mferencicmferencic212016-07-22T09:27:00Z2016-07-22T09:27:00Z14573262417597Istarska županija347997948988012Temeljem članka 100.-102. Zakona o prostornom uređenju i gradnji („Narodne novine“, br. 76/07, 38/09, 55/11, 90/11 i 50/12), a u vezi s člankom 188. Zakona o prostornom uređenju („Narodne novine“, br. 153/13), Odluke o izradi Izmjena i dopuna Prostornog plana Istarske županije (“Službene novine Istarske županije“, br. 6/09) te članka 43. i 84. Statuta Istarske županije (“Službene novine Istarske županije“, br. 10/09, 4/13), Županijska skupština Istarske županije na sjednici održanoj dana 13. lipnja 2016. godine, donosiODLUKUo donošenju Izmjena i dopuna Prostornog plana Istarske županijeI OPĆE ODREDBEGLAVA 1.Donose se Izmjene i dopune Prostornog plana Istarske županije (“Službene novine Istarske županije“ br. 2/02, 1/05, 4/05, 14/05 - pročišćeni tekst , 10/08, 07/10, 16/11 – pročišćeni tekst i 13/12), u daljnjem tekstu: Plan.Izrađivač Plana je Zavod za prostorno uređenje Istarske županije, Pula, Riva 8.Elaborat Plana sastoji se iz:KNJIGA 1. TEKSTUALNI DIO PLANA – ODREDBE ZA PROVOĐENJEKNJIGA 2. GRAFIČKI DIO PLANA1. KORIŠTENJE I NAMJENA PROSTORA/POVRŠINA M 1 : 100.000 Kartografski prikaz 1. -Prostori za razvoj i uređenje2. INFRASTRUKTURNI SUSTAVI M 1 : 100.000 Kartografski prikaz 2.1. -Promet Kartografski prikaz 2.2. -Poštanska mreža i elektroničke komunikacije Kartografski prikaz 2.2.1. -Elektronička komunikacijska infrastruktura i povezana oprema na samostojećim antenskim stupovima 2.3. Vodnogospodarski sustav i obrada, skladištenje i odlaganje otpada Kartografski prikaz 2.3.1. -Vodoopskrba Kartografski prikaz 2.3.2. -Odvodnja otpadnih voda i sustav gospodarenja otpadom Kartografski prikaz 2.3.3. -Korištenje voda (navodnjavanje) i uređenje vodotoka i drugih voda Kartografski prikaz 2.4. -Energetika3. UVJETI KORIŠTENJA I ZAŠTITE PROSTORA M 1 : 100.000 3.1. Područja posebnih uvjeta korištenja Kartografski prikaz 3.1.1. -Zaštićena područja prirode Kartografski prikaz 3.1.2. -Ekološka mreža (NEM) – Natura 2000 Kartografski prikaz 3.1.3. -Zaštita kulturne baštine 3.2. Područja posebnih ograničenja u korištenju Kartografski prikaz 3.2.1. -Krajobraz Kartografski prikaz 3.2.2. -Vode i more Kartografski prikaz 3.2.3. -Tlo Kartografski prikaz 3.3. -Područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite GRAFIČKI PRILOZI - KARTOGRAMI M 1 : 100.000 Kartogram A. -Teritorijalni ustroj i administrativna sjedišta Kartogram A.1. -Sustav središnjih naselja i razvojnih središta Kartogram B. -Karta nulte geološke potencijalnosti mineralnih sirovina Kartogram B.1. -Karta ograničene geološke potencijalnosti mineralnih sirovina (ograničenja 500 m) Kartogram B.2. -Karta ograničene geološke potencijalnosti mineralnih sirovina (ograničenja 200 m) Kartogram C. -Karta staništa Istarske županijeKNJIGA 3.A. OBVEZNI PRILOZI I. OBRAZLOŽENJE 1. POLAZIŠTAKNJIGA 3.B. OBVEZNI PRILOZI I. OBRAZLOŽENJE 2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I UREĐENJA 3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJAKNJIGA 3.C. OBVEZNI PRILOZI STRUČNE PODLOGE IZVJEŠĆE O PROVEDENOJ STRATEŠKOJ PROCJENI ZA PROSTORNI PLAN POPIS SEKTORSKIH DOKUMENATA I PROPISA ZAHTJEVI I MIŠLJENJA IZ ČL. 79., 94., 95. I 97. ZAKONA O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI IZVJEŠĆA O PRETHODNOJ I JAVNOJ RASPRAVI EVIDENCIJA POSTUPKA IZRADE I DONOŠENJA PLANA SAŽETAK ZA JAVNOSTKNJIGA 3.D. OBVEZNI PRILOZI STRATEŠKA STUDIJA UTJECAJA PROSTORNOG PLANA NA OKOLIŠTekst iz Knjige 1. – Odredbe za provođenje mijenja se u cijelosti tekstom sadržanim u ovoj Odluci o donošenju Izmjena i dopuna Plana i u elaboratu Plana.Tekst iz Knjige 3.A. i Knjige 3.B. – I. Obrazloženje (1. Polazišta, 2. Ciljevi prostornog razvoja i uređenja i 3. Plan prostornog uređenja) mijenja se u cijelosti tekstom sadržanim u elaboratu Plana.Kartografski prikazi i kartogrami iz Knjige 2. – Grafički dio Plana mijenjaju se u cijelosti kartografskim prikazima i kartogramima sadržanim u elaboratu Plana.GLAVA 2.Ova Odluka o donošenju Izmjena i dopuna Plana, osim odjeljka I. Opće odredbe, sadrži i:II.CILJEVI RAZVOJA I NAČELA ORGANIZACIJE PROSTORAIII.ODREDBE ZA PROVOĐENJE1.UVJETI RAZGRANIČENJA PROSTORA PREMA OBILJEŽJU, KORIŠTENJU I NAMJENI1.1.Uvjeti razgraničenja prostora prema obilježjima funkcionalnih cjelina1.2.Uvjeti razgraničenja prostora prema korištenju 1.2.1. Površine za građenje 1.2.2. Prirodna područja1.3.Uvjeti razgraničenja prostora prema namjeni1.3.1. Površine naselja1.3.2. Površine izvan naselja za izdvojene namjene1.3.3. Poljoprivredne, šumske i rekreacijske površine1.3.4. Površine voda i mora1.4. Uvjeti razgraničenja površina infrastrukturnih sustava1.5. Uvjeti razgraničenja prostora prema načinu korištenja i zaštite 1.5.1. Zaštićena područja prirode i područja ekološke mreže (EM)-Natura 2000 1.5.2. Zaštićena kulturna baština 1.5.3. Krajobrazne vrijednosti 1.5.4. Zaštićeno poljoprivredno i šumsko zemljište 1.5.5. Zaštita mora i kopnenih voda, vodonosnika i izvorišta vode za piće 1.5.6. Područja i dijelovi ugroženog okoliša 2.UVJETI ODREĐIVANJA PROSTORA GRAĐEVINA OD VAŽNOSTI ZA DRŽAVU I ŽUPANIJU2.1.Građevine od važnosti za Državu2.2.Građevine od važnosti za Županiju3.UVJETI SMJEŠTAJA GOSPODARSKIH SADRŽAJA U PROSTORU3.1.Šumarstvo, lovstvo3.2.Biljna proizvodnja,stočarstvo, ribarstvo i akvakultura3.3.Ugostiteljsko-turističke djelatnosti3.4.Poslovne i proizvodne djelatnosti3.5. Eksploatacija mineralnih sirovina4.UVJETI SMJEŠTAJA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI U PROSTORU4.1.Predškolski odgoj4.2.Osnovno školstvo4.3.Srednje školstvo4.4.Visoko školstvo i znanstvena djelatnost4.5.Zdravstvo4.6.Socijalna zaštita4.7.Sport i rekreacija stanovništva4.8. Kultura5. UVJETI ODREĐIVANJA GRAĐEVINSKIH PODRUČJA I KORIŠTENJA IZGRAĐENOG I NEIZGRAĐENOG DIJELA NASELJA5.1. Uvjeti određivanja građevinskih područja naselja5.2. Uvjeti određivanja izdvojenih građevinskih područja izvan naselja 5.2.1. Uvjeti određivanja građevinskih područja gospodarske namjene 5.2.2. Uvjeti određivanja građevinskih područja sportske namjene 5.2.3. Uvjeti određivanja građevinskih područja groblja 5.2.4. Uvjeti određivanja građevinskih područja za gospodarenje otpadom5.3. Uređenje građevinskog područja5.4. Građenje izvan građevinskog područja5.4.1. Građevine infrastrukture5.4.2. Rekreacijske površine5.4.3. Vojne lokacije i građevine5.4.4. Površine za istraživanje, eksploataciju mineralnih sirovina i sanaciju5.4.5. Građevine u funkciji poljoprivrede, šumarstva i lovstva5.4.6. Stambene građevine za vlastite potrebe i za potrebe seoskog turizma5.4.7. Prirodne plaže 6.UVJETI UTVRĐIVANJA PROMETNIH I DRUGIH INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA U PROSTORU6.1.Prometna infrastruktura6.1.1. Pomorski promet6.1.2. Željeznički promet6.1.3. Cestovni promet6.1.4. Zračni promet6.2. Elektronička komunikacijska infrastruktura i poštanska mreža 6.3.Infrastruktura vodnogospodarskog sustava6.3.1 Vodoopskrba6.3.2. Navodnjavanje6.3.3. Odvodnja otpadnih voda6.3.4. Uređenje vodotoka (bujica) i drugih voda6.4.Energetska infrastruktura6.4.1. Proizvodnja i transport električne energije6.4.2. Plinoopskrba6.4.3. Proizvodnja energije iz obnovljivih izvora i kogeneracije 7.MJERE OČUVANJA KRAJOBRAZNIH VRIJEDNOSTI8.MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I POSEBNOSTI I KULTURNE BAŠTINE8.1.Zaštićena područja prirode8.2. Strogo zaštićene, ugrožene ili rijetke divlje vrste 8.3. Zaštićena, ugrožena ili rijetka staništa na području Istarske županije8.4. Područja ekološke mreže (EM) – NATURA 20008.5. Zaštita kulturne baštine9.POSTUPANJE S OTPADOM10.MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ10.1.Zaštita tla10.1.1. Šumsko zemljište10.1.2. Poljoprivredno zemljište10.1.3. Zemljište za građenje10.2.Zaštita zraka10.3. Zaštita voda10.4.Zaštita mora10.5. Zaštita od štetnog djelovanja voda10.6.Zaštita lovnih resursa10.7.Zaštita od buke10.8.Zaštita od svjetlosnog onečišćenja10.9.Mjere posebne zaštite10.9.1. Sklanjanje ljudi10.9.2. Zaštita od rušenja10.9.3. Zaštita od poplava i proloma hidroakumulacijskih brana10.9.4. Zaštita od požara10.9.5. Zaštita od potresa10.9.6.Zaštita od tehničko-tehnološke katastrofe i velike nesreće izazvane nesrećama u proizvodnim građevinama10.9.7. Zaštita od ionizirajućeg i neionizirajućeg zračenja11.MJERE PROVEDBE11.1.Obveza izrade dokumenata prostornog uređenja11.2.Područja primjene posebnih razvojnih i drugih mjera11.3.Područja i lokaliteti za istraživanje i praćenja pojava i procesa u prostoruIV.ZAVRŠNE ODREDBEGLAVA 3.Odjeljak II. Ciljevi razvoja i načela organizacije prostora, odnosno članak 3. i članak 4. Odluke o donošenju Prostornog plana Istarske županije (“Službene novine Istarske županije“ br. 2/02, 1/05, 4/05, 14/05 - pročišćeni tekst , 10/08, 07/10, 16/11 – pročišćeni tekst i 13/12), mijenja se i glasi:II. CILJEVI RAZVOJA I NAČELA ORGANIZACIJE PROSTORAČlanak 3.Temeljni ciljevi razvoja u prostoru Istarske županije (u daljnjem tekstu: Županija) su sljedeći:1. Organizirati, urediti i zaštititi prostor na načelima održivog razvitka prioritetni su razvojni ciljevi Županije. 2. Poticati progresivni demografski razvitak, naročito u emigracijskim i niskonatalitetnim područjima, uz kontrolu mehaničkog prirasta u priobalnim gradovima. Do 2020. godine planira se doseći broj od 227.714 stanovnika. 3. Gradove i druga naselja koji su nositelji središnjih funkcija državnog i županijskog značaja (uprava i samouprava na županijskoj razini, čvorna i tranzitna mjesta u prometu i elektroničkim komunikacijama, koncentracije gospodarskih djelatnosti od važnosti za Republiku Hrvatsku (u daljnjem tekstu: Država), sjedišta financijskih institucija, ustanova znanosti i visokog školstva, srednjeg i osnovnog školstva, županijskih bolnica i domova zdravlja, ustanova socijalne skrbi, ustanova kulture, značajnijih ustanova i trgovačkih društava koje se bave informiranjem te elektronskih medija) razvijati sukladno veličini i broju stanovnika gravitacijskog područja, pri čemu se funkcije, osim u Puli, moraju što pravilnije distribuirati na gradove iz skupine regionalnih i manjih regionalnih središta. 4. Poticati rast naselja u unutrašnjosti Županije, a posebno naselja veličine od 500 do 2000 stanovnika te njihovo gospodarsko i infrastrukturno jačanje, s krajnjim ciljem ujednačavanja gospodarskih potencijala sa naseljima iste veličine u priobalju.5. Provoditi sustavno aktivnu zaštitu okoliša te sprječavanje onečišćenja okoliša, što znači izgrađivati i ustrojavati sustav upravljanja okolišem i prirodnim resursima, izbjegavati rješenja s neizvjesnim i dugoročnim utjecajem na okoliš, osigurati edukaciju o okolišu i kvalitetno sudjelovanje udruga građana te provoditi sanaciju registriranih onečišćivača i najugroženijih dijelova okoliša. Očuvati biološku raznolikost ekosustava na kopnenom i podmorskom dijelu Županije, posebno u zaštićenim područjima prirode i ekološke mreže - NATURA 2000.6. Izgraditi cjelovit županijski sustav zbrinjavanja otpada.7. Optimalno povećavati kapacitete prometne, elektroničke komunikacijske, energetske i komunalne infrastrukture u odnosu na nacionalne i šire regionalne sustave, a posebno u pograničnim područjima.8. Integrirati gospodarske, kulturne, krajobrazne i demografske resurse ruralnih i prijelaznih područja Županije u marketinški prepoznatljive, financijski stabilne i administrativno upravljive sustave.9. Podizati opću razinu razvijenosti Županije i povećati standard stanovništva, zaposlenosti i kakvoće življenja. Članak 4.Temeljna načela organizacije prostora za izradu prostornih planova lokalne razine su:1. Prostor kao resurs. Prostor racionalno koristiti i zaštititi u svim elementima korištenja, vodeći računa da je isti po definiciji neobnovljiva kategorija. Županijski prostor očituje se u velikoj raznolikosti, ljepoti, višeznačnosti namjene i s vrlo povoljnim geoprometnim položajem. Prostor se ovim Planom utvrđuje kao najvredniji resurs ove sredine, s prirodnim ljepotama, poljima, morem, podmorjem i pripadajućem živom svijetu, ali i vrlo osjetljivim resursima kao što su podzemne vode, priobalni prostor i šume. 2. Održivi razvitak. Održivi razvitak kao načelo organizacije prostora je polazište za sadašnji razvitak i jamstvo za budućnost, a to znači s gledišta korištenja prostora i prirodnih resursa, očuvanje razvojnih mogućnosti za nadolazeće generacije. Održivi razvitak označava onaj razvitak pri kojem su opseg i dinamika čovjekovih proizvodnih i potrošnih aktivnosti dugoročno usklađeni s opsegom i dinamikom procesa koji se odvijaju u prirodi. Održivi razvitak ne isključuje ekonomski rast, ali ne smije ugrožavati čovjekovo zdravlje, biljne i životinjske vrste, prirodne procese, kulturna i prirodna dobra.3. Policentričnost razvoja. Razmještaj ljudi i dobara u prostoru temeljiti na policentričnom načelu, a to znači da organizacija regionalnog prostora ima više središta iz kojih se na određenoj razini utječe na razvitak gravitacijskog prostora. Međuodnos pojedinih središta u prostoru počiva na suradnji i konkurenciji. Policentričnost razvoja pretpostavlja jaku inicijativu pojedinih središta, veći dinamizam i privlačenje kvalitetne gospodarske i uslužne strukture.4. Otvorenost i integracija prostora. Područje Županije, iako omeđeno upravnim granicama, je otvoreni prostor za međužupanijsku i međunarodnu suradnju. Stoga, prostor Županije mora sadržavati organizacijske i prostorne odrednice prema regionalnim prostorima i prema bližem i daljnjem okruženju. Otvorenost tog regionalnog sustava je činitelj reprodukcije i razvitka područja. Organizacija prostora po načelu otvorenosti očituje se u svim elementima organizacije gospodarskih, uslužnih, intelektualnih, prometnih i drugih funkcija. Integriranje prostora je neposredno vezano na otvorenost prostora