zaštićenih područja u smislu Zakona o zaštiti prirode.
Članak 11.
U svrhu održavanja ili uspostavljanja povoljnog stanja ugroženih i rijetkih stanišnih tipova, provode se opće mjere očuvanja stanišnih tipova kojima se ostvaruju ciljevi zaštite navedeni u Prilogu III. koji je sastavni dio ovoga Pravilnika.
Posebne mjere očuvanja stanišnih tipova koje se ugrađuju u pojedine dokumente prostornog uređenja i planove gospodarenja prirodnim dobrima, odnosno u planove i projekte zahvata u prirodu za koje se provodi ocjena prihvatljivosti za prirodu, utvrđuju se u uvjetima zaštite prirode koji se izdaju sukladno članku 37. stavku 1., članku 38., članku 123. stavku 3., članku 124. te članku 127. Zakona o zaštiti prirode.
Mjere očuvanja stanišnih tipova obvezne su za sve fizičke i pravne osobe koje na područjima ugroženih i rijetkih stanišnih tipova obavljaju djelatnosti upravljanja i korištenja prirodnih dobara ili izvode zahvate u prirodu u smislu Zakona o zaštiti prirode.
Za područja stanišnih tipova koji su proglašeni zaštićenim područjima i/ili dijelovima Nacionalne ekološke mreže provode se posebne mjere upravljanja i zaštite sukladno Zakonu o zaštiti prirode.
VI. ZAVRŠNA ODREDBA
Članak 12.
Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Narodnim novinama«.
Klasa: 612-07/05-41/21
Urbroj: 532-10-01/4-05-05
Zagreb, 12. prosinca 2005.
Ministar
mr. sc. Božo Biškupić, v. r.
PRILOG I.
NACIONALNA KLASIFIKACIJA
STANIŠTA
PRILOG II.
UGROŽENI I RIJETKI
STANIŠNI TIPOVI KOJI ZAHTIJEVAJU PROVOĐENJE MJERA OČUVANJA
Svaki navedeni stanišni
tip uključuje sve stanišne tipove niže klasifikacijske
razine
|
NKS kôd i ime |
NATURA |
BERN – Res.4 |
HRVATSKA |
|
A.2.7.1.1. Neobrasle
šljunčane riječne obale |
|
!
24.2 |
|
|
A.2.7.1.3. Neobrasle
muljevite riječne obale |
3270 |
|
|
|
A.3.1. Submerzna
vegetacija parožina |
3140 |
|
|
|
A.3.2. Slobodno
plivajući flotantni i submerzni hidrofiti |
3150 |
|
|
|
A.3.3.2.1. Zajednica
riječnog žabnjaka |
3260 |
|
|
|
A.3.3.2.2. Zajednica
riječnog žabnjaka i uronjenog grešuna |
3260 |
|
|
|
A.3.3.2.3. Zajednica
riječnog žabnjaka i žabovlatke |
3260 |
|
|
|
A.3.3.3.6. Zajednica
močvarne rebratice |
|
22,4323 |
|
|
A.3.4. Karbonatna
vrela |
*7220 |
|
|
|
A.3.5. Sedrotvorne
riječne zajednice |
|
|
24,422 |
|
A.3.6. Sedrotvorna
vegetacija na slapovima |
|
|
24,423 |
|
A.4.1.1.8. Zajednica
ljutka |
*7210 |
|
|
|
A.4.2.1. Niski
šiljevi |
3130 |
|
|
|
A.4.2.2.1. Zajednica
dvostupke i viličastog resastog šilja |
*3170 |
|
|
|
A.4.2.2.2. Zajednica
smeđeg šilja i dvoklasog paspala |
3280 |
|
|
|
B.1.3.
Alpsko-karpatsko-balkanske vapnenačke stijene |
8210 |
|
|
|
B.1.4.
Tirensko-jadranske vapnenačke stijene |
8210 |
|
|
|
B.2.1. Gorska,
pretplaninska i planinska točila |
|
|
61,51 |
|
B.2.2.
Ilirsko-jadranska, primorska točila |
|
|
61,52 |
|
C.1.1. Bazofilni
cretovi (niski cretovi) |
7230 |
|
|
|
C.1.2. Acidofilni
cretovi (prijelazni i nadignuti cretovi) |
7140 |
|
|
|
C.2.2.1.1. Livade pilice
i visokog trpuca |
6440 |
|
|
|
C.2.2.1.3. Poplavne
livade ljekovite milice i ranog šaša |
6440 |
|
|
|
C.2.2.2.1.
Srednjoeuropske livade obične beskoljenke |
|
!37.2 |
|
|
C.2.2.2.2. Livade
bodljozobi i blijede djeteline |
6440 |
|
|
|
C.2.2.2.3. Livade plućne
sirištare i primorske beskoljenke |
6410 |
|
|
|
C.2.2.3. Zajednice
higrofilnih zeleni |
|
!37.2 |
|
|
C.2.2.4. Periodički
vlažne livade |
|
!37.2 |
|
|
C.2.3.2. Mezofilne
livade košanice Srednje Europe |
6510 |
|
|
|
C.2.3.3. Srednjoeuropske
brdske košanice |
6510 |
|
|
|
C.2.4. Vlažni,
nitrofilni travnjaci i pašnjaci |
|
!37.2 |
|
|
C.2.5. Vlažne livade
submediteranske vegetacijske zone |
|
|
37.61,
37.63 |
|
C.2.5.1.1.
Livade-košanice obične beskoljenke i panonskog
grašara |
6410 |
|
|
|
C.3.1.1. Subpanonski
travnjaci vlasulje-stjenjače |
*6240 |
|
|
|
C.3.2.1. Panonski
otvoreni travnjaci na pijescima |
*2340 |
|
|
|
C.3.3. Subatlantski
mezofilni travnjaci i brdske livade na karbonatnim tlima |
6210 (*ako je stanište
orhideja) |
|
|
|
C.3.4.1. Zapadnoeuropske
vrištine |
4030 |
|
|
|
C.3.4.2. Travnjaci trave
tvrdače |
*6230 |
|
|
|
C.3.4.3. Travnjaci
vlasaste vlasulje |
|
|
C.3.4.3. |
|
C.3.5.
Submediteranski i epimediteranski suhi travnjaci |
62A0 |
|
|
|
C.3.5.2.10. Kamenjare
vlasaste mišjakinjice i kamenjarske žutilovke |
*8240 |
|
|
|
C.3.6.1.1. Kamenjare
raščice i dlakave oštre vlaske |
*6220 |
|
|
|
C.3.6.1.2. Kamenjare
raščice i zvjezdaste djeteline |
*6220 |
|
|
|
C.3.6.1.3. Zasjenjeni
travnjak prosuljastog ščevara |
*6220 |
|
|
|
C.3.6.1.4. Travnjaci
zupčice |
|
|
C.3.6.1.4. |
|
C.3.6.2.1. Travnjak
primorske rosulje |
*6220 |
|
|
|
C.3.7. Panonski slani
travnjaci |
*1340 |
|
|
|
C.4.1. Planinske
rudine |
6170 |
|
|
|
C.5.3. Pretplaninska
i planinska vegetacija visokih zeleni |
6430 |
|
|
|
D.1.1.1.1. Predalpski
vrbici s kebračem |
3230 |
|
|
|
D.1.1.1.2. Vrbici
pepeljaste i likovaste vrbe |
3240 |
|
|
|
D.1.1.1.3. Vrbici
pepeljaste vrbe i rakite |
3240 |
|
|
|
D.1.1.1.4. Predalpski
vrbici s pasjim trnom |
3240 |
|
|
|
D.1.1.1.5. Vrbici
rakite |
|
|
D.1.1.1.5. |
|
D.1.2.1.5. Vrištine
bijadnice s običnom borovicom (Juniperus
communis) |
5130 |
|
|
|
D.2.1.1.1. Šuma
klekovine i borbaševe kozokrvine |
4070 |
|
|
|
D.2.1.1.3. Šikare
dlakavog pjenišnika i klečice |
4060 |
|
|
|
D.3.2.1. Termofilne
poplavne šikare |
92A0 |
|
|
|
D.3.2.2. Sastojine
(Galerije) oleandra |
92D0 |
|
|
|
D.3.4.