Županije. Povezivanje Županije sa susjednim prostorima, potreba je i nužnost koju nameće gospodarska orijentacija (promet, trgovina, turizam), a temeljena je na otvorenosti prostora. Otvorenost prostora doživljava svoj smisao i opravdanje u integraciji sa susjednim prostorima što se ostvaruje preko važnih regionalnih, nacionalnih, europskih i svjetskih prometnih koridora i veza na kopnu, moru i zraku.U organiziranju prostora treba se pridržavati i drugih načela, a posebno onih iz područja urbanističke discipline, kao što su načela racionalnog korištenja prostora, kompatibilnosti namjene u prostoru, opterećenja prostora (nosivost prostora), humanosti u namjeni prostora te načela koja se odnose na zaštitu i unapređenje prirodnog bogatstva.GLAVA 4.Odjeljak III. Odredbe za provođenje, odnosno članci 5. – 155. Odluke o donošenju Prostornog plana Istarske županije (“Službene novine Istarske županije“ br. 2/02, 1/05, 4/05, 14/05 - pročišćeni tekst , 10/08, 07/10, 16/11 – pročišćeni tekst i 13/12), mijenjaju se i glase:III. ODREDBE ZA PROVOĐENJE1. UVJETI RAZGRANIČENJA PROSTORA PREMA OBILJEŽJU, KORIŠTENJU I NAMJENI 1.1. Uvjeti razgraničenja prostora prema obilježjima funkcionalnih cjelinaČlanak 5.Prema obilježjima se određuju područja koja po svojim osobitostima čine funkcionalne cjeline, a obuhvaćaju više općina i gradova ili njihovih dijelova. Funkcionalne cjeline su homogeni prostori istih ili sličnih razvojnih, morfoloških i funkcionalnih karakteristika. Funkcionalne cjeline u Županiji, koje čine funkcionalnu diferencijaciju prostora, jesu sljedeće:"Bijela Istra" - obuhvaća dio pograničnog područja koje je obilježeno nizom usporednih geomorfoloških terasa koje idu u smjeru sjeverozapad-jugoistok i u kojima se izmjenjuju vapnenački grebeni s krškim poljima, velikim brojem naselja i izdvojenih dijelova naselja uglavnom niskog vitaliteta i niskim stupnjem integriranosti prostora, slabim prometnim vezama s ostatkom Županije, izuzetno lošim demografskim obilježjima, prostorno neuravnoteženim gospodarskim obilježjima te s jako izraženom osjetljivošću okoliša."Siva Istra" - obuhvaća područje od toka rijeke Dragonje, uz Motovun i Pazin prema zapadnom obodu Čepičkog polja do Plomina te južno prema Labinu i Raši, a koje je obilježeno jako izraženom morfološkom dinamikom (flišni humci i udoline) i većim brojem stalnih i povremenih vodotoka, velikim brojem naselja i izdvojenih dijelova naselja uglavnom niskog vitaliteta i niskim stupnjem integriranosti prostora osim u neposrednom okružju većih naselja, uglavnom dobrim prometnim vezama s ostatkom Županije, relativno lošim demografskim obilježjima, prostorno neuravnoteženim gospodarskim obilježjima te s jako izraženom osjetljivosti okoliša."Crvena Istra" kontinentalni dio - obuhvaća središnje područje Županije koje je obilježeno slabijom morfološkom dinamikom, ali s velikim brojem krških pojava (udolina, jama i vrtača) i bez površinskih vodotoka, relativno velikim brojem naselja osrednjeg vitaliteta i s jačim stupnjem integriranosti prostora, dobrim i vrlo dobrim prometnim vezama s ostatkom Županije, lošim demografskim obilježjima, relativno uravnoteženim gospodarskim obilježjima te s jako izraženom osjetljivošću okoliša. „Crvena Istra“ primorski dio - obuhvaća priobalno područje Županije koje je obilježeno različitim geomorfološkim obilježjima, ali je jedinstveno po uzajamnosti djelovanja mora i kontaktnog područja kopna, obilježeno i razvijenom hijerarhijom mreže naselja, uglavnom visokog stupnja vitaliteta i s visokim stupnjem integriranosti prostora, vrlo dobrim i odličnim prometnim vezama s ostatkom Županije, dobrim i vrlo dobrim demografskim obilježjima, uravnoteženim gospodarskim obilježjima te s jako izraženom osjetljivošću okoliša.Zbog upravljanja morskim okolišem i obalnim područjem, prostor Županije se prostorno može diferencirati na dva dijela: istarsko priobalje, kojeg čine obalne jedinice lokalne samouprave (G.Buje, G.Umag, O.Brtonigla, G.Novigrad, O.Tar-Vabriga, G.Poreč, O.Funtana, O.Vrsar, O.Sveti Lovreč, O.Kanfanar, G.Rovinj, O.Bale, G.Vodnjan, O.Fažana, G.Pula, O.Medulin, O.Ližnjan, O.Marčana, O.Barban, O.Raša, G.Labin, O.Kršan) i kontinentalni dio, kojeg čine sve kontinentalne jedinice lokalne samouprave (O.Grožnjan, O.Oprtalj, G.Buzet, O.Lanišće, O.Lupoglav, O.Cerovlje, O.Motovun, O.Vižinada, O.Kaštelir-Labinci, O.Višnjan, O.Karojba, G.Pazin, O.Gračišće, O.Pićan, O.Sveta Nedelja, O.Žminj, O.Sveti Petar u šumi, O.Tinjan, O. Svetvinčenat).1.2. Uvjeti razgraničenja prostora prema korištenjuČlanak 6.Prostor prema korištenju, ovim se Planom razgraničuje na:površine za građenje (antropogena područja),prirodna područja (šumsko i poljoprivredno zemljište te površine voda i mora). 1.2.1. Površine za građenjeČlanak 7.Površine za građenje i uređenje prostora određuju se unutar građevinskih područja i izvan građevinskih područja. Građevinska područja određuju se za smještaj:- naselja,- gospodarske namjene,- sportske namjene,- groblja,- gospodarenja otpadom.Izvan građevinskog područja građevine se grade i prostori uređuju kao:građevine infrastrukture, rekreacijske površine, građevine obrane, građevine za istraživanje i iskorištavanje mineralnih sirovina, građevine u funkciji poljoprivrede, šumarstva i lovstva, prirodne plaže.1.2.2. Prirodna područjaČlanak 8.Razgraničenje poljoprivrednih površina obavlja se na temelju bonitetnog vrednovanja poljoprivrednog tla sukladno Zakonu o poljoprivrednom zemljištu, odnosno Pravilniku o mjerilima za utvrđivanje osobito vrijednog (P1) i vrijednog obradivog (P2) poljoprivrednog zemljišta, čiju osnovicu čini bonitetna pedološka karta. Poljoprivredno tlo osnovne namjene ovim se Planom dijeli na: osobito vrijedno obradivo tlo (P1), vrijedno obradivo tlo (P2) i ostala obradiva tla (P3).Osobito vrijedna obradiva tla obuhvaćaju najkvalitetnije površine poljoprivrednog zemljišta predviđene za poljoprivrednu proizvodnju koje oblikom, položajem i veličinom omogućuju najučinkovitiju primjenu poljoprivredne tehnologije. Vrijedna obradiva tla obuhvaćaju površine poljoprivrednog zemljišta primjerene za poljoprivrednu proizvodnju po svojim prirodnim svojstvima, obliku, položaju i veličini, a ostala obradiva tla čine ona poljoprivredna zemljišta koja su povremeno obrađena ili su djelomično prekrivena šumama. Ovoj kategoriji pripadaju i zemljišta na strmim padinama za koje je potrebno planirati mjere zaštite od erozije.Članak 9.Razgraničenje šumskih površina obavlja se temeljem kriterija o zaštitnoj funkciji šuma i njihovoj ulozi u očuvanju biološke raznolikosti, stvaranju socijalno-zdravstvenih i rekreacijskih zona i trajne zaštite tla.Šumske površine razgraničuju se na šume gospodarske namjene, zaštitne šume te šume posebne namjene.Članak 10.Razgraničenje ostalog poljoprivrednog i šumskog tla obavlja se temeljem kriterija za razgraničenje poljoprivrednog i šumskog tla. Ostalo poljoprivredno i šumsko tlo je prostor koji se može koristiti na način predviđen za šumsko i/ili poljoprivredno tlo.Članak 11. Površine voda i mora razgraničuju se na: more,vodotoke,akumulacije i retencije.Površine voda i mora određuju se, u odnosu na kopneni dio, obalnom crtom. Namjena i način korištenja obale i vodne površine je međusobno nadopunjujuća, a razgraničenje vodne površine mora biti sukladno razgraničenju namjene pripadajuće kopnene površine.Namjena i način korištenja površine voda i mora odnosi se na prostor ispod i iznad vodne plohe.Teritorijalno more Države je morski pojas širok 12 morskih milja, računajući od polazne crte u smjeru gospodarskoga pojasa. Unutarnje morske vode Države obuhvaćaju luke i zaljeve na obali kopna i otoka te dijelove mora između crte niske vode na obali kopna i ravne polazne crte za mjerenje širine teritorijalnog mora. U skladu sa posebnim propisima, razgraničenje teritorijalnog mora i unutarnjih morskih voda prikazano je u kartografskom prikazu 3.2.2. ovog Plana.1.3. Uvjeti razgraničenja prostora prema namjeniČlanak 12.Ovim se Planom prostor prema namjeni razgraničuje na:površine naselja, površine izvan naselja za izdvojene namjene, poljoprivredne, šumske i rekreacijske površine, površine voda i mora.Razgraničenje prostora prema namjeni prikazano je shematski u kartografskom prikazu 1. ovoga Plana. Površine koje su manje od 25 hektara označene su samo simbolom.Prostornim planom uređenja općine i grada provodi se detaljnije razgraničenje prostora prema namjeni, sukladno ovom Planu. U slučaju da se prostornim planovima lokalne razine, a nakon analize provedene temeljem kriterija utvrđenih ovim Planom, eliminira planirana/potencijalna namjena utvrđena ovim Planom, namjena prostora na tim lokacijama, u prostornim planovima lokalne razine, mora odgovarati postojećoj namjeni prostora. 1.3.1. Površine naseljaČlanak 13.Razgraničenje površine naselja utvrđuje se prostornim planovima uređenja gradova i općina određivanjem granica građevinskih područja naselja, a prema uvjetima za određivanje građevinskih područja naselja iz ovog Plana.Površine naselja su izgrađene površine i površine planirane za uređenje, razvoj i proširenje postojećeg naselja. U površinama naselja se, osim stanovanja, smještaju sve spojive funkcije sukladne značenju naselja, kao što su: javna i društvena namjena, gospodarska namjena (proizvodna, poslovna, ugostiteljsko-turistička i sl.), sportsko – rekreacijska namjena, javne zelene površine, površine infrastrukturnih sustava, groblja, posebne namjene i sl.Kod planiranja broja stanovnika za građevinsko područje naselja ne računa se projekcija rasta povremenih stanovnika unutar naselja (postojeći povremeni stanovnici se računaju).Članak 14.Temeljem ovog Plana, Županija će se i nadalje razvijati kao policentrična regija s naseljima raspoređenim u šest skupina:Veće regionalno središte (30.000 – 80.000 stanovnika)Grad Pula, kao veće regionalno središte u razmjerima Države, nije makroregionalno središte poput Rijeke ili Splita, ali zajedno sa Rijekom i Trstom te, donekle, Koprom dijeli svoj značajan utjecaj na mrežu naselja i sve procese života na istarskom poluotoku.Može se pretpostaviti da će grad Pula do 2020.g., zajedno s naseljima Medulin, Ližnjan, Fažana, Valbandon, Pješčana uvala, Banjole, Vinkuran, Pomer, Loborika i Galižana, a u određenoj mjeri i gradom Vodnjanom težiti stvaranju složenije urbane aglomeracije.Regionalna i manja regionalna središta (7.000 - 30.000 stanovnika)Regionalno središte je grad Poreč, koji s pripadajućim gravitirajućim okolnim naseljima čini urbanu aglomeraciju.Manja regionalna središta su gradovi: Rovinj, Pazin, Labin i Umag, koji s pripadajućim gravitirajućim okolnim naseljima čine urbane aglomeracije.Područna i lokalna središta (1.000 – 7.000 stanovnika)Ovim se Planom kao područna i lokalna središta određuju: A. Naselja gradskih osobina (područna središta): gradovi Buje, Buzet, Novigrad i VodnjanB. Ostala jača središnja naselja (lokalna središta), u pravilu općinska sjedišta su naselja: Fažana, Raša, Medulin, Vrsar, Sveti Petar u šumi, Bale, Potpićan (nije općinsko sjedište), Žminj, Višnjan, Motovun, Nedešćina, Kanfanar, Gračišće, Tinjan, Lupoglav, Sveti Lovreč Pazenatički, Vižinada, Cerovlje, Marčana, Tar-Vabriga, Brtonigla, Rovinjsko selo (nije općinsko sjedište), Karojba, Pićan, Svetivinčenat, Kaštelir-Labinci, Barban, Kršan, Grožnjan, Lanišće, Oprtalj, Funtana i Ližnjan, bez obzira što neka od navedenih naselja ne dostižu minimalni broj stanovnika za pripadajuću skupinu. Ostala manja lokalna središta Ostala manja lokalna središta čine dio razvojno slabijih naselja. To su naselja: Trviž, Momjan, Koromačno, Polje Čepić, Nova Vas (Grad Poreč), Baderna, Nova Vas (Općina Brtonigla), Livade, Sv. Martin (Općina Sv.Nedelja), Juršići, Žbandaj, Roč, Boljunsko polje, Plomin Luka, Rakalj, Krnica, Loborika i Galižana. Potencijalna manja lokalna središtaPotencijalna manja lokalna središta su naselja najnižeg stupnja integracije prostora. To su naselja:u Gradu Buje: Kaštel, Krasica, Kršete, Triban; u Gradu Buzetu: Vrh, Ročko polje; u Gradu Pazinu: Beram, Lindar, Kašćerga i Zabrežani; u Općini Bale: Krmed; u Općini Barban: Šajini i Sutivanac; u Općini Cerovlje: Pazinski Novaki, Gologorica, Borut, Draguć; u Općini Karojba: Motovunski Novaki, Škropeti; u Općini Lupoglav: Boljun, Vranja; u Općini Marčana: Kavran, Filipana; u Općini Motovun: Kaldir; u Općini Sv. Nedelja: Šumber; u Općini Kršan: Šušnjevica; u Općini Pićan: Sv. Katarina; u Općini Raša: Drenje, Trget; u Općini Tar-Vabriga: Rošini-Villarossa; u Općini Tinjan: Kringa i Muntrilj; u Općini Višnjan: Bačva; u Općini Vrsar: Gradina. Ostala naseljaNa samom kraju mreže naselja su sela i zaseoci koji uglavnom nisu referentna točka za svoju okolicu. Njihova komunikacija sa užom i širom socijalnom okolinom je skromnijih razmjera.1.3.2. Površine izvan naselja za izdvojene namjeneČlanak 15.Izdvojene namjene su specifične funkcije koje se svojom veličinom, strukturom i načinom korištenja razlikuju od naselja te koje funkcioniraju u prostoru kao autonomne prostorne cjeline. Izdvojene namjene za koje se određuje građevinsko područje odnose se na groblja, sportsku namjenu, gospodarenje otpadom i gospodarsku namjenu: proizvodnu, poslovnu i ugostiteljsko-turističku namjenu.Izdvojene namjene za koje se u prostornim planovima uređenja gradova i općina ne određuje građevinsko područje su: rekreacijska namjena, infrastrukturne građevine, zatim područja posebne namjene, površine za eksploataciju mineralnih sirovina, građevine namijenjene poljoprivrednoj proizvodnji, gospodarenju u šumarstvu i lovstvu i prirodne plaže. U površinama izvan naselja za izdvojene namjene ne može se planirati nova stambena namjena.U prostornim planovima lokalne razine određuje se detaljnije razgraničenje površina za sljedeće izdvojene namjene:proizvodnu namjenu: na pretežito industrijsku (I1), pretežito zanatsku (I2) i sl.,poslovnu namjenu: na pretežito uslužnu (K1), pretežito trgovačku (K2), komunalno servisnu namjenu (K3) i sl.,ugostiteljsko-turističku namjenu: na vrstu: hotel (T1), turističko naselje (T2), kamp (T3),sportsku namjenu: na tenis, golf vježbalište, nogomet i sl.,zabavne centre: na znanstveno-edukativne, sportsko-ugostiteljske i sl.,rekreacijske površine: na kopnene (planinarenje i alpinizam, rafting i drugi sportovi na brzim vodama, paragliding i sl.) i maritimne (yachting, ronjenje, kupanje, sportovi na vodi i sl.)1.3.3. Poljoprivredne, šumske i rekreacijske površineČlanak 16.Osnovno razgraničenje namjene poljoprivrednih, šumskih i rekreacijskih površina prikazano je na kartografskom prikazu 1. ovoga Plana. Temeljem dodatnih analiza, detaljnije razgraničenje ovih površina određuje se u prostornom planu uređenja općine ili grada, uzimajući u obzir programe za gospodarenje državnim šumama i šumama šumoposjednika. 1.3.4. Površine voda i moraČlanak 17.Površine voda i mora razgraničuju se na: more,vodotoke,akumulacije i retencije.Detaljno razgraničenje mora i vodnih površina, kao i detaljnije planiranje njihove namjene odredit će se prostornim planom uređenja općine ili grada, prema kriterijima određenih ovim Planom. Površine voda i mora prikazane su u kartografskim prikazima 1., 2.3.3. i 3.2.2. ovoga Plana.Namjena i način korištenja mora i vodne površine odnosi se na vodnu (morsku) površinu, vodni (morski) volumen kao i na dno vodne površine, odnosno mora. Članak 18.Razgraničenje mora provodi se određivanjem namjene za:prometne djelatnosti,ribarenje,marikulturu,rekreaciju iostale djelatnosti.Morske površine namijenjene za prometnu djelatnost razgraničuju se na plovne putove, luke i lučka područja. Ribolovno more razgraničuje se na ribolovne zone i podzone, sukladno Pravilniku o granicama u ribolovnom moru RH.Uzgoj riba i školjkaša (marikultura) može se odvijati u pogodnim područjima, određenim ovim Planom, a istraživanja novih lokacija za uzgoj riba na otvorenom moru s pokusnom proizvodnjom mogu se obavljati na pogodnim i drugim, onečišćivačima neugroženim lokacijama. Rekreacijske zone obuhvaćaju dijelove akvatorija uz obalu koje je namijenjeno kupanju i sportovima na vodi. Granice rekreacijskih zona u moru određuju se u prostornim planovima lokalne razine, ali na način da maritimna rekreacija ne ometa plovidbu na unutarnjim i međunarodnim plovnim putovima.Ostale djelatnosti su: eksploatacija podmorskih sirovina, razne podmorske aktivnosti i sl., pod uvjetima određenim posebnim propisima. Ovim se Planom omogućuje da se, u posebno istraženim i opravdanim lokacijama, na razini prostornih planova uređenja gradova i općina, mogu u podmorju planirati novi umjetni brakovi, radi proširenja potencijalnih staništa posebno vrijednih bentoskih zajednica, kao i radi umanjivanja razornog utjecaja mora na uređene plaže i obalu.Članak 19.Razgraničenje vodotoka obavlja se određivanjem neškodljivog i nesmetanog korištenja vodotoka za različite namjene:dio vodotoka Mirne, Raše, Dragonje, Boljunčice i Pazinčice najmanje dobrog ekološkog stanja (kakvoće) voda može se koristiti za navodnjavanje poljoprivrednog zemljišta i rekreaciju; dio vodotoka Mirne (od Buzeta do Ponte Portona) može se koristiti za energetiku - izgradnju malih protočnih hidrocentrala; svi ostali vodotoci ili njihovi dijelovi najmanje dobrog ekološkog stanja (kakvoće) voda mogu se koristiti za rekreaciju.Ekološko stanje površinskih voda ocjenjuje se u odnosu na biološke, hidromorfološke i osnovne fizikalno kemijske elemente, sukladno „Uredbi o standardu kakvoće voda“, a klasificira se u sljedeće kategorije: „vrlo dobro stanje“, „dobro stanje“, „umjereno stanje“, „loše stanje“ i „vrlo loše stanje“.Vode klasificirane u kategoriju najmanje „dobrog stanja“ mogu se koristiti za vodoopskrbu, navodnjavanje, sport, rekreaciju i sl., a vode koje karakteriziraju značajni poremećaji prirodne biološke ravnoteže ekosustava, klasificirane u kategoriju nižu od „dobrog stanja“, mogu se koristiti isključivo za plovidbu, energetske potrebe i sl. Izuzetno, vode klasificirane u kategoriju „umjerenog stanja“ mogu se koristiti i za potrebe navodnjavanja poljoprivrednih zemljišta, ukoliko su rezultati ocjene elemenata kakvoće bliži „dobrom stanju“. Razgraničenje kategorija vodotoka prema ekološkom stanju određuje se u prostornim planovima lokalne razine. Članak 20.Razgraničenje akumulacija i retencija obavlja se određivanjem namjene za:1. akumulacije:postojeća akumulacija „Butoniga“ za vodoopskrbu/navodnjavanje i prihvat poplavnog vala, akumulacija „Boljunčica“ za melioracijsku odvodnju, navodnjavanje i prihvat poplavnog vala;planirane akumulacije: „Kastanjari“, „Bracanija“ i „Marčana“ za navodnjavanje; „Marganica“ za vodoopskrbu / navodnjavanje. Akumulacije se mogu koristiti kao višenamjenske vodne građevine: za zaštitu od štetnog djelovanja voda i za druge namjene (vodoopskrbu, navodnjavanje, rekreaciju i sl.), pri čemu je potrebno uskladiti režime korištenja, kao i standarde zaštite kakvoće vode. Korištenje akumulacija za rekreacijske svrhe određuje se prostornim planovima lokalne razine, ukoliko korištenje za rekreaciju neće utjecati na korištenje za vodoopskrbu.2. retencije:postojeće retencije: „Čepić“ i „Grobnik“ za prihvat poplavnog vala postojeće retencije planirane za rekonstrukciju (nadvišenje brane): „Jukani“ za zadržavanje nanosa, „Sepčići“ za prihvat poplavnog vala planirane retencije: „Draguć“ i „Račice“ za zadržavanje nanosa; „Draga (Čiratež)“, „Benčići“, „Abrami“, „Ljubljanija“, „Lipa“, „Tupaljski potok“, „Pedrovica“ i „Most Raša“ za prihvat poplavnog vala 1.4. Uvjeti razgraničenja površina infrastrukturnih sustavaČlanak 21.Površine za infrastrukturu razgraničuju se na: površine predviđene za linijske infrastrukturne građevine (planirane i postojeće građevine),površine predviđene za ostale infrastrukturne građevine (planirane i postojeće građevine).Površine za infrastrukturu određuju se prema kriterijima iz tablice 1. i kartografskim prikazima: 1. “Korištenje i namjena prostora / Prostori za razvoj i uređenje”, 2.1. “Promet”, 2.2. „Poštanska mreža i elektroničke komunikacije“, 2.2.1. „Elektronička komunikacijska infrastruktura i povezana oprema na samostojećim antenskim stupovima“, 2.3.1. „Vodoopskrba“, 2.3.2. „Odvodnja otpadnih voda i sustav gospodarenja otpadom“, 2.3.3. „Korištenje voda (navodnjavanje) i uređenje vodotoka i drugih voda“ i 2.4. "Energetika", pritom uvažavajući:vrednovanje prostora za građenje,uvjete utvrđivanja prometnih i drugih infrastrukturnih sustava,mjere očuvanja krajobraznih vrijednosti,mjere zaštite prirodnih vrijednosti,mjere zaštite kulturno-povijesnog naslijeđa imjere sprečavanja nepovoljnih utjecaja na okoliš.Tablica 1.: Kriteriji razgraničenja infrastrukturnih koridora van naselja (širina u metrima)SUSTAVPODSUSTAVGRAĐEVINAKORIDORLINIJSKEPLANIRANEGRAĐEVINE NAPOMENAvrstakategorijavrstaPROMETNIželjeznicadržavnavisoke učinkovitosti (međunarodni promet)200jedno/dvo-kolosječnaregionalni promet200jedno/dvo-kolosječnaostale200jednokolosječnacestedržavnaautoceste200brze ceste150ostale 100županijskažupanijske 70ELEKTRONIČKEKOMUNIKACIJEkabelska kanalizacijadržavnameđunarodni i magistralni1u ili uz javne površine i građevinežupanijskaspojni1VODOOPSKRBAI ODVODNJAvodovodidržavni i županijskimagistralni108* (za DN ≥300) 6* (za DN <300) ostali10kolektorižupanijskikolektor10ENERGETIKAplinovoddržavnimagistralni ≥ 75 bar10060*magistralni ≥ 50 bar60županijskiregionalni60dalekovodidržavnidalekovodi2 x 400 kV200 100*dalekovodi 400 kV80*dalekovodi2 x 220 kV100 70*dalekovodi 220 kV60*županijskidalekovodi 2 x 110 kV70 60*dalekovodi 110 kV50*kabel 2 x 110 kV1512*kabel110 kV10** širina infrastrukturnog koridora za projektiranu linijsku infrastrukturnu građevinu Članak 22.Infrastrukturni koridor određuje se za planiranu infrastrukturnu građevinu, a namijenjen je za smještaj građevina i instalacija infrastrukturnih sustava, unutar ili izvan građevinskog područja. Članak 23.Za postojeću linijsku infrastrukturnu građevinu određuje se zaštitni pojas – prostor uz linijsku infrastrukturnu građevinu u kojem se mogu graditi samo građevine infrastrukture. Izuzetno, mogu se graditi i druge građevine, uz posebne uvjete nadležnog tijela.Širina zaštitnog pojasa određena je u poglavlju 6. „Uvjeti utvrđivanja prometnih i drugih infrastrukturnih sustava u prostoru“ ovog Plana.Članak 24.Razgraničenje površina izvan naselja za linijske infrastrukturne građevine provodi se detaljnim određivanjem namjena u prostornim planovima uređenja gradova i općina, a prema kriterijima iz Tablice 1. ovih odredbi.Površine za ostale infrastrukturne građevine određuju se za smještaj uređaja, građevina, instalacija i sl., a razgraničuju se na sljedeće namjene:1. prometni sustavpomorski promet:morske luke luke otvorene za javni prometluke posebne namjeneterminaligranični prijelaziželjeznički promet:kolodvoristajalištagranični prijelazicestovni promet:terminalikolodvorigranični prijelazizračni promet:aerodromiaerodromi na vodizračne luke (domaće/međunarodne)helidromi„poletišta/sletišta“granični prijelazie) integralni transport:robno transportno središte2. elektronički komunikacijski sustav i poštanska mreža- pristupna i tranzitna centrala- samostojeći antenski stupovi- poštanske građevine 3. vodnogospodarski sustavvodoopskrbaakumulacijavodocrpilište (podzemno i nadzemno)vodospremaprekidna komoracrpna stanicauređaj za pročišćavanje pitke vode b) navodnjavanjeakumulacijske i druge zahvatne građevine te građevine pripadajuće ovim građevinama i razvodnoj mreži c) melioracijska odvodnjagrađevine za melioracijsku odvodnju d) odvodnja otpadnih voda - uređaj za pročišćavanje i ispust - crpna stanica- ostale građevine za javnu odvodnju e) uređenje vodotoka (bujica) i drugih vodaakumulacija za zaštitu/obranu od poplavaretencija za zaštitu/obranu od poplava retencija za zadržavanje nanosa ostale regulacijske i zaštitne vodne građevine4. energetski sustavproizvodnja električne energije- protočna hidroelektrana („mala hidroelektrana“)- termoelektrana- rasklopno postrojenje- transformatorska stanicaplinoopskrba - mjerno redukcijska stanica (MRS)proizvodnja energije iz obnovljivih izvora i kogeneracije1.5. Uvjeti razgraničenja prostora prema načinu korištenja i zaštiteČlanak 25.Prostor se prema načinu korištenja razgraničuje temeljem kriterija zaštite prostora. Način korištenja prostora uvjetovan je kategorijom osjetljivosti prostora, a među ostalim, obuhvaća mjere i aktivnosti kojima se provodi zaštita prirodnih vrijednosti i posebno vrijednih područja prirodne i kulturne baštine.Članak 26.Prostor Županije se prema načinu korištenja i zaštite razgraničuje na:zaštićena područja prirode i područja ekološke mreže (EM) - NATURA 2000,zaštićenu kulturnu baštinu,krajobrazne vrijednosti,zaštićeno poljoprivredno i šumsko zemljište,zaštitu mora i kopnenih voda, vodonosnika i izvorišta voda za piće,područja i dijelove ugroženog okoliša.Provedba razgraničenja prostora prema načinu korištenja i zaštite utvrđenim ovim Planom, obavlja se prostornim planom uređenja općine i grada, zakonima i odlukama o proglašenju zaštićenih područja, vrednovanjem (bonitiranjem) poljoprivrednog zemljišta, izradom šumsko-gospodarskih osnova, određivanjem svojstva kulturnog dobra, izradom planova upravljanja malim slivovima „Mirna-Dragonja“ i „Raša-Boljunčica“ Jadranskog vodnog područja, izradom rudarsko-geološke osnove potencijala i gospodarenja mineralnim sirovinama te određivanjem područja ugroženosti od prirodnih i drugih nesreća.Razgraničenje prostora prema načinu korištenja i zaštite prikazano je u kartografskim prikazima od br. 3.1.1. do 3.3. te kartogramima B., B.1.,B.2. i C. ovog Plana.1.5.1. Zaštićena područja prirode i područja ekološke mreže (EM)-NATURA 2000Članak 27.Zaštićena područja prirode su: nacionalni park, strogi rezervat, posebni rezervat, park prirode, regionalni park, spomenik prirode, značajni krajobraz, park šuma, spomenik parkovne arhitekture.Prostori iz stavka 2. ovog članka određuju se shematski u kartografskom prikazu 3.1.1. ovog Plana i ovim se Planom utvrđuju kao osnova za određivanje granice obuhvata zaštićenog područja, koja može biti izmijenjena na temelju znanstvenih istraživanja i stručnih podloga iz stavka 1. ovog članka.Ekološka mreža (NEM) je sustav međusobno povezanih ili prostorno bliskih ekološki značajnih područja, koja uravnoteženom biogeografskom raspoređenošću značajno pridonose očuvanju prirodne ravnoteže i bioraznolikosti. Ekološkom mrežom smatraju se područja NATURA 2000, tj. područja očuvanja značajna za ptice (POP) te područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove (POVS). Područja NEM-NATURA 2000 Istarske županije prikazana su u kartografskom prikazu 3.1.2. ovog Plana.1.5.2. Zaštićena kulturna baštinaČlanak 28.Razgraničenje područja zaštićene kulturne baštine utvrđuje se određivanjem granice (prostornih međa kulturnog dobra) u postupku izdavanja rješenja o utvrđivanju svojstva kulturnog dobra, temeljem kojega se utvrđuje i sustav mjera zaštite kulturnog dobra, kao i zoniranje područja kulturno – povijesne cjeline.Prostori i lokaliteti ovim Planom određeni za zaštitu kulturnih dobara odnose se na: zaštićene kulturno povijesne cjeline (urbane cjeline, ruralne cjeline), zaštićena arheološka i hidroarheološka područja i lokalitete, zaštićena etnološka područja, zaštićeni kulturni krajolik te pojedinačne građevine i komplekse sakralnog, sakralno-profanog, profanog i fortifikacijskog karaktera. Prostori i lokaliteti shematski su prikazani u kartografskom prikazu 3.1.3. ovog Plana. Temeljem Pravilnika o obliku, sadržaju i načinu vođenja Registra kulturnih dobara RH izrađena je klasifikacija za nepokretna kulturna dobra (Tablica 2.).Tablica 2.: Klasifikacija nepokretnih kulturnih dobaraVrsta kulturnog dobraKraticaKlasifikacija u Registrunepokretno kulturno dobro - pojedinačnoNEP (P)podvodno arheološko nalazištekopneno arheološko nalazištejavna plastikajavna građevinastambena građevinastambeno-poslovna građevinaobrambena građevinasakralna građevinasakralni komplekssakralno-profana građevinamemorijalna građevinamemorijalno obilježjeurbana opremaostalonepokretno kulturno dobro – kulturno povijesna cjelinaNEP (C)podvodna arheološka zonakopnena arheološka zonamemorijalna kulturno-povijesna cjelinaruralna kulturno-povijesna cjelinaurbana kulturno-povijesna cjelinaindustrijska kulturno-povijesna cjelinaostale vrste kulturno-povijesnih cjelinavrtparkperivojostale vrste vrtne arhitektureostalonepokretno kulturno dobro – kulturni krajobrazNEP (K)kulturni krajolik/krajobrazpovijesni krajolikostalo1.5.3. Krajobrazne vrijednostiČlanak 29.Razgraničenje područja krajobraznih vrijednosti određeno je na kartografskom prikazu 3.2.1. ovog Plana, a detaljnije se određuje prostornim planovima lokalne razine.1.5.4. Zaštićeno poljoprivredno i šumsko zemljišteČlanak 30.Razgraničenje prostora zaštićenog poljoprivrednog zemljišta provodi se određivanjem granica kategorija zaštite poljoprivrednog zemljišta iz članka 46., 47. i 154. ovih odredbi, a na temelju vrednovanja (bonitiranja) poljoprivrednog zemljišta, s time da se samo osobito vrijedna obradiva tla (P1) i vrijedna obradiva tla (P2) zaštićuju ovim Planom.Razgraničenje zaštićenog šumskog zemljišta provodi se prema kriterijima iz članka 41., 42. i 153. ovih odredbi, a sukladno uvjetima zaštite prirodnih i krajobraznih vrijednosti ovog Plana.1.5.5. Zaštita mora i kopnenih voda, vodonosnika i izvorišta voda za pićeČlanak 31.Razgraničenje površinskih vodotoka u odnosu na mjere zaštite provodi se temeljem klasifikacije vodotoka, sukladno Uredbi o standardu kakvoće voda te sukladno smjernicama zaštite iz ovog Plana.Razgraničenje mora u odnosu na mjere zaštite provodi se temeljem klasifikacije mora sukladno Uredbi o standardu kakvoće voda i Uredbi o kakvoći mora za kupanje te sukladno smjernicama zaštite iz ovog Plana.Stanje tijela vodotoka i priobalnog mora klasificira se sukladno rezultatu ocjene elemenata kakvoće vode.Članak 32.Razgraničenje zaštite vodonosnika provodi se temeljem smjernica ovog Plana, a detaljno je određeno Odlukom o zonama sanitarne zaštite izvorišta vode za piće u Istarskoj županiji. Ovim je Planom čitavo područje Županije utvrđeno kao jedinstven vodonosnik, a prioritetno vodonosno područje utvrđeno Strategijom upravljanja vodama, kao strateška rezerva podzemnih voda trećeg tipa, prikazano je shematski na kartografskom prikazu 3.2.2. ovog Plana. Detaljniji prikaz razgraničenja područja strateške rezerve podzemnih voda utvrđuje se u prostornim planovima lokalne razine.Razgraničenje prostora zaštite izvorišta vode za piće utvrđuje se određivanjem granica zona sanitarne zaštite na:četiri zone sanitarne zaštite (prva – zona strogog režima zaštite, druga – zona strogog ograničenja, treća – zona ograničenja i kontrole, četvrta - zona ograničene zaštite) za zaštitu izvorišta podzemne vode - krških vodonosnika - izvorišta koja se koriste za javnu vodoopskrbu;tri zone sanitarne zaštite (prva - zona strogog režima zaštite, druga - zona strogog ograničenja, treća - zona ograničenja i kontrole) za zaštitu površinskog izvorišta – vodozahvata iz akumulacije Butoniga;zone sanitarne zaštite za izvorišta koja su rezervirana za javnu vodoopskrbu (planirana izvorišta), kao i za izvorišta koja se koriste za javnu vodoopskrbu, osim za prvu zonu svih planiranih izvorišta i drugu zonu planiranog izvorišta Blaz;jedinstvenu preventivnu zonu zaštite za krške fenomene (jame i vrtače) ograđivanjem na min. udaljenosti od 5m od otvora jame odnosno vrtače.Istraživačke radove u cilju određivanja zaštitnih zona treba izvoditi na način da se obuhvati cjelokupni hidrogeološki-hidrološki sliv nekog područja.Zone sanitarne zaštite zahvata vode iz površinskih voda akumulacija određuju se kao zone zaštite krških izvora, ali uz specifičan pristup obzirom na način prihranjivanja jezera (podzemno i naglašeno površinsko dotjecanje) i zaštitu samog vodnog prostora akumulacija. Akumulacije koje se koriste za vodoopskrbu ili su potencijalna (planirana) izvorišta vode za piće pripadaju prvim zonama zaštite. Prostori zaštite izvorišta vode za piće prikazani su u kartografskom prikazu 3.2.2. ovog Plana.1.5.6. Područja i dijelovi ugroženog okolišaČlanak 33.Razgraničenje prostora ugroženog okoliša obavlja se određivanjem granice zaštitnog područja vodotoka, mora, zraka i tla koja su posebno ugrožena. Područja, cjeline i dijelovi ugroženih prostora prikazani su u kartografskom prikazu 3.2.1., 3.2.2., 3.2.3. i 3.3. te u poglavljima 10. „Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš“ i 11.2. „Područja primjene posebnih razvojnih i drugih mjera“ ovog Plana.Članak 34.Zaštićeno obalno područje mora (u daljnjem tekstu: ZOP) koje, sukladno Zakonu o prostornom uređenju i gradnji (u daljnjem tekstu: Zakon) obuhvaća sve otoke, pojas kopna u širini od 1000 m od obalne crte i pojas mora u širini od 300 m od obalne crte, prikazano je na svim kartografskim prikazima ovog Plana.Članak 35.Zaštitno područje voda utvrđuje se ovim Planom za sljedeće vode:akumulacije - 6 m od najviše dozvoljene razine voda u akumulaciji;rijeke Dragonja (cijelim tokom uz državnu granicu), Mirna (od Antenala do Buzeta), Raša (od Bršice do Podpićna), Boljunčica (od brane Letaj do tunela Čepić) i Pazinčica (od Boruta do Pazinske jame) - 6 m od vodne linije pri godišnjem srednjaku vodostaja, odnosno do vrha zaštitnog nasipa;ostali (stalni ili povremeni) vodotoci i otvoreni kanali - udaljenosti se određuju prema članku 126. Zakona o vodama.2. UVJETI ODREĐIVANJA PROSTORA GRAĐEVINA OD VAŽNOSTI ZA DRŽAVU I ŽUPANIJUČlanak 36.Građevine od važnosti za Državu određene su prema značenju zahvata u prostoru (veličina, obuhvat, zaštita prostora), a sukladno posebnom propisu.Građevine od važnosti za Državu ovim su Planom evidentirane kao postojeće te kao planirane građevine, odnosno zahvati u prostoru, čiji je minimalni obuhvat unaprijed poznat te se kao takve mogu razvrstati u navedenu kategoriju.Građevine od važnosti za Županiju određene su prema značenju u razvoju pojedinog dijela i cjeline Županije, a sukladno posebnom propisu.Građevine od važnosti za Županiju su u pravilu građevine u vlasništvu ili pod upravljanjem ustanova čiji je osnivač Županija ili za koje, temeljem posebnih propisa, pravna osnova za korištenje utvrđuje Županija ili koje su sastavni dio šireg sustava za kojeg je Županija utvrdila poseban status, odnosno interes.Ovim su Planom kao građevine od važnosti za Županiju utvrđene i građevine, odnosno zahvati u prostoru za koje po postojećim propisima skrb vodi Država ili lokalna samouprava, ali je njihov značaj u prostoru naglašen na razini Županije (osnovno i srednje školstvo, znanost i visoko obrazovanje, socijalna skrb).Prostor onih građevina koje su od interesa za Državu i Županiju određuje se prostornim planovima uređenja gradova i općina: trasom, lokacijom i ostalim kriterijima usklađenim s ovim Planom u tekstualnom i kartografskom dijelu.2.1. Građevine od važnosti za DržavuČlanak 37.Ovim Planom određuju se sljedeće građevine, zahvati i površine od važnosti za Državu:1. Proizvodne građevine:Brodogradilište "Uljanik" u Puli Ljevaonica "Cimos" Buzet s pogonima u Buzetu i Roču Tvornica stakla "Duran" u Puli Tvornica cementa „Holcim“ Koromačno Tvornica cementa „Istra cement“ Pula Tvornica vapna „ITV“ Most Raša 2. Sportske građevine su:Golf igralištas 18 polja:"Crveni Vrh" (Grad Umag) - postojeće"Markocija" (Grad Umag, Grad Buje) "Stancija Grande" (Grad Umag) "Fratarska šuma" (Općina Brtonigla) "Prašćarija" (Grad Novigrad) "Larun" (Općina Tar-Vabriga) „Poreč“ (Grad Poreč) "Plava i Zelena laguna" (Grad Poreč) "San Marco" (Grad Rovinj) „Paravia“ (Općina Bale) „Negrin“ (Grad Vodnjan) "Brijuni" na o. Veliki Brijun (Grad Pula) – postojeće"Vrnjak" (Općina Grožnjan)"Muzil“ (Grad Pula) "Marlera" (Općina Ližnjan) s max 27 polja (18+9): „Stancija Špin" (OpćinaTar-Vabriga) "Porto Mariccio" (Grad Vodnjan) "Brkač" (Općina Motovun) "Stancija Grande" (Općina Vrsar)Sportski centar „Umag“ (postojeći)3. Prometne građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:Pomorske građevine:luka osobitog (međunarodnog) gospodarskog značaja: luka Raša-Bršica (postojeća) luke posebne namjene: luke nautičkog turizma - marine: Umag (postojeća), Novigrad – luka I (Civitas Nova) (postojeća), Červar Porat I (postojeća), Červar Porat II (planirana), Poreč - luka (postojeća), Parentium (postojeća), Zelena Laguna – Molindrio (planirana), Funtana (postojeća), Rovinj - luka II (planirana), Barbariga (planirana), Pula - Sv. Katarina (planirana), Pula – Riva (postojeća), Pula - Veruda (postojeća), Pomer (postojeća), Ližnjan - Kuje (planirana), Vrsar - luka (postojeća) i Rovinj – luka I (postojeća)luke nautičkog turizma - suhe marine: u Novigradu - Antenal (planirana), Puli - Monumenti (planirana), Bršici (planirana) i Plominu (planirana)industrijske luke: TC Koromačno, TC Pula, Plomin (sve postojeće)brodogradilišne luke: "Uljanik" u Puli (postojeća)vojne luke: Pula (Vargarola) (postojeća)sportske luke: Delfin - Pula (postojeća)terminali: terminal za transport ugljena i nusprodukata - Plomin (postojeći)Željezničke građevine:željezničke pruge: Trst/Kopar – Lupoglav – Rijeka – Josipdol (Karlovac) - Zagreb/Split - Dubrovnik (planirana) – pruga visoke učinkovitosti za međunarodni promet (tunel – planirano rješenje Ćićarija)R101 (Podgorje) – Državna granica – Buzet – Pazin – Pula (postojeća) - pruga za regionalni prometželjeznički kolodvori:Pula (postojeći), ranžirni (rasporedni) kolodvor Galižana (planirani), Vodnjan (postojeći), Kanfanar (postojeći), Sveti Petar u Šumi (postojeći), Pazin (postojeći), Cerovlje (postojeći), Borut (postojeći), Lupoglav (postojeći), tranzitni kolodvor Lupoglav (planirani), Roč (postojeći), Buzet (postojeći)stajališta:Šijana (postojeće), Galižana (postojeće), Vodnjan Stajalište (postojeće), Juršići (postojeće), Ćabrunući selo (postojeće), Čabrunići (postojeće), Savičenta (postojeće), Smoljanci (postojeće), Žminj (postojeće), Krajcar Brijeg (postojeće), otpremništvo/stajalište Heki (postojeće), Heki (postojeće), Stari Pazin (planirano), Novaki (postojeće), Hum u Istri (postojeće), Ročko Polje (postojeće), Nugla (postojeće)Cestovne građevine:autoceste:A8 Čvorište Kanfanar (A9) – Pazin – Lupoglav – čvorište Matulji (A7) (postojeća; dovršetak izgradnje punog profila na dionici Rogovići – Tunel Učka i izgradnja druge tunelske cijevi tunela Učka),A9 Čvorište Umag (D510) – Kanfanar – čvorište Pula (D66) (postojeća; izgradnja drugog objekta Mosta Mirna i vijadukta Limska Draga, dovršetak izgradnje drugog prometnog traka na: poddionici Čvorište Pula – D66 (raskrižje za Zračnu luku Pula) i na postojećoj državnoj cesti D510 (spoj sa R. Slovenijom). .državne ceste:D44 Čvorište Nova Vas (A9) – Ponte Portone - Buzet – čvorište Lupoglav (A8) (postojeća, djelomična obnova postojeće),D48 Čvorište Baderna (A9) – Pazin – čvorište Rogovići (A8) (postojeća),D64 Pazin (D48) – Podpićan – Vozilići (D66) (postojeća, djelomična obnova postojeće),D66 Pula (D400) – Labin – Opatija – Matulji (D8) (postojeća, djelomična rekonstrukcija i obnova postojeće, obnova objekata),D75 D200 – Savudrija – Umag – Novigrad – Poreč – Vrsar – Vrh Lima – Bale – Pula (D400) (postojeća, djelomična rekonstrukcija postojeće i sanacija opasnih mjesta),D200 G.P. Plovanija (gr. R. Slovenije) – Buje – čvorište Buje (A9) (postojeća),D201 G.P. Požane (gr. R. Slovenije) – Buzet (D44) (postojeća, rekonstrukcija postojeće),D300 Umag (D75) – čvorište Buje (A9) (postojeća),D301 Novigrad (D75) – Bužinija – čvorište Nova Vas (A9) (postojeća),D302 Poreč (D75) – čvorište Baderna (A9) (postojeća, djelomična obnova postojeće i sanacija opasnih mjesta, dogradnja drugog kolnika),D303 Rovinj – čvorište Kanfanar (A9) (postojeća, djelomična obnova postojeće i sanacija opasnih mjesta),D400 Pula (D75) – Pula (trajektna luka) (postojeća),D401 D66 – zračna luka Pula (postojeća, djelomična rekonstrukcija postojeće),D402 D66 – Brestova (trajektna luka) (postojeća),D421 Most Raša (D66) – luka Bršica (postojeća),D500 Čvorište Vranja (A8) – Šušnjevica – Kršan (D64) (postojeća, djelomična rekonstrukcija postojeće),D510 Čvorište Umag (A9) – G.P. Kaštel (gr. R. Slovenije) (postojeća, rekonstrukcija postojeće i izgradnja drugog prometnog traka – spoj sa R. Slovenijom),Spojna cesta Istarski Y Čvorište Rogovići – Lindarski križ (D64) (planirana),Spojna cesta: Obilaznica Vranja (D500) – Lupoglav (D44), (planirana),Obilaznica Buzet (planirana),Obilaznica Juricani (D300) (planirana)Obilaznica Umag (D75: planirana),Obilaznica Novigrad (D75: planirana),Obilaznica Poreč (D75 južni dionica: planirana),Obilaznica Vrsar (D75: planirana),Obilaznica Loborika (D66: planirana),Obilaznica Marčana (D66: planirana),Obilaznica Potpićan (D64 – Kloštar (D500): planirana).Obilaznica Vozilići (D66 – D64: planirana)Obilaznica Lupoglav (D44) (planirana),Zračna luka Pula (Ž5120) - D66 – Vidrian - Kanal Pula (L50160) – D75 (planirana)prometni koridori u istraživanju (državni značaj):Čvorište Žminj (A8) – Labin (D66) Kanfanar (Ž5077) – Čvorište Žminj (A8) Čvorište Rogovići (A8) – Tinjan (D48) Čvorište Ivoli (A8) – Lindarski Križ (D64)Obilaznica Barban: Puntera (D66) – Most Raša Obilaznica Karigador – Dajla (D75) Obilaznica Funtana (D75) Obilaznica Tar (D75) Spojna cesta A9: Čvorište Kaštelir (Rogovići kod Tara) – Ž5040 (obilaznica Tar)Juršići (Ž5190) – Čvorište Bale (A9) – Bale (D75) D44 – Buzet (Sj. obilaznica) - Požane (Gr. R. Slovenije),Most Raša (D66) – Labin (D66).Građevine zračnog prometa:Zračna luka Pula za međunarodni i domaći promet (postojeća)Radarska postaja Monte Kope (k.č.br. 850/20 k.o.Pomer).Građevine integralnog transporta:Robno transportno središte Raša-Bršica (planirano) Građevine i površine elektroničkih komunikacija:međunarodni svjetlovodni kabel Rijeka-Pazin-Umag-(Italija) (postojeći)međunarodni svjetlovodni kabeli: Pula - Rovinj - Poreč – Umag (podzemni) i Pula – Mali Lošinj - Zadar (podmorski) (koridori u istraživanju)magistralni svjetlovodni kabeli: podzemni Rijeka-Pazin-Pula (postojeći) i podmorski Pula – Mali Lošinj - Zadar (planirani)tranzitne centrale Pula i Pazin (postojeće),pristupne centrale (postojeće) kao pripadajuće građevine međunarodnim i magistralnim svjetlovodnim kabelimaradijske postaje Učka, Umag i Pula,Elektronička komunikacijska infrastruktura i povezana oprema u pokretnim komunikacijskim mrežama4. Vodne građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama: regulacijske i zaštitne vodne građevine na vodama I. reda Vodama I. reda Istarske županije pripadaju:vodotoci: rijeka Dragonja, rijeka Mirna, rijeka Rašakanali: obodni kanali (obuhvatni 2 i 3) Čepić polja, obodni kanal br. 2 Donja Raša, obodni kanal br. 5 Donja Raša, obodni kanal Krapanj, obodni kanal Srednja Mirna, odteretni kanal Butoniga, odteretni kanal Svetog Odorikatuneli: tunel Čepićponornice: Pazinski potokakumulacije i retencije: akumulacija Boljunčica, akumulacija Butoniga, retencija Čepićbujične vode veće snage: Boljunčica brane s akumulacijom ili retencijskim prostorom s pripadajućim građevinama koje zadovoljavaju kriterij velikih brana:brana Letaj s akumulacijom Boljunčica (postojeća)brana i akumulacija Butoniga (postojeća)brane i akumulacije za navodnjavanje koje zadovoljavaju kriterij velikih brana vodne građevine za vodoopskrbu kapaciteta zahvata 500 l/s i više: vodne građevine vodoopskrbnih sustava Butoniga i Gradole (akumulacija Butoniga, vodozahvati: Butoniga i Gradole, uređaji za kondicioniranje vode: Butoniga i Gradole, vodospreme, crpne stanice, vodoopskrbni cjevovodi) vodne građevine za navodnjavanje i drugo zahvaćanje voda kapaciteta 500 l/s i više: akumulacije za navodnjavanje kapaciteta većeg ili jednakog 1.000.000 m3 vode koje zadovoljavaju navedeni kriterij5. Energetske građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:Elektroenergetske građevine Proizvodne:termoenergetski kompleks TE Plomin (postojeća snaga 335 MW, planirana snaga 710 MW) Dalekovod, transformatorsko i rasklopno postrojenje: Transformatorsko i rasklopno postrojenje:TS Plomin (400/220/110) (planirano)transformatorsko postrojenje:TS Plomin (220/110)(postojeće)TS Guran (220/110) (planirano)Prijenosni dalekovodi 2x 400 kV:Plomin – Melina (Primorsko-goranska županija) (planirano)Prijenosni dalekovodi 2 x 220 kV: Pehlin - TE Plomin (postojeći)TE Plomin - Guran (postojeći)Građevine za transport plinaPlinovodi:magistralni plinovod za međunarodni transport Platforma „Ivana K“ – terminal Pula (Vodnjan) - Karlovac (DN 500, radnog tlaka 75 bara) (postojeće) magistralni plinovod za međunarodni transport Omišalj (LNG termi nal na Krku) – Casal Borsetti (R. Italija) (planirano)magistralni plinovod Omišalj (LNG terminal na Krku) – Plomin - Kršan (planirano)magistralni plinovod Pula (Vodnjan) – Umag (DN 300, radnog tlaka 50 bara) (postojeće) magistralni plinovod za međunarodni transport Umag – Muggia (R. Italija) (planirano)magistralni plinovod Kovri – Buje (planirano)magistralni plinovod za međunarodni transport Buje – Koper (R. Slovenija) (planirano)magistralni plinovod Plomin - Kršan – Pazin - Buje (planirano)Mjerno redukcijske stanice (MRS):Terminal Pula (Vodnjan), MRS Umag, MRS Kovri, MRS Poreč, MRS Rovinj, MRS Labin, MRS Kršan (postojeće) MRS Buje, MRS Pazin (planirano)6. Građevine za postupanje s otpadom :Županijski centar za gospodarenje otpadom „Kaštijun“ (ŽCGO Kaštijun) na području Grada Pule7. Građevine i kompleksi posebne namjene:a/ vojne lokacije i građevineVargarola – vojarna i vojna lukaZračna baza Pula – zaštita izometrijskog područjaMonte Kope – OUP- bez zaštitnih zonaRt Kamenjak – vojni poligonValdebek – strelištePeneda – vojarna o. BrijuniTegetthoff – OUP o. BrijuniSavudrija – OUPValtura – antenski stupLimski kanal – dva maskirna vezaSveti Martin – pričuvni radarski položajuvala Tunarica – zaljev Raša – dva maskirna vezaDom oružanih snaga u Pulib/ građevine i kompleksi za potrebe Ministarstva pravosuđaOkružni zatvor u Puli Kaznionica u Valturic/ granični prijelazistalni granični prijelazi za međunarodni promet putnika i roba u cestovnom prometu između Republike Hrvatske i Republike Slovenije: Plovanija, Kaštel i Požane (svi postojeći)stalni granični prijelaz za međunarodni promet putnika u cestovnom prometu između Republike Hrvatske i Republike Slovenije: Jelovice (postojeći) stalni granični prijelaz za međunarodni promet putnika i roba u željezničkom prometu između Republike Hrvatske i Republike Slovenije: Buzet (postojeći)stalni granični prijelaz za međunarodni promet putnika i roba u zračnom prometu: Pula (postojeći) stalni granični prijelazi za međunarodni promet putnika i roba u pomorskom prometu: Raša – Bršica (postojeći), Novigrad – Antenal (planirani), Plomin (planirani)stalni granični prijelazi za međunarodni promet putnika u pomorskom prometu: Umag, Poreč, Rovinj, Pula (svi postojeći), putnički terminal Luka Pula (planirani)stalni granični prijelazi za pogranični promet između Republike Hrvatske i Republike Slovenije: Lucija, Slum (svi postojeći)stalni granični prijelaz za pogranični promet između Republike Hrvatske i Republike Slovenije na turističko-rekreacijskoj trasi „Parenzana“: Plovanija (planirani)sezonski granični prijelazi za međunarodni promet putnika u pomorskom prometu: Umag – ACI Marina, Novigrad (svi postojeći)8. Područje obuhvata Nacionalnog parka "Brijuni" i Parka prirode „Učka“Eksploatacijska polja mineralnih sirovina uključivo i građevine za eksploataciju unutar eksploatacijskih polja:podmorska nalazišta plina Sjeverni Jadraneksploatacijska polja arhitektonsko-građevnog kamena: Grožnjan-Kornarija, Kirmenjak jug, Kirmenjak sjever, Valkarin, Čabrunići, Funčići, Kanfanar-Dvigrad (podzemno), Kanfanar jug, Kanfanar sjever, Selina IV, Močilje, Valtura, Marčana, Prodol, Vinkuran (podzemno rezervno), Lucija I, II i IIIeksploatacijsko polje boksita: Rovinjeksploatacijska polja karbonatne sirovine za industrijsku preradu: Marčana I, Most Rašaeksploatacijsko polje sirovine za proizvodnju cementa: KoromačnoGrađevine i drugi zahvati u prostoru u sklopu strateških investicijskih projekata Države određeni prema posebnom propisu11. Ribolovna područja na moru unutar morskih granica Istarske županije, sukladno Pravilniku o granicama u ribolovnom moru RH 12. Površine za marikulturu na udaljenosti većoj od 300 m od obalne crte moraPiranski zaljevpovršina zapadno od rta Sveti Pelegrin do rta Molino dio površine od uvale Soline do rta Busuja 13. Površine za marikulturu unutar zaštićenih područja prirodeLimski kanal2.2. Građevine od važnosti za ŽupanijuČlanak 38.Ovim Planom određuju se građevine, zahvati i površine od važnosti za Županiju:1. Građevine društvenih djelatnosti: a/ Srednje škole:Pula - Gimnazija, Ekonomska, Tehnička, Strukovna, Medicinska, Glazbena, Primijenjenih umjetnosti i dizajna, Škola za turizam, ugostiteljstvo i trgovinu, Talijanska, Privatna gimnazija, Industrijsko-obrtnička, te Učenički dom Rovinj - Gimnazija, Strukovna, Talijanska Poreč - Srednja, Turističko-ugostiteljska, Poljoprivredna i Umjetnička, Labin – Srednja i UmjetničkaBuje - Srednja, Gospodarska i Talijanska Umag - Srednja Pazin – Gimnazija i strukovna, i Klasična gimnazija, Učenički dom Buzet - SrednjaVišnjan - Ugostiteljska (privatna)b/ Građevine visokog školstva:Sveučilište Jurja Dobrile u Puli Visoka tehnička škola u Puli Visoka poslovna škola u Puli Visoka poljoprivredna škola u Poreču Visoka ugostiteljska škola u Poreču Visoka upravna škola u Pazinu Studentski centar u Puli Visoka poslovna škola u Višnjanu c/ Građevine znanosti i kulture: Arheološki muzej Istre u PuliPovijesni i pomorski muzej Istre u PuliEtnografski muzej Istre u PazinuCentar za povijesna istraživanja u RovinjuCentar za istraživanje mora „Ruđer Bošković“ u RovinjuInstitut za poljoprivredu i turizam u PorečuČakavski sabor u ŽminjuCentar za nematerijalnu kulturnu baštinu u Pićnu Muzej suvremene umjetnosti Istre Kuća od besid – Kuća pisaca u PazinuPolivalentni kulturni centar u GrožnjanuIstarsko narodno kazalište u PuliKino Valli i JU Pula Film festivalGradska knjižnica i čitaonica PulaSredišnja depozitarna knjižnicaSredišnji muzejski depoSveučilišna knjižnica u PuliDržavni arhiv u PazinuHrvatski restauratorski zavod – Radionica JuršićiMuzej - Museo Lapidarium u Novigradud/ Građevine sekundarne zdravstvene zaštite: Pula - Opća bolnicaRovinj - Bolnica za ortopediju i rehabilitaciju Prim. dr. Martin Horvate/ Građevine primarne zdravstvene zaštite: Istarski domovi zdravlja: Pula, Poreč, Rovinj, Labin, Pazin, Umag, i Buzet s pripadajućim stacionarima i ljekarnama, te disperziranim ambulantama u naseljimaf/ Građevine zdravstvenih zavoda: Zavod za javno zdravstvo Istarske županije s ispostavama: Pula, Rovinj, Poreč, Umag, Labin, Pazin, Buje i BuzetZavod za hitnu medicinu Istarske županije s ispostavama: Pula, Rovinj, Poreč, Umag, Labin, Pazin i Buzetg/ Građevine socijalne skrbi:Postojeće Ustanove za starije osobe i nemoćne osobe u Puli (Alfredo Štiglić i Sv. Polikarp), Rovinju, Novigradu, Raši, Poreču, Umagu i Buzetu dok se izgradnja novih ili dogradnja postojećih ustanova u narednom razdoblju planira u Puli, Rovinju, Pazinu i Labinupostojeće ustanove za psihički bolesne odrasle osobe u Puli, Nedešćini i Motovunupostojeće ustanove za djecu i mlade u Puli (Dom za odgoj djece i mladeži Pula i Dječji dom Pula) i Vodnjanu (Kuća milosrđa Majmajola)postojeće ustanove Dječji dom za djecu s teškoćama u razvoju i osobe s invaliditetom u Puli i Vodnjanu (Centar za rehabilitaciju - Pula i Vodnjan, Dnevni centar za rehabilitaciju Veruda-Pula, Down syndrom centar Pula i Dnevni centar za radnu terapiju i rehabilitaciju Pula)Sigurna kuća Istra i Prihvatilište za beskućnike h/ Građevine sporta i rekreacije:„Parenzana“ – rekreacijska trasa stare željezničke pruge Trst-Porečletjelišta zmajevaplaninarski domoviizdvojena građevinska područja izvan naselja sportske namjene površine veća od 2 ha2. Pomorske građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:a/ Morske lukeLuke otvorene za javni promet:županijske: Umag (postojeća), Novigrad (postojeća), Antenal (postojeća), Poreč (postojeća), Rovinj (postojeća), Fažana (planirana), Pula (postojeća), Plomin (postojeća), Brestova (postojeća), Brijuni (dio luke – postojeća)lokalne: Kanegra (postojeća), Alberi (postojeća), Savudrija (postojeća), Bašanija (postojeća), Katoro (postojeća), Stella Maris-Mandrač (postojeća), Zambratija (postojeća), Lovrečica (postojeća), Karigador (postojeća), Dajla (postojeća), Dajla – Belveder (planirana), Santa Marina – Vabriga (planirana), Červar Porat (postojeća), Funtana (postojeća), Vrsar (postojeća), Vrh Lima (postojeća), Peroj (postojeća), Valbandon (postojeća), Ribarska koliba (planirana), Bunarina (planirana), Otok Veruda (Fratarski otok-planirana), Banjole (postojeća), Runke (postojeća), Polje (Premantura - postojeća), Medulin (postojeća), Ližnjan (postojeća), Budava (planirana), Krnica (postojeća), Trget (postojeća), Tunarica (postojeća), Prklog (planirana), Sv. Marina (postojeća), Rabac (postojeća)izdvojena lučka područja – gatovi i pristani:Grad Umag: Špina, Sv. Ivan, FijandaraGrad Poreč: Sv. Martin, Brulo, uvala Tedule, Villa Romana, trajektno pristanište, benzinska postaja Općina Funtana: Bijela Uvala, molo hotela „Funtana“ Općina Vrsar: uvala Fujaga, LumardGrad Rovinj: na otoku Sv. Katarina (2 pristana), Sv. Andrija (2 pristana), Sv. Ivan, TN Amarin, TN Villas Rubin, AC Veštar, AC Valdaliso, Škaraba, Bolničko naseljeGrad Vodnjan: MartulinaGrad Pula: na otoku Mali Brijun, na otoku „Veruda“ (Fratarski otok), na otoku Sv. Andrija (unutar lučkog područja)Općina Ližnjan: BudavaOpćina Marčana: Mala Vinjola, uvala Vinjola, uvala Kalavojna, Sv. MikulaOpćina Raša: Koromačnoizdvojena lučka područja – sidrišta:Grad Poreč: u uvalama Busuja, Sv. Martin, ispred otoka Barbaran (sidrište za velike brodove/kruzere) i kod južnog lukobrana hridi Sarafel (sidrište za velike brodove).Grad Rovinj: Squero (sidrište za velike brodove/kruzere), Valdaliso (otok Figarola), kod otočića Veštar, uvale Lone i Valdebora (oba unutar lučkog područja)Grad Pula: ispred lukobrana (sidrište za velike brodove/kruzere)Općina Fažana: u Fažanskom kanaluOpćina Medulin: Vinkuranska vala, u uvali Portić Općina Marčana: u uvali LužinaOpćina Raša: Koromačno, ispred Raškog zaljeva (sidrište za velike brodove za potrebe luke Raša-Bršica)Općina Kršan: izvan uvale Plomin (sidrište za velike brodove za potrebe terminala/industrijske luke Plomin)Luke posebne namjene:Luke nautičkog turizma – marine: Savudrija (planirana), Umag - Kravlji rt (Fijandara-planirana), Rovinj – Valalta (postojeća), Muzil (planirana), Smokvica (planirana), Bunarina Pula (planirana), Rakalj – Sv. Agneza (planirana), Tunarica (planirana), Banjole – Paltana (postojeća), Medulin – Puntica (postojeća)Luke nautičkog turizma – sidrišta: između otoka M. i V. Sestrica, uvala Sv. Pavao, uvala Marić, između otoka Pomerski i Premanturski školjić, uvala Kuvišeja, uvala Stupova, uvala otoka Sv. Ivan Brodogradilišna luka: “Tehnomont” u Puli (postojeća)Ribarske luke: Santa Marina – Vabriga (postojeća), Tarska vala (postojeća), Vrsar (postojeća), Pula-Zonki (postojeća), Ližnjan – Kuje (postojeća), Medulin (postojeća), Banjole (postojeća), Plomin (planirana)Sportske luke: Karigador (planirana), Karpinjan – Novigrad (planirana), Santa Marina – Vabriga (planirana), Tarska vala (planirana), Peškera – Poreč (planirana), Poreč (postojeća), Peroj (postojeća), Štinjan – Hidrobaza (postojeća), Zonki (planirana), Stoja (postojeća), Fižela (planirana) , Muzil Fižela (planirana), Pješčana uvala (postojeća), Vinkuran (postojeća), Portić – Banjole (postojeća), Pod lion – Banjole (postojeća), Mušoga – Banjole (planirana), Pod lokvom – Premantura (planirana), Kanalić Banjole (postojeća), Pomer (postojeća), Medulin – Siga (postojeća), Uvala Kale – Šišan (planirana), Mala Budava (planirana), Budava (planirana), Ravni (planirana)b/ TerminaliPutnički terminal Luka Pula (planirani)Putnički terminal Luka Poreč (planirani)3. Cestovne građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:a) Županijske ceste:Ž5001 T.N. Kanegra – Valica (D75) (postojeća)Ž5003 Umag (D75) – Kmeti – D75 (postojeća, djelomična obnova i rekonstrukcija postojeće)Ž5006 D75 – Babići (postojeća, djelomična obnova i rekonstrukcija postojeće)Ž5007 Buje (Ž5209) – Šterna – Oprtalj – Livade – Karojba – A.G. Grada Pazina (postojeća, djelomična obnova i rekonstrukcija postojeće)Ž5008 Buje (D200) – Grožnjan – Ponte Porton (Ž5209) (postojeća, djelomična obnova i rekonstrukcija postojeće)Ž5009 Ž5008 – Martinčići – Šterna (Ž5007) (postojeća)Ž5010 Istarske Toplice (L50051) – D44 (postojeća)Ž5011 Vodice (Ž5012) – Brest – Buzet (D44) (postojeća)Ž5012 G.P. Jelovice (gr. R. Slovenije) – Vodice – Permani (D8) (postojeća)Ž5013 Buzet (D44) – Cerovlje (Ž5046) (postojeća) Ž5014 Ž5011 – Račja Vas – Lanišće – Lupoglav (D44) (postojeća)Ž5037 T.N. Lanterna – D75 (postojeća)Ž5039 Ulika – Červar – D75 (postojeća)Ž5040 Tar (D75) – Labinci – Višnjan (Ž5042) (postojeća)Ž5041 Kufci (Ž5042) – Brnobići – Vižinada (Ž5209) (postojeća)Ž5042 Špadići (D75) – Višnjan – Diklići – Karojba (Ž5007) (postojeća, djelomična obnova i rekonstrukcija postojeće)Ž5043 Ž5007 – Motovunski Novaki (postojeća)Ž5046 A.G. Grada Pazina – Cerovlje – Paz – Boljun (D500) (postojeća)Ž5047 D500 – Veprinac – Matulji – Kastav (D304) (postojeća)Ž5070 Grando (D200) – Brtonigla – Bužinija (D301) (postojeća)Ž5071 Vrsar (D75) – T.N. Konversada (postojeća)Ž5072 Žbandaj (D302) – Lovreč (Ž5209) (postojeća djelomična obnova i rekonstrukcija postojeće)Ž5074 Lovreč (Ž5209) – Mofardini (L50098) – Kringa – Ž5075 (postojeća)Ž5075 Tinjan (D48) – Sv. Petar u Šumi (Ž5076) – Žminj (Ž5190) (postojeća)Ž5076 A.G. Grada Pazina – Sv. Petar u Šumi – Kanfanar (Ž5077) (postojeća)Ž5077 Okreti (D303) – Kanfanar – Žminj – Petehi – Barban (D66) (postojeća)Ž5079 Žminj (Ž5077) – Jakačići (L50109) – Pićan (D64) (postojeća)Ž5081 Kršan (D64) – Nedešćina – Labin – Crni – Ravni (postojeća, djelomična obnova i rekonstrukcija postojeće)Ž5095 TN Valalta – Rovinj (D303) (postojeća)Ž5096 Obrada (D303) – Štanga – Bale (D75) (postojeća)Ž5097 Kanfanar (Ž5077) – Svetvinčenat (Ž5190) (postojeća)Ž5098 D75 – Krmed – Svetvinčenat (Ž5190) (postojeća)Ž5099 Svetvinčenat (Ž5190) – Pajkovići – Ž5100 (postojeća)Ž5100 Petehi (Ž5077) – Glavani – Manjadvorci (D66) (postojeća)Ž5101 Barban (Ž5077) – Divšići – Vodnjan (Ž5190) (postojeća)Ž5103 Labin (Ž5081) – Stanišovi – Koromačno (postojeća, cjelovita obnova i rekonstrukcija postojeće)Ž5104 Labin (Ž5081) – Rabac – T.N. Girandela (postojeća)Ž5105 Štanga (Ž5096) – T.N. Polari (postojeća)Ž5115 T.L. Barbariga – Peroj – Fažana – A.G. Grada Pule (postojeća)Ž5116 T.L. Zelena Laguna – D75 (postojeća)Ž5117 D75 – Galižana (L50160) (postojeća)Ž5118 Guran (Ž5101) – Pinezići – Marčana – Ž5119 (postojeća, djelomična obnova i rekonstrukcija postojeće)Ž5119 D 66 (Prodol) - Krnica - Kavran - Šišan - Medulin - Pomer – A.G. Grada Pule (postojeća, djelomična obnova i rekonstrukcija postojeće)Ž5120 Zračna luka Pula (D401) – Valtura – Ž5119 (postojeća)Ž5121 Muntić – Ž5120 (postojeća)Ž5122 Pavićini (Ž5119) – T.N. Duga Uvala (postojeća)Ž5123 Krnica (Ž5119) – Rakalj (postojeća)Ž5133 A.G. Grada Pule – Križanje Pomer (Ž5119) (postojeća)Ž5134 A.G. Grada Pule – Šišan (Ž5119) (postojeća)Ž5135 Banjole – Križanje Pomer (Ž5136) (postojeća)Ž5136 Križanje Pomer (Ž5119) – Premantura - AC Stupice (postojeća)Ž5172 Vozilići (D66) – Plomin Luka (postojeća)Ž5173 Crni (Ž5081) – Marina (postojeća)Ž5174 D75 – Zračna luka Vrsar (postojeća)Ž5175 Ž5096 – T.N. Veštar (postojeća)Ž5177 Ž5103 – AC Tunarica (postojeća)Ž5178 A.G. Grada Pule – Pješčana Uvala (postojeća)Ž5179 Medulin (Ž5119) – AC Kažela (postojeća)ŽC 5186 Mongrego – Bale (Ž5096) (postojeća)Ž5187 T.N. Barbariga (Ž5115) – Cestarska kuća Bale (D75) (postojeća, djelomična obnova i rekonstrukcija postojeće)Ž5190 A.G. Grada Pazina – Žminj – Svetvinčenat – Vodnjan (D75) (postojeća)Ž5192 Fažana (Ž5115) – Marana – Vodnjan (D75) (postojeća)Ž5198 St. Vodopija (D75) – Poreč (D302) (postojeća)Ž5200 Čvorište Pula (A9) – A.G. Grada Pule – Pomer (Ž5119) (postojeća)Ž5209 Kaštel (D510) – Buje – Vižinada – čvorište Medaki (A9) – Vrh Lima (D75) (postojeća, djelomična obnova i rekonstrukcija postojeće)Obilaznica Višnjan (dionica II, planirana)Poslovna zona Tison (Ž5101) – Vijadukt (L50160) (planirana) Monte Kope (Ž5136) – Gomila - Premantura (planirana)Ž5081 – Marina (Ž5173) (planirana)D75 (Čvorište Vodnjan Jug – izlaz) – Marana (Ž5192) – Magornja (L50158) (planirana) Račja Vas (Ž5014) – Kovčići – Gr. PGŽKokoletovica (Ž5105) – Ž5175 (planirana)Monsena – Rovinj (Ž5095) (planirana)Ž5186 – San Polo – Colone – Formio – Sv. Benedikt – Barbariga (Ž5115) (planirana)Obilaznica Labin (istok) (spoj D66 – Ž5104, pravac Rabac) (planirana)Obilaznica Rovinj, (Ž5095 – D303 – Ž5105) (planirana)Obilaznica Fažana (prespoj Ž5115) (planirana)Obilaznica Šišan (Ž5119), (planirana)Obilaznica Kavran (Ž5119) (planirana)Obilaznica Pavićini-Šegotoći (Ž5119) (planirana)Obilaznica Krnica (Ž5119 – Ž5123) (planirana)Obilaznica Labinci (Ž5040) (planirana)Obilaznica Nova Vas – sjever (Ž5042) (planirana)Obilaznica Karojba (Ž5042 – Ž5007) (planirana)Obilaznica Žminj (Ž5079 – Ž5077) Obilaznica Glavani (Ž5101) (planirana), Obilaznica Petehi (Ž5077) (planirana)Medulin (obilaznica) – Ž5119 – Marlera (planirana)D75 – Šurida – Puntižela (L50162) (planirana)Obilaznica Martinčići (Ž5009 – Ž5007) (planirana, djelomična rekonstrukcija postojeće)Obilaznica Vodnjan (D75 – spojna cesta čvor Vodnjan jug)(planirana)Čvorište Borut – Mrzlići – Gorenja Vas (L50084) (planirana - djelomična rekonstrukcija, premještanje i prekategorizacija dijela trase postojeće lokalne ceste L50082).Planirane županijske ceste na području Grada Pule, koje se temeljem „Odluke o cestama na području velikih gradova koje prestaju biti razvrstane u javne ceste“, ne mogu planirati kao javne, a vršit će značajnu prometnu funkciju:Obilaznica Pula – Valbonaša (Ž5119) (planirana) c) Prometni koridori u istraživanju (županijski značaj):Most Raša (D66) – Potpićan (D64) Obilaznica Medulin (prespoj Ž5119)Obilaznica Peroj (prespoj Ž5115) Obilaznica Barbariga – Dragonera – Peroj (Ž5115) Vidrian – Industrijska zona Galižana (kolodvor) – L50160 4. Građevine zračnog prometa s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama: a) Aerodromi:„Aerodrom Vrsar“ (postojeći) „Aerodrom Medulin – Campanož“ (postojeći) b) Aerodromi na vodi:- Aerodrom na vodi unutar luke otvorene za javni promet Pula (postojeći) c) Helidromi: „Zračna luka Pula“ (planirani)„Aerodrom Vrsar“ (planirani)„Brgudac“ (planirani)„Polverica“ (planirani) „Stancija Grande“ (planirani)„TZ Belvedere“ (planirani)„Frata“ (planirani) „San Marko“ (planirani)„Opća bolnica Pula“ (planirani) d) „Poletišta/sletišta“:„Kostrčani“ (planirano)„Stancija Kaligari“ (planirano) „Brest“ (planirano)„Pazinski Novaki“ (planirano) „Vilanija – Petrovija“ (planirano)„Lovrečica – Kanova“ (planirano)„Ponte Porton“ (planirano) „San Marko“ (planirano)„Sv. Foška“ (planirano)5. Građevine željezničkog prometa s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama: a) Željezničke pruge:L213 Lupoglav - Raša (postojeća) - pruga za lokalni promet,Kanfanar - Rovinj (planirana) - pruga za lokalni promet,Pula (odvojak R101: Čvor Pula) – Zračna luka Pula (planirana) – pruga za lokalni promet u funkciji gradskog i prigradskog željezničkog prometa b) Željeznički kolodvori:Raša (postojeći), Kršan u Potpićnu (planirani) c) Stajališta:Otpremništvo Učka (postojeće), otpremništvo Kršan (postojeće),Zračna luka Pula (planirano),Rovinj (planirano), Rovinjsko selo (planirano), Sošići (planirano)6. Građevine elektroničkih komunikacijaelektronički komunikacijski vodovi s pripadajućim građevinama:spojni podzemni svjetlovodni kabeli (postojeći)podmorska dionica spojnog svjetlovodnog kabela Pazin–Labin-Cres (planirano)pristupne centrale kao pripadajuće građevine spojnim kabelima (postojeće)7. Vodne građevineregulacijske i zaštitne vodne građevine na vodama, osim regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina državnog značajaretencije : Jukani (postojeće / planirano nadvišenje brane)Draguć (planirano)Račice (planirano)Draga (Čiratež) (planirano)Benčići (planirano)Abrami (planirano)Ljubljanija (planirano)Lipa (planirano)Tupaljski potok (planirano)Pedrovica (planirano)Sepčići (postojeće / planirano nadvišenje brane) Grobnik (postojeće)Most Raša (planirano) akumulacje:akumulacija Kastanjari (planirano)akumulacija Bracanija (planirano)akumulacija Marganica (planirano)brane s akumulacijom ili retencijskim prostorom s pripadajućim građevinama izvan granica građevinskog područja, osim građevina državnog značajabrane s akumulacijama: brana s akumulacijom Kastanjari (planirano)brana s akumulacijom Bracanija (planirano)brana s akumulacijom Marčana (planirano)brana s akumulacijom Marganica (planirano)brane s retencijama:brana s retencijom Jukani (postojeće / planirano nadvišenje brane)brana s retencijom Draguć (planirano)brana s retencijom Račice (planirano)brana s retencijom Draga (Čiratež) (planirano)brana s retencijom Benčići (planirano) brana s retencijom Abrami (planirano)brana s retencijom Ljubljanija (planirano)brana s retencijom Lipa (planirano)brana s retencijom Tupaljski potok (planirano)brana s retencijom Pedrovica (planirano)brana s retencijom Sepčići (postojeće / planirano nadvišenje brane) brana s retencijom Grobnik (postojeće)brana s retencijom Most Raša (planirano) c) vodne građevine za melioracijsku odvodnju površine manje od 10.000 ha vodne građevine za melioracijsku odvodnju navedene u Tablici 3. i ostale koje zadovoljavaju navedeni kriterij Tablica 3.: Vodne građevine za melioracijsku odvodnju 1. Građevine za osnovnu melioracijsku odvodnju:HMS donja Mirnaa) Melioracijske građevineI. redab) Melioracijske građevineII. redac) Crpne staniceOstalopriobalno moreprihvatni recipijentSabirni kanal broj 1CS AntenalSifon ispod rijeke MirneSabirni kanal broj 2Sabirni kanal broj 3Sabirni kanal ValeronSabirni kanal PetersanSabirni kanal BastijaHMS srednja Mirnaa) Melioracijske građevineI. redab) Melioracijske građevineII. redac) Crpne staniceOstaloMirnavodotokObuhvatno-sabirni kanal srednje MirneLijevi obuhvatno-sabirni kanal polja MurariSabirni kanal Mala MirnaHMS gornja Mirnaa) Melioracijske građevineI. redab) Melioracijske građevineII. redac) Crpne staniceOstaloMirnavodotokLijevi sabirni kanal polja gornja MirnaDesni obuhvatno-sabirni kanal gornja MirnaHMS Čepić poljaa) Melioracijske građevineI. redab) Melioracijske građevineII. redac) Crpne staniceOstaloRijeka BoljunčicavodotokObuhvatni kanal br. 2Obuhvatni kanal br. 3Sabirni kanal br. 1Sabirni kanal Velo PoljeSabirni kanal br. 29Sabirni kanal br. 30Sabirni kanal br. 7HMS Posertskog i Karbunskog poljaa) Melioracijske građevineI. redab) Melioracijske građevineII. redac) Crpne staniceOstaloRijeka RašavodotokBujica KarbunaBujica PosertSabirni kanal PosertSabirni kanal KarbunaObuhvatni kanal SmilovićiObuhvatni kanal BrdoObuhvatni kanal BlatinaObuhvatni kanal PoljeObuhvatni kanal BartolObuhvatni kanal RakitaHMS Donje Rašea) Melioracijske građevineI. redab) Melioracijske građevineII. redac) Crpne staniceOstaloRijeka RašavodotokObuhvatni kanal br. 1CS Most RašaObuhvatni kanal br. 2CS Sveta FoškaObuhvatni kanal br. 3CS ŠtalijeObuhvatni kanal br. 5Sabirni kanal FoškaSabirni kanal Štalije2. Mješovite melioracijske građevine:a) Melioracijske građevineI. redab) Melioracijske građevineII. redac) Crpne staniceAkumulacije -retencijeAkumulacija Boljunčicad) vodne građevine za navodnjavanje i drugo zahvaćanje voda kapaciteta manjeg od 500 l/s:akumulacije za navodnjavanje kapaciteta većeg ili jednakog 1.000.000 m3 vode koje nisu državnog značaja, a koje zadovoljavaju navedeni kriterij (planirane),sve akumulacije kapaciteta manjeg od 1.000.000 m3 vode - mini akumulacije (planirane)Petrovija-1 (Grad Umag)Petrovija-2 (Grad Umag)Petrovija-3 (Grad Umag)Bracanija (Općina Brtonigla)Bužinija (Grad Novigrad)Perci (Tar-Vabriga)Mateši (Grad Poreč)Jehnići (Grad Poreč)Stanići (Grad Poreč)Šušnjići (Grad Poreč)Jakići Gornji (Grad Poreč, Općina Tinjan)Kloštar (Općina Vrsar)Turnina (Grad Rovinj)Dolina (Općina Vižinada)Krušari (Općina Višnjan, Općina Vižinada)Kamilovica (Općina Višnjan)Farini (Općina Višnjan)Strašnica (Općina Višnjan)Mandina rupa (Općina Višnjan)Vela Vala (Općina Motovun)Sveti Martin (Općina Motovun, Općina Karojba)Kamenjak (Općina Karojba)Sopajac (Općina Karojba)Jurasi (Općina Tinjan)Beram (Grad Pazin)Matići (Grad Pazin)Cerovlje (Općina Cerovlje)Rakov Potok (Općina Cerovlje)Boljunsko Polje (Općina Lupoglav)Lovrići (Općina Gračišće)Žminkova Draga (Općina Gračišće)Hrvatini (Općina Gračišće)Sveti Bartul (Općina Pićan)Raša (Općina Pićan)Sveti Ivan (Općina Sveta Nedelja)Paladin (Općina Sveta Nedelja)Santaleži (Općina Sveta Nedelja)Salakovci (Grad Labin)Murati (Grad Labin)Bartići (Grad Labin)Bakranjuša (Općina Ližnjan)e) vodne građevine za vodoopskrbu kapaciteta zahvata manjeg od 500 l/s : vodne građevine vodoopskrbnih sustava Istre, osim vodnih građevina državnog značajaf) građevine za korištenje voda – vodozahvati/vodocrpilišta veća od 100 l/s, a manja od 500 l/s :vodozahvat Sv. Ivan (postojeći)vodozahvat Bulaž (postojeći)vodozahvat Bužini-Gabrijeli (postojeći)vodozahvat Sv.Anton (planirani)vodozahvat jamskih voda Tupljak i Ripenda s uređajima za pročišćavanje (planirani)vodozahvat Rakonek (postojeći)vodozahvat Fonte Gaja-Kokoti (postojeći)vodozahvat termalne vode Istarske toplice (postojeći)vodozahvati vode za navodnjavanje Mirna, Čepić polje, Raša, Krapansko polje (planirani) vodozahvat Blaz (planirani) vodne građevine za zaštitu voda, kapaciteta manjeg od 100.000 ekvivalentnih stanovnika koje osiguravaju odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda za područje dviju ili više jedinica lokalne samouprave ili osiguravaju odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda za više od 2.000 ES:UPOV Buje (postojeći) sa sustavom odvodnje aglomeracije Buje UPOV Savudrija (postojeći) sa sustavom odvodnje aglomeracije Savudrija UPOV Umag (postojeći/planirani) sa sustavom odvodnje aglomeracije UmagUPOV Novigrad (postojeći) sa sustavom odvodnje aglomeracije NovigradUPOV Lanterna (postojeći/planirani) sa sustavom odvodnje aglomeracije LanternaUPOV Červar Porat (postojeći) kao dio sustava odvodnje aglomeracije Poreč-sjeverUPOV Poreč sjever (Materada) (postojeći/planirani) sa sustavom odvodnje aglomeracije Poreč-sjeverUPOV Poreč-jug (Debeli rt) (postojeći/planirani) sa sustavom odvodnje aglomeracije Poreč jugUPOV Petalon (postojeći/planirani) sa sustavom odvodnje aglomeracije VrsarUPOV Kuvi (postojeći) sa sustavom odvodnje aglomeracije RovinjUPOV Peroj (postojeći/planirani) sa sustavom odvodnje aglomeracije Pula sjeverUPOV Valkane (postojeći/planirani) sa sustavom odvodnje aglomeracije Pula-centarUPOV Bumbište (postojeći) sa sustavom odvodnje aglomeracije BanjoleUPOV Premantura (planirani) sa sustavom odvodnje aglomeracije PremanturaUPOV Medulin (planirani) sa sustavom odvodnje aglomeracije Medulin UPOV Raša (planirani) sa sustavom odvodnje aglomeracije Raša UPOV Rabac (planirani) sa sustavom odvodnje aglomeracije RabacUPOV Labin (postojeći) sa sustavom odvodnje aglomeracije Labin UPOV Pazin (postojeći) sa sustavom odvodnje aglomeracije Pazin UPOV Buzet (postojeći) sa sustavom odvodnje aglomeracije Buzet8. Elektroenergetske građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:transformatorske stanice: Pula - Šijana 110/20kV (rekonstrukcija postojeće 110/35/10 kV) Pula - Dolinka 110/20 kV (rekonstrukcija postojeće 110/35/10 kV)Guran 110/20 kV (planirana, u sklopu 220/110 kV planirane)Fažana 110/20 kV (rekonstrukcija postojeće 35/10(20) kVBarbariga 110/20 kV (planirana) Medulin 110/20 kV (planirana)Gregovica 110/20 kV (rekonstrukcija postojeće 35/10 kV)Koromačno 110/6 kV (postojeća)Raša 110/20 kV i 110/35 (postojeće)Plomin 110/20 kV (postojeća) Vranja 110/20 kV (rekonstrukcija postojeće TS 35/10 kV) Tupljak 110/20 kV (postojeća)Dubrova 110/20 kV (rekonstrukcija postojeće110/35/10 kV)Turnina (Rovinj) 110/35/10(20) kV (postojeća) Poreč 110/20 kV (postojeća)Višnjan (kod naselja Žužići) 110/20 kV (planirana) Funtana 110/20 kV (postojeća)Pazin 110/20 kV (rekonstrukcija postojeće 110/35/10 kV) Butoniga 110/20 kV (postojeća) Buzet 110/20 kV (postojeća)Buje 110/20 kV (rekonstrukcija postojeće 110/35 kV)Katoro 110/20 kV (rekonstrukcija postojeće 110/35/10 kV) Umag 110/20 kV (rekonstrukcija postojeće 35/10)Novigrad 110/20 kV (rekonstrukcija postojeće 35/10 kV)Svetvinčenat 110/20 kV (postojeća)dalekovodi 110 kV: Plomin – Lovran (Primorsko-goranska županija) (postojeći)Plomin - Pazin (postojeći)Plomin - Tupljak - Pazin (postojeći) Plomin - Dubrova - Raša (postojeći) Plomin - Raša 2 (postojeći)Raša - Dolinka (postojeći) Šijana - Svetvinčent (postojeći)Šijana - Guran (postojeći)Pazin - Butoniga (postojeći)Pazin - Poreč (postojeći)Butoniga - Buzet (postojeći) Buje - Buzet (postojeći)Buje - Koper (R. Slovenija) (postojeći)Buje - Katoro (postojeći)Poreč - Katoro (postojeći)Poreč - Rovinj (postojeći)Rovinj - Svetvinčent (postojeći)Šijana - Dolinka ( 2x110 kV - postojeći)Šijana - Gregovica - Dolinka (novi kabel)Guran - Fažana (planirani)Plomin - Lupoglav - Buzet (planirani)Buzet - EVP Jurdani - Pehlin (2x110 kV - planirani)Katoro - Novigrad (planirani)2x110 kV TS Novigrad - interpolacija u DV 2x110 kV Poreč - Katoro (planirani)2x110 kV TS Medulin - interpolacija u DV 2x110 kV - Šijana – Dolinka (planirani) 2x110 kV TS Barbariga - interpolacija u DV 110 kV Šijana – Svetvinčent (planirani)dalekovodi 35 kV s transformatorskim stanicama na tim dalekovodimavršne elektrane - mini CHP9. Građevine plinovodne infrastrukture s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:Plinovod radnog tlaka 2450 bara Rovinj - Žminj - Pazin (planirani)Plinovod radnog tlaka 2450 bara Livade - Buzet (planirani)MRS- Kanfanar (planirani)MRS- Žminj (planirani)MRS- Buzet (planirani)plinare za UNP u Gradu Buzetu i Gradu Pazinu (planirane)10. Građevine za postupanje s otpadom:pretovarne stanice, reciklažna dvorišta, kompostane i sortirnice: Griža (Buzet), Jelenčići (Pazon), Košambra (Poreč), Lokva Vidotto (Rovinj), Cere (Sveta Nedelja), Donji Picudo (Umag) te reciklažno dvorište, kompostana i sortirnica uz ŽCGO Kaštjunreciklažna dvorišta za građevni otpad i odlagališta inertnog (građevnog) otpada planirana uz sanirana odlagališta komunalnog otpada u gradovima Buzet, Pazin, Poreč, Pula, Rovinj i Umag te Općini Sv. Nedelja (za područje Labinštine) ukoliko postoje prostorni kapaciteti i/ili na lokacijama kamenoloma u postupku sanacije i prenamjene tih prostora utvrđenih ovim Planomkazete za zbrinjavanje azbesta planirane uz odlagališta inertnog (građevnog) otpada u Puli (Kaštijun) za područje južnog dijela Županije i Pazin (Jelenčići) za područje sjevernog i središnjeg dijela Županijesabirno mjesto animalnog otpada (Podberam)postojeća odlagališta komunalnog otpada (do puštanja u rad ŽCGO Kaštjun) 11. Građevine i kompleksi za potrebe poljoprivrednih i ribarskih djelatnostiveletržnice poljoprivrednih proizvoda u Puli, Poreču, Umagu, Rovinju i Labinuzadružna mljekara za preradu mlijeka i proizvodnju sira na području Grada Pazinajavna klaonica papkara i kopitara na području Općine Tinjanpogon prerade meda i pčelinjih proizvoda na području Općine Cerovljepogon prerade šumskih plodova na području Općine Tinjanpogon za preradu žitarica na području Grada Pazinapogon za preradu povrća na području Grada Pazinapogon za preradu krumpira na području Grada Pazinapogon za preradu ljekovitog bilja u Općini Kršanpogon za preradu rajčica u Gradu Umagupogon za preradu durum pšenice u Općini Višnjanpogon za preradu lješnjaka u Gradu Porečuveletržnica ribe u Poreču i Puli12. Proizvodne građevine:„Plinara“ Pulatvornica kamene vune „Rockwool“ Potpićantvornica boja i lakova „Hempel“ Umagtvornica kemijskih proizvoda „Bifix“ BujeIzdvojena građevinska područja izvan naselja poslovne i/ili proizvodne namjene veća od 4 ha, osim onih državnog značaja Izdvojena građevinska područja izvan naselja ugostiteljsko-turističke namjene veća od 2 ha, osim onih državnog značajaEksploatacijska polja tehničko-građevnog kamena uključivo i građevine za eksploataciju unutar eksploatacijskih polja: Plovanija, Kuk-Čiritež, Sveti Ivan-Praščari, Podberam, Grota, Grota I, Vidrijan, Vidrijan I, Španidigo-sjever, Španidigo-jug, Vilanija, Kontrada, Gromače, Tambura, Krase, Križarovica, Sandarovo, Martinjak, Kaznionica Valtura, Šumber, Šumber II, Rupa, Gravanača, Gradišće, Žminj, Žminj I , Gusta vala, VršinePovršine za akvakulturu na kopnu za slatkovodne organizme i na moru na udaljenosti do 300 m od obalne crte mora:uvala Sveti Ivan, ušće Mirne, uređeni kanali rijeke Mirne, uvala Santa Marina, dio površine od uvale Soline do rta Busuja, Pomerski zaljev, uvale Valun i Valmižeja, uvala Budava (kopno i more), dijelovi Raškog zaljeva, Cerovljanska dolina – BareFenološki vrt Rovinj (vrt sa samoniklim, voćnim i šumskim biljem) – motrenje klime3. UVJETI SMJEŠTAJA GOSPODARSKIH SADRŽAJA U PROSTORU Članak 39.Ovim se Planom određuje smještaj gospodarskih sadržaja za sljedeće djelatnosti:Šumarstvo i lovstvoBiljna proizvodnja, stočarstvo, ribarstvo i akvakulturaUgostiteljsko-turističke djelatnostiPoslovne i proizvodne djelatnostiEksploatacija mineralnih sirovinaNamjena i uvjeti smještaja pojedinih sadržaja detaljnije se određuju prostornim planom uređenja općine i grada temeljem smjernica, uvjeta i mjera ovog Plana.Prostori za razvoj navedenih gospodarskih sadržaja izvan područja naselja prikazani su na kartografskom prikazu 1. “Korištenje i namjena prostora/površina, Prostori za razvoj i uređenje” ovog Plana.3.1. Šumarstvo, lovstvoČlanak 40.Šume gospodarske namjene (Š1) obuhvaćaju najveći dio ukupnog šumskog resursa, a namijenjene su isključivo gospodarskom korištenju za proizvodnju šumskih proizvoda (sječa za drvnu građu ili ogrjev, lov i uzgoj divljači, ubiranje šumskih plodina).Unutar šuma gospodarske namjene prostornim planovima uređenja gradova i općina mogu se planirati sljedeći zahvati u prostoru : šumarske postaje (lugarnice), lovačke kuće, depoi drvne građe, znanstveno-istraživačke stanice za praćenje stanja šumskih ekosustava, otkupne stanice šumskih plodina, farme za uzgoj divljači, odnosno zahvati u prostori koji su u skladu sa Zakonom o šumama. Planiranje navedenih zahvata omogućava se uz posebne uvjete korištenja šuma koje propisuje Ministarstvo poljoprivrede, Uprava šumarstva, lovstva i drvne industrije.Članak 41.Zaštitne šume (Š2) obuhvaćaju najmanji dio šumskog resursa, a temeljna im je namjena zaštita i sanacija ugroženih područja, odnosno zaštita zemljišta, voda, naselja, građevina i druge imovine (opožarene površine, površine izložene eroziji, poboljšanje mikroklimatskih osobina prostora). Unutar zaštitnih šuma ne dozvoljava se gradnja, osim građevina infrastrukture.Članak 42.Šume posebne namjene (Š3) teritorijalno su razgraničene od ostatka šumskog resursa te se ovim Planom određuju unutar zaštićenog obalnog područja mora i unutar zaštićenih područja prirode ili prirodnih vrijednosti zaštićenih na temelju propisa o zaštiti prirode, a temeljna im je namjena održanje ekoloških vrijednosti prostora ili specifičnih (zaštićenih) staništa, rekreativna namjena, oplemenjivanje krajobraza ili registrirana proizvodnja šumskog sjemena.Unutar šuma posebne namjene prostornim planovima uređenja gradova i općina mogu se planirati sljedeći zahvati u prostoru: rekreacijski sadržaji u skladu s čl. 99. ovog Plana, arboretumi, zvjerinjaci, znanstveno-istraživačke stanice za praćenje stanja šumskih ekosustava i nastave, odnosno zahvati u prostoru koji su u skladu sa Zakonom o šumama.Planiranje navedenih zahvata omogućava se uz posebne uvjete korištenja šuma koje propisuje Ministarstvo poljoprivrede, Uprava šumarstva, lovstva i drvne industrije i po potrebi Ministarstvo zaštite okoliša i prirode.Članak 43.Građevine za obavljanje osnovne djelatnosti šumarstva i lovstva (šumarske postaje, lovačke kuće i sl.) iz čl. 40. i 42. ovog Plana, u prostornim planovima lokalne razine planiraju se temeljem sljedećih uvjeta:namjena građevina je šumarska / lovačka djelatnost zaštite i održavanja flore i faune;najveća dozvoljena veličina građevine može iznositi do 400 m2 građevinske (bruto) površine. U ukupnu građevinsku (bruto) površinu građevine uračunavaju se i pomoćne gospodarske građevine;najveća visina građevine iznosi 8 m; udaljenost od ruba građevinskog područja i od građevina izvan građevinskog područja je najmanje 300 m, a od obalne crte voda najmanje 100 m; za gradnju građevina na šumskom zemljištu, građevna čestica se utvrđuje oblikom i veličinom zemljišta pod građevinom.Takva gradnja dozvoljava se isključivo za registrirane djelatnosti lovstva ili šumarstva, na površinama izvan ZOP-a.Članak 44.Lovišta imaju gospodarsku, turističku i rekreativnu funkciju te funkciju zaštite i očuvanja biološke i ekološke ravnoteže prirodnih staništa, divljači i divlje faune i flore. Na prostoru Županije utvrđena su državna i zajednička lovišta. Gospodarenje lovištem i korištenje lovnog fonda vrši se u skladu s posebnim propisima. Na površinama lovišta dozvoljena je postava hranilišta, pojilišta i lovačkih čeka.Iz područja lovišta izuzimaju se sljedeće površine:300 m od ruba građevinskog područja;200 m od građevina izvan građevinskog područja;javne prometnice i druge javne površine uključivo i njihov zaštitni pojas;zaštićena područja prirode u kojima je aktom o proglašenju ili posebnim aktom zabranjen lov;druge površine u kojima je aktom o njihovom proglašenju zabranjen lov.3.2. Biljna proizvodnja, stočarstvo, ribarstvo i akvakulturaČlanak 45.Osnovne poljodjelske, stočarske, ribarske djelatnosti te djelatnosti akvakulture po mikroregijama su:"Bijela Istra": krmne kulture, pojedine vrste žitarica (raž i ječam), industrijskih kultura (hmelj), uzgoj ljekovitog bilja, u manjem dijelu vinogradarstvo, pčelarstvo, ovčarstvo, kozarstvo, govedarstvo, konjogojstvo;"Siva Istra": krmne kulture, voćarstvo, vinogradarstvo, pčelarstvo, ovčarstvo, kozarstvo, govedarstvo, konjogojstvo, peradarstvo, uzgoj slatkovodnih riba u ribnjacima (Cerovljanska dolina);"Crvena Istra" kontinentalni dio: krmne kulture, voćarstvo, vinogradarstvo, maslinarstvo, povrtlarstvo, uzgoj cvjetnica i ukrasnog bilja, pčelarstvo, ovčarstvo, kozarstvo, govedarstvo, peradarstvo;„Crvena Istra“ zapadni primorski dio: krmne kulture, voćarstvo (posebno plantažne vrste), vinogradarstvo, maslinarstvo, povrtlarstvo, pojedine vrste žitarica, uzgoj cvjetnica i ukrasnog bilja, industrijske kulture, ovčarstvo, govedarstvo, konjogojstvo, peradarstvo, marikultura (Piranski zaljev, uvala Sveti Ivan, površina zapadno od rta Sveti Pelegrin do rta Molino, uvala Santa Marina, površina od uvale Soline do rta Busuja, Limski kanal), izlov plave ribe (posebno srdele i inćuni), koćarski ribolov;„Crvena Istra“ južni i istočni primorski dio: krmne kulture, voćarstvo (posebno plantažne vrste), vinogradarstvo, maslinarstvo, povrtlarstvo, pojedine vrste žitarica, uzgoj cvjetnica i ukrasnog bilja, industrijske kulture, uzgoj ljekovitog bilja (posebno istočna obala), pčelarstvo, ovčarstvo, kozarstvo, govedarstvo, konjogojstvo, peradarstvo, marikultura (uvala Valun i Valmižeja, Pomerski zaljev, uvala Budava, pojedine lokacije u Raškom zaljevu, marikultura otvorenog mora), koćarski ribolov, izlov plave ribe (posebno srdele i inćuni).Članak 46.Osobito vrijedno obradivo tlo (P1) obuhvaća najkvalitetnije površine poljoprivrednog zemljišta predviđene za poljoprivrednu proizvodnju koje oblikom, položajem i veličinom omogućuju najučinkovitiju primjenu poljoprivredne tehnologije. Članak 47.Vrijedno obradivo tlo (P2) obuhvaća površine poljoprivrednog zemljišta primjerene za poljoprivrednu proizvodnju po svojim prirodnim svojstvima, obliku, položaju i veličini. Članak 48.Ostalo obradivo tlo (P3) obuhvaća izdvojene obradive površine manjeg gospodarskog značaja, povremeno obrađene ili djelomično prekrivene šumom. Članak 49.Na osobito vrijednim obradivim tlima (P1), vrijednim obradivim tlima (P2) i ostalim obradivim tlima (P3) izvan ZOP-a mogu se prostornim planovima uređenja gradova i općina planirati sljedeći zahvati u prostoru: staklenici i plastenici s pratećim građevinama za primarnu obradu poljoprivrednih proizvoda na kompleksima ne manjim od 10.000 m2 , farme za uzgoj stoke na kompleksima ne manjim od 50.000 m2, peradarske farme na kompleksima ne manjim od 20.000 m2, vinogradarsko-vinarski, voćarski i uljarski pogoni sa kušaonicama na kompleksima ne manjim od 20.000 m2. Gradnja građevina iz stavka 1. ovog članka planira se prema sljedećim uvjetima:zemljište koje čini kompleks ne smije se naknadno izdvajati iz kompleksa;veći dio (min. 51% površine) zemljišta koje čini kompleks mora biti međusobno povezano, a preostali dio mora se nalaziti na području predmetne ili susjednih JLS;ukupna građevinska (bruto) površina svih građevina iz stavka 1. ovog članka može iznositi najviše 2.000 m2; najveća visina građevina određuje se ovisno o tehnologiji namjene građevine;najmanje 70% površine kompleksa mora biti obrađeno/zasađeno prije izdavanja odgovarajućeg akta kojim se odobrava gradnja;gradnja se odobrava isključivo za registriranu poljoprivrednu djelatnost uz dokaz vlasništva, dugoročnog najma, dugogodišnjeg zakupa ili koncesije nad kompleksom.Staklenici i plastenici, u smislu odredbi ovog Plana, smatraju se lagane montažno-demontažne konstrukcije maksimalne visine do 4,5 m (bez poda), čija tlocrtna površina ne ulazi u izgrađenost poljoprivrednog kompleksa. Gradnja staklenika i plastenika bez pratećih građevina za primarnu obradu poljoprivrednih proizvoda može se planirati i na poljoprivrednom zemljištu unutar i izvan ZOP-a, površine manje od 10.000 m2. Članak 50.Farmama za uzgoj stoke, u smislu odredbi članka 49. ovog Plana, smatraju se uzgojni pogoni s 10 i više uvjetnih grla. Tablica 4: Pripadajući iznos uvjetnog grla (UG) po pojedinoj vrsti domaće životinjeDomaća životinjaKoeficijent UG po životinjiTežinaEkvivalent10 UGOdrasla goveda starija od 24 mj.1,0050010Goveda starosti od12 - 24 mj.0.6030016.7Goveda starosti od 6 - 12 mj0.3015033.3Rasplodni bikovi1.407007.14Telad0.157566.7Konji1.206008.33Ždrebad0.5025020Ovce i koze0.1050100Janjad i jarad0.0525200Krmače0.3015033.3Nerasti0.4020025Svinje u tovu od25-250kg0.1515033.3Odojci0.0210500Kokoši nesilice0.00422500Tovni pilići0.00251.254000Purani0.0210500Kunići i pernata divljač0.00215000Jelen obični0.5025020Jelen lopatar, jelen aksis0.1050100Tablica 5: Najmanja udaljenost građevine poljoprivredne namjene za uzgoj stoke (farme) od granica građevinskih područja, državnih, županijskih i lokalnih cestaKapacitet farme(broj uvjetnih grla – UG)Najmanja udaljenost u metrima10-59 UG50 mod građevinskog područja60-99 UG70 mod građevinskog područja100-249 UG200 mod građevinskog područja50 mod državne ceste20 mod županijske i lokalne ceste250 UG i više500 mod građevinskog područja100 mod državne ceste50 mod županijske i lokalne cesteČlanak 51.Za gradnju građevina na poljoprivrednom zemljištu, građevna čestica se utvrđuje oblikom i veličinom zemljišta pod građevinom.Oblikovanje građevina koje se grade na poljoprivrednom zemljištu potrebno je uskladiti s krajobraznim vrijednostima te kriterijima zaštite prostora.Ostali prostorni i tehnički uvjeti za planiranje gradnje građevina na poljoprivrednom zemljištu utvrđuju se prostornim planovima uređenja gradova i općina u skladu sa ovim Planom.Članak 52.U korištenju poljoprivrednog zemljišta potrebno je poticati razvitak ekološke poljoprivrede.Ekološka poljoprivreda (također organska ili biološka) je poljoprivredna proizvodnja bez primjene mineralnih dušičnih gnojiva, sintetičkih pesticida, hormona i drugih agrokemikalija.Konvencionalna poljoprivreda je poljoprivredna proizvodnja koja uz pomoć mehanizacije, agrokemikalija, novostvorenih sorti i pasmina te uz velike količine energije uspijeva postići vrlo visoke prinose.Prostornim planovima uređenja gradova i općina moraju se posebno valorizirati područja namijenjena isključivo ekološkoj poljoprivredi, nakon izrade studije iz točke 1. članka 183. ovih odredbi - Studija izvodljivosti razvoja ekološke poljoprivrede u Istarskoj županiji. Članak 53.Područja za uzgoj riba i školjkaša (marikultura) moraju biti definirana u skladu sa posebnim propisima koji uređuju kriterije o pogodnosti dijelova pomorskog dobra za uzgoj riba i drugih morskih organizama i propisima koji uređuju utjecaj zahvata na okoliš i prirodu te moraju imati potrebnu infrastrukturu (pristupni putovi, komunikacije, vodoopskrba, električna energija itd.), ovisno o veličini uzgajališta i vrstama koje se uzgajaju. U prostornim planovima uređenja općina i gradova određuju se zaštitne zone oko svake uzgajališne površine u koju mogu ulaziti samo uzgajivači. U prostornim planovima uređenja općina i gradova može se odrediti i građevinsko područje za obvezne sadržaje na kopnu, kao što su: skladišta, prostori za sortiranje, preradu i pakiranje, otpremni centar za školjkaše, centar za pročišćavanje školjaka, administrativni prostori, prostori za zaposlenike itd. Unutar građevinskog područja za obvezne sadržaje na kopnu mogu se planirati isključivo građevine osnovne namjene, bez mogućnosti korištenja istih za trgovačke, ugostiteljske ili druge djelatnosti koje nisu povezane sa samim uzgojem.Izvan građevinskog područja mogu se planirati građevine namjenjene za privez plovila u svrhu uzgoja marikulture. Izvan građevinskog područja mogu se planirati i građevine građevinske (bruto) površine do 30 m2 za potrebe prijavljenog obrta ili pravne osobe registrirane za uzgoj marikulture na pomorskom dobru koja ima koncesiju na pomorskom dobru za korištenje površine mora najmanje 10.000 m2.Djelatnost marikulture može se odvijati isključivo u područjima predviđenim ovim Planom. Lokacije namijenjene marikulturi su: Piranski zaljev, uvala Sveti Ivan, površina zapadno od rta Sveti Pelegrin do rta Molino, Ušće Mirne - Antenal, uređeni kanali rijeke Mirne, uvala Santa Marina, površina od uvale Soline do rta Busuja, Limski kanal, Pomerski zaljev, uvale Valun i Valmižeja, uvala Budava (kopno i more), dijelovi Raškog zaljeva. U Piranskom zaljevu dozvoljava se isključivo uzgoj školjkaša. Lokacija Ušće Mirne – Antenal namijenjena je uzgoju ribe i morskih organizama isključivo za potrebe očuvanja prirodne ravnoteže u ornitološkom rezervatu, odnosno za potrebe njegovog opstanka. Marikulturu razvijati prvenstveno u potencijalu uzgoja školjkaša. Za uzgoj slatkovodnih vrsta ribe posebno su indicirane lokacije napuštenih glinokopa uz Pazinčicu u Cerovljanskoj dolini (Bare).Kapacitet uzgoja riba i drugih organizama mora se utvrditi temeljem stručnih podloga.Unutar ZOP-a se zabranjuje uzgoj plave ribe, sukladno Zakonu. Dozvoljava se povremeno zatvaranje Tarske vale mrežama za izlov ribe na tradicionalni način.Lokacija veletržnice ribe, osim u Poreču (postojeća), može se planirati i u Puli, a otkupne stanice ribe potrebno je planirati gdje god je to potrebno, a naročito se preporučuje njihovo planiranje u Umagu, Novigradu, Fažani, Medulinu i Plominu. Kroz prostorne planove uređenja općina i gradova detaljnije će se odrediti njihova lokacija i površina.3.3. Ugostiteljsko-turističke djelatnostiČlanak 54.Ugostiteljsko-turistička namjena može se planirati u građevinskim područjima naselja, u izdvojenim građevinskim područjima izvan naselja ugostiteljsko-turističke i sportske namjene – golf igrališta i sportski centri određeni ovim Planom. Kriteriji za planiranje ugostiteljsko-turističkih područja, moraju se provoditi u skladu s kvalitativnim značajkama prostora, a osobito sa sljedećim: ponudu na turističkom tržištu nužno je prilagoditi Strategiji razvoja turizma RH i Master planu razvoja turizma Istarske županije, posebno vodeći računa o demografskim ograničenjima;daljnji razvoj turizma usmjeriti u većem dijelu na izgradnju kvalitetnih dopuna postojeće turističke ponude atraktivnim kulturnim, izletničkim i rekreacijskim sadržajima, kao što su golf igrališta, ronjenje, jedrenje, rafting, jahanje, biciklizam i sl.;prilikom investiranja u postojeće ili nove građevine poticati izgradnju viših i visokih kategorija; dati prednost poboljšanju infrastrukture i dugoročnoj zaštiti prostora (zaštita prirode, kulturne baštine i ekološka održivost) ; gradnju novih građevina ostvariti na predjelima manje prirodne i krajobrazne vrijednosti i uklapati ih u oblike gradnje lokalnog ambijenta, radi očuvanja vrijednosti i identiteta prostora, a izgradnju u dosad neizgrađenim dijelovima obalnog područja (posebno istočna obala) usmjeravati u dubinu prostora, odnosno u unutrašnjost Županije.Turističko razvojno područje (TRP) – je izdvojeno građevinsko područje izvan naselja namijenjeno razvoju ugostiteljsko-turističke djelatnosti, fizički i infrastrukturno izdvojeno iz građevinskih cjelina naselja. Unutar TRP-a se u prostornim planovima lokalne razine mogu odrediti zone izgradnje smještajnih građevina, zone izgradnje pratećih ugostiteljsko-turističkih sadržaja, zone izgradnje servisnih i opskrbnih sadržaja u funkciji turizma, kao i površine namijenjene infrastrukturnim građevinama.Turističko područje (TP) - je izdvojeno građevinsko područje izvan naselja ugostiteljsko-turističke namjene limitirano veličinom i smještajnim kapacitetom. Unutar TP-a može se planirati izgradnja pojedinačne zgrade ili kompleksa zgrada, koje čine zatvorene funkcionalne i tehnološke cjeline. TP-ovi se planiraju na lokacijama posebne vrijednosti i u ambijentu koji nije determiniran drugim vrstama izgradnje. TP-ovi prvenstveno trebaju poslužiti za valorizaciju izrazitih krajobraznih i drugih vrijednosti prostora. Njihova veličina se limitira najmanjom površinom 0,3 ha i najvećom površinom 2 ha, odnosno najvećim kapacitetom 150 postelja i najvećom gustoćom korištenja 120 postelja/ha. (Turistički punkt, određen osnovnim Prostornim planom Istarske županije, kao i njegovim izmjenama i dopunama, ovim se Planom utvrđuje kao Turističko područje-TP).Turistička zona (TZ) - je dio građevinskog područja naselja ili dio građevinskog područja golf igrališta namijenjen ugostiteljsko-turističkoj djelatnosti. Unutar TZ-a se u prostornim planovima lokalne razine određuju površine za izgradnju smještajnih građevina, površine za izgradnju pratećih ugostiteljsko-turističkih sadržaja, površine za izgradnju servisnih i opskrbnih sadržaja u funkciji turizma, kao i površine namijenjene infrastrukturnim građevinama, a sve unutar jedinstvene prostorno-funkcionalne cjeline sa jedinstvenim upravljanjem. Članak 55.Ovim se Planom određuju najveći turistički smještajni kapaciteti za svaku općinu/grad, a prikazani su u Tablici 6.Tablica 6.: Najveći dozvoljeni turistički smještajni kapaciteti za područje pojedine JLSOPĆINA/GRADNajveći kapacitetUMAG/UMAGO38.000POREČ/PARENZO30.000ROVINJ/ROVIGNO30.000TAR-VABRIGA/TORRE-ABREGA30.000MEDULIN24.000VRSAR/ORSERA22.000FUNTANA/FONTANE21.000PULA/POLA21.000LABIN18.500VODNJAN/DIGNANO14.000NOVIGRAD/CITTANOVA11.500FAŽANA/FASANA9.800BRTONIGLA/VERTENEGLIO9.500MARČANA9.000RAŠA6.000BALE/VALLE5.000BUJE/BUIE5.000LIŽNJAN/LISIGNANO5.000KRŠAN4.000BUZET2.000GROŽNJAN/GRISIGNANA2.000LANIŠĆE2.000VIŠNJAN/VISIGNANO2.000MOTOVUN/MONTONA1.500OPRTALJ/PORTOLE1.500PAZIN1.500BARBAN1.100SV. NEDELJA1.100KANFANAR1.000SV. LOVREČ1.000SV. PETAR U ŠUMI1.000SVETVINČENAT1.000TINJAN1.000VIŽINADA/VISINADA1.000CEROVLJE500GRAČIŠĆE500KAROJBA500KAŠTELIR-LABINCI / CASTELLIERE-S.DOMENICA500LUPOGLAV500PIĆAN500ŽMINJ500UKUPNO337.500U gore navedene smještajne kapacitete zbrajaju se kapaciteti vrste smještaja iz:Pravilnika o razvrstavanju, kategorizaciji i posebnim standardima ugostiteljskih objekata iz skupine hoteli, Pravilnika o razvrstavanju, minimalnim uvjetima i kategorizaciji ugostiteljskih objekata kampova iz skupine „kampovi i druge vrste ugostiteljskih objekata za smještaj“, a ne zbrajaju se kapaciteti vrste smještaja iz:Pravilnika o razvrstavanju i kategorizaciji drugih vrsta ugostiteljskih objekata za smještaj iz skupine „kampovi i druge vrste ugostiteljskih objekata za smještaj“,Pravilnika o razvrstavanju i kategorizaciji objekata u kojima se pružaju ugostiteljske usluge u domaćinstvu,Pravilnika o pružanju ugostiteljskih usluga u seljačkom domaćinstvu, tevezovi plovila u lukama nautičkog turizma.Ovim se Planom određuje položaj, vrsta, najveća veličina i najveći kapacitet izdvojenih građevinskih područja izvan naselja ugostiteljsko-turističke namjene, kako slijedi iz Tablice 7. :145Tablica 7. : Položaj, vrsta, veličina i kapacitet izdvojenih građevinskih područja izvan naselja ugostiteljsko-turističke namjene unutar turističkih razvojnih područja