Bušici |
|
|
32.B |
|
D.3.5.1.1. Sastojine
velike vrebine |
|
|
D.3.5.1.1. |
|
D.3.5.1.2. Sastojine
drvenaste mlječike |
|
|
D.3.5.1.2. |
|
E.1.1. Poplavne šume
vrba |
*91E0 |
|
|
|
E.1.2. Poplavne šume
topola |
|
!44.1 |
|
|
E.1.3. Šume bijele
johe |
*91E0 |
|
|
|
E.2.1.2. Poplavna šuma
jasena i johe s razmaknutim šašem |
*91E0 |
|
|
|
E.2.1.3. Šuma crne johe
s blijedožućkastim šašem |
*91E0 |
|
|
|
E.2.1.7. Šuma poljskoga
jasena s kasnim drijemovcem |
91F0 |
|
|
|
E.2.2. Poplavne šume
hrasta lužnjaka |
91F0 |
|
|
|
E.3.1. Mješovite
hrastovo-grabove i čiste grabove šume |
91L0 |
|
|
|
E.3.2.
Srednjoeuropske acidofilne šume hrasta kitnjaka te obične
breze |
|
!41.5 |
|
|
E.3.2.1. Mješovita šuma
hrasta kitnjaka i pitomog kestena |
9260 |
|
|
|
E.3.2.7. Cretne brezove
šumice na sfagnumskom cretu |
*91D0 |
|
|
|
E.3.3.1. Šuma sladuna i
cera |
*91I0 |
|
|
|
E.3.4.
Srednjoeuropske termofilne hrastove šume |
|
!41.7 |
|
|
E.3.5. Primorske,
termofilne šume i šikare medunca |
|
!41.7 |
|
|
E.3.5.9. Mješovita šuma
crnoga bora i crnog graba |
*9530 |
|
|
|
E.4.1.
Srednjoeuropske neutrofilne do slaboacidofilne, mezofilne bukove
šume |
91K0 |
|
|
|
E.4.2.
Srednjoeuropske, acidofilne bukove šume |
91K0 |
|
|
|
E.4.3. Mezofilne
bukove šume predalpskog prostora |
91K0 |
|
|
|
E.4.4.1. Mješovita šuma
bukve i gorskog javora |
91K0 |
|
|
|
E.4.4.2. Šuma gorskog
javora i mjesečarke |
*9180 |
|
|
|
E.4.4.3. Mješovita šuma
tise i lipe |
*9180 |
|
|
|
E.4.5. Mezofilne i
neutrofilne čiste bukove šume |
91K0 |
|
|
|
E.4.6.
Jugoistočnoalpsko-ilirske, termofilne bukove šume |
91K0 |
|
|
|
E.5.1. Panonske
bukovo-jelove šume |
91K0 |
|
|
|
E.5.2. Dinarske
bukovo-jelove šume |
91K0 |
|
|
|
E.5.3. Termofilne
šume jele i crnoga graba |
|
|
E.5.3. |
|
E.6.1. Pretplaninske
bukove šume |
91K0 |
|
|
|
E.7.1. Kalcifilne
jelove šume |
|
|
42,124 |
|
E.7.2. Acidofilne
jelove šume |
|
|
42,1322 |
|
E.7.3. Smrekove
šume |
9410 |
|
|
|
E.7.4.1. Šuma običnog
bora s kukurijekom na Dolomitima |
91R0 |
|
|
|
E.7.4.2. Šuma crnoga
graba s risjem |
|
!41.8 |
|
|
E.7.4.3. Šuma crnoga
graba s omelikom |
|
!41.8 |
|
|
E.7.4.4. Šuma crnoga
bora i pustenaste dunjarice |
*9530 |
|
|
|
E.7.4.5. Šuma crnog bora
s trocvjetnom mlječikom na Dolomitima |
*9530 |
|
|
|
E.7.4.6. Šuma
dalmatinskog crnog bora s primorskom resikom na
Dolomitima |
*9530 |
|
|
|
E.8.1.1. Mješovita šuma
i makija crnike s crnim jasenom |
9340 |
|
|
|
E.8.1.2. Mješovita šuma
crnike i medunca »duba« |
9340 |
|
|
|
E.8.1.3. Čista,
vazdezelena šuma i makija crnike s mirtom |
9340 |
|
|
|
E.8.1.4. Šuma i makija
tršlje i vazdazelene krkavine |
|
!45. |
|
|
E.8.1.5. Mješovita šuma
i makija oštrike i crnoga jasena |
|
!45. |
|
|
E.8.1.6. Mješovita šuma
i makija crnike s crnim grabom |
9340 |
|
|
|
E.8.1.7. Šuma
dalmatinskog crnog bora i crnike |
*9530 |
|
|
|
E.8.2.1. Makija divlje
masline i tršlje |
9340 |
|
|
|
E.8.2.2. Makija divlje
masline i drvenaste mlječike |
9340 |
|
|
|
E.8.2.3. Makija tršlje i
somine |
5210 |
|
|
|
E.8.2.4. Makija divlje
masline i somine |
5210 |
|
|
|
E.8.2.5. Makija velike
resike i planike |
9340 |
|
|
|
E.8.2.6. Makija velike
resike i kapinike |
9340 |
|
|
|
E.8.2.7. Mješovita šuma
alepskog bora i crnike |
9540 |
|
|
|
E.8.2.8. Šuma alepskog
bora sa sominom |
9540 |
|
|
|
E.8.2.9. Šuma alepskog
bora s tršljom |
9540 |
|
|
|
E.8.2.10. Šume i nasadi
pinije i primorskoga bora |
9540 |
|
|
|
F.1.1.1. Slanjače
caklenjača i sodnjača |
|
|
15,11 |
|
F.1.1.2. Sredozemne
sitine visokih sitova |
1410 |
|
|
|
F.1.1.3.1. Livade
grmolike caklenjače i slanuške |
1420 |
|
|
|
F.1.1.3.2. Zajednica
jesenske mrižice i modrikastog pelina |
1510 |
|
|
|
F.1.1.3.3. Zajednica
jesenske mrižice i dalmatinskog vražemila |
1510 |
|
|
|
F.1.2. Supralitoralni
muljevi |
|
!11.27 |
|
|
F.2.1.1. Površine
pješčanih plaža pod halofitima |
2110 |
|
|
|
F.2.2. Supralitoralni
pijesci |
|
!11.27 |
|
|
F.3.1. Površine
šljunčanih žalova pod halofitima |
1210 |
|
|
|
F.4.1. Površine
stjenovitih obala pod halofitima |
1240 |
|
|
|
G.1.1.1.2. Pelagijal
estuarija |
1130 |
|
|
|
G.2.1. Mediolitoralni
muljeviti pijesci i muljevi |
1140 |
|
|
|
G.2.2. Mediolitoralni
pijesci |
|
!11.27 |
|
|
G.2.4.3. Biocenoza
mediolitoralnih špilja |
8330 |
|
|
|
G.2.4.4. Zajednice
mediolitorala kraških morskih jezera |
|
!21 |
G.2.4.4. |
|
G.3.1.1.2. Facijes s
vrstom Ficopomatus enigmaticus |
1110 |
|
|
|
G.3.1.1.3. Asocijacija s
vrstom Potamogeton pectinatus |
1110 |
|
|
|
G.3.1.1.4. Asocijacija s
vrstom Zostera noltii u eurihalinom i euritermnom
okolišu |
1110 |
|
|
|
G.3.1.1.5. Asocijacija s
vrstom Zostera marina u eurihalinom i euritermnom okolišu
|
1110 |
|
|
|
G.3.1.1.6. Asocijacija s
vrstama roda Gracilaria |
1110 |
|
|
|
G.3.1.1.7. Asocijacija s
vrstama rodova Chaetomorpha i Valonia
|
1110 |
|
|
|
G.3.1.1.8. Asocijacija s
vrstama rodova Ulva i Enteromorpha |
1110 |
|
|
|
G.3.1.1.9. Asocijacija s
vrstom Cystoseira barbata |
1110 |
|
|
|
G.3.1.1.10. Asocijacija
s vrstama roda Cladophora i vrstom Rytiphloea tinctoria
|
1110 |
|
|
|
G.3.1.1.11. Facijes
sitastih vrulja uz obalu |
|
|
11.24134 |
|
G.3.2. Infralitoralni
sitni pijesci s više ili manje mulja |
1110 |
|
|
|
G.3.3. Infralitoralni
krupni pijesci s više ili manje mulja |
1110 |
|
|
|
G.3.5. Naselja
posidonije |
*1120 |
|
|
|
G.3.6. Infralitoralna
čvrsta dna i stijene |
1170 |
|
|
|
G.3.7. Infralitoral
kraških morskih jezera |
*1150 |
|
|
|
G.4.1. Cirkalitoralni
muljevi |
|
!11.22 |
|
|
G.4.2. Cirkalitoralni
pijesci |
|
!11.22 |
|
|
G.4.3. Cirkalitoralna
čvrsta dna i stijene |
|
!11.24 |
|
|
G.4.3.2. Biocenoza
polutamnih špilja (pojavljuje se i kao enklava u
infralitoralu) |
8330 |
|
|
|
G.4.3.4. Biocenoza
vrulja ponorskog tipa |
|
!11.24 |
|
|
G.4.4. Cirkalitoral
kraških morskih jezera |
|
!21 |
G.4.4. |
|
G.5.3.2. Biocenoza
špilja i prolaza u potpunoj tami (javlja se i kao enklava u plićim
stepenicama) |
8330 |
|
|
|
H.1. Kraške špilje i
jame |
8310 (ne otvorene za
javnost) |
|
|
|
H.2. Nekraške špilje
i jame |
|
|
H2 |
|
I.1.5. Nitrofilna,
skiofilna ruderalna vegetacija |
6430 |
|
|
|
K.
Kompleksi |
|
|
|
|
K1.
Estuariji |
1130 |
|
|
|
K.2. Obalne
lagune |
*1150 |
|
|
|
K.3. Velike plitke
uvale i zaljevi |
1160 |
|
|
OZNAKE:
NATURA – stanišni tipovi zaštićeni Direktivom o staništima s odgovarajućim oznakama CORINE klasifikacije
BERN – Res.4 – stanišni tipovi koji nisu navedeni u Direktivi o staništima, ali su navedeni u Rezoluciji 4. Bernske konvencije kao stanišni tipovi za koje je potrebno provoditi posebne mjere zaštite, s odgovarajućim oznakama PHYSIS klasifikacije
HRVATSKA – stanišni tipovi koji nisu navedeni niti u Direktivi o staništima, niti u Rezoluciji 4., ali su odgovarajući tim stanišnim tipovima; ili stanišni tipovi koji su ugroženi i rijetki na razini Hrvatske, s odgovarajućim oznakama PHYSIS ili (ako nije određena) oznakama Nacionalne klasifikacije staništa
PRILOG III.
MJERE OČUVANJA UGROŽENIH
I RIJETKIH STANIŠNIH TIPOVA
Mjere očuvanja ugroženih i rijetkih stanišnih tipova (u daljnjem tekstu: staništa) iz članka 11. stavka 1. ovoga Pravilnika su one mjere kojima se ostvaruju niže navedeni ciljevi:
A. Površinske kopnene
vode i močvarna staništa
– očuvati vodena i močvarna staništa u što prirodnijem stanju, a prema potrebi izvršiti revitalizaciju;
– osigurati povoljnu količinu vode u vodenim i močvarnim staništima koja je nužna za opstanak staništa i njihovih značajnih bioloških vrsta;
– očuvati povoljna fizikalno-kemijska svojstva vode ili ih poboljšati, ukoliko su nepovoljna za opstanak staništa i njihovih značajnih bioloških vrsta;
– održavati povoljni režim voda za očuvanje močvarnih staništa;
– očuvati povoljni sastav mineralnih i hranjivih tvari u vodi i tlu močvarnih staništa;
– očuvati raznolikost staništa na vodotocima (neutvrđene obale, sprudovi, brzaci, slapovi i dr.) i povoljnu dinamiku voda (meandriranje, prenošenje i odlaganje nanosa, povremeno prirodno poplavljivanje rukavaca i dr.);
– očuvati povezanost vodnoga toka;
– očuvati biološke vrste značajne za stanišni tip; ne unositi strane (alohtone) vrste i genetski modificirane organizme;
– sprječavati zaraštavanje preostalih malih močvarnih staništa u priobalju;
– izbjegavati regulaciju vodotoka i promjene vodnog režima vodenih i močvarnih staništa ukoliko to nije neophodno za zaštitu života ljudi i naselja;
– u zaštiti od štetnog djelovanja voda dati prednost korištenju prirodnih retencija i vodotoka kao prostore za zadržavanje poplavnih voda odnosno njihovu odvodnju;
– vađenje šljunka provoditi na povišenim terasama ili u neaktivnom poplavnom području, a izbjegavati vađenje šljunka u aktivnim riječnim koritima i poplavnim ravnicama;
– ne iskorištavati sedimente iz riječnih sprudova;
B. Neobrasle i slabo
obrasle kopnene površine
– očuvati povoljnu strukturu i konfiguraciju te dopustiti prirodne procese, uključujući eroziju;
– očuvati biološke vrste značajne za stanišni tip; ne unositi strane (alohtone) vrste i genetski modificirane organizme.
C.-D. Travnjaci,
cretovi, visoke zeleni i šikare
– gospodariti travnjacima putem ispaše i režimom košnje, prilagođenim stanišnom tipu, uz prihvatljivo korištenje sredstava za zaštitu bilja i mineralnih gnojiva;
– očuvati biološke vrste značajne za stanišni tip; ne unositi strane (alohtone) vrste i genetski modificirane organizme;
– spriječiti zaraštavanja travnjaka i cretova i dr.;
– očuvati povoljnu nisku razinu vrijednosti mineralnih tvari u tlima suhih i vlažnih travnjaka;
– očuvati povoljni vodni režim, uključujući visoku razinu podzemne vode na područjima cretova, vlažnih travnjaka i zajednica visokih zeleni;
– poticati oživljavanje ekstenzivnog stočarstva u brdskim, planinskim, otočnim i primorskim travnjačkim područjima.
E.
Šume
– gospodarenje šumama provoditi sukladno načelima certifikacije šuma;
– prilikom dovršnoga sijeka većih šumskih površina, gdje god je to moguće i prikladno, ostavljati manje neposječene površine;
– u gospodarenju šumama očuvati u najvećoj mjeri šumske čistine (livade, pašnjaci i dr.) i šumske rubove;
– u gospodarenju šumama osigurati produljenje sječive zrelosti zavičajnih vrsta drveća s obzirom na fiziološki vijek pojedine vrste i zdravstveno stanje šumske zajednice;
– u gospodarenju šumama izbjegavati uporabu kemijskih sredstava za zaštitu bilja i bioloških kontrolnih sredstava (‘control agents’); ne koristiti genetski modificirane organizme;
– očuvati biološke vrste značajne za stanišni tip; ne unositi strane (alohtone) vrste i genetski modificirane organizme;
– u svim šumama osigurati stalan postotak zrelih, starih i suhih (stojećih i oborenih) stabala, osobito stabala s dupljama;
– u gospodarenju šumama osigurati prikladnu brigu za očuvanje ugroženih i rijetkih divljih svojti te sustavno praćenje njihova stanja (monitoring);
– pošumljavanje, gdje to dopuštaju uvjeti staništa, obavljati autohtonim vrstama drveća u sastavu koji odražava prirodni sastav, koristeći prirodi bliske metode; pošumljavanje nešumskih površina obavljati samo gdje je opravdano uz uvjet da se ne ugrožavaju ugroženi i rijetki nešumski stanišni tipovi.
F.- G. More i morska
obala
– očuvati povoljna fizikalna i kemijska svojstva morske vode ili ih poboljšati tamo gdje su pogoršana;
– osigurati najmanje sekundarno pročišćavanje gradskih i industrijskih voda koje se ulijevaju u more;
– očuvati povoljnu građu i strukturu morskoga dna, obale, priobalnih područja i riječnih ušća;
– očuvati biološke vrste značajne za stanišni tip; ne unositi strane (alohtone) vrste i genetski modificirane organizme;
– provoditi prikladni sustav upravljanja i nadzora nad balastnim vodama brodova, radi sprječavanja širenja invazivnih stranih vrsta putem balastnih voda;
– spriječiti nepropisnu gradnju na morskoj obali i sanirati nepovoljno stanje gdje god je moguće;
– ne iskorištavati sedimente iz sprudova u priobalju.
H.
Podzemlje
– očuvati biološke vrste značajne za stanišni tip; ne unositi strane (alohtone) vrste i genetski modificirane organizme;
– očuvati sigovine, živi svijet speleoloških objekata, fosilne, arheološke i druge nalaze;
– ne mijenjati stanišne uvjete u speleološkim objektima, njihovom nadzemlju i neposrednoj blizini;
– sanirati izvore onečišćenja koji ugrožavaju nadzemne i podzemne krške vode;
– sanirati odlagališta otpada na slivnim područjima speleoloških objekata;
– očuvati povoljne uvjete (tama, vlažnost, prozračnost) i mir (bez posjeta i drugih ljudskih utjecaja) u speleološkim objektima;
– očuvati povoljne fizikalne i kemijske uvjete, količinu vode i vodni režim ili ih poboljšati ako su nepovoljni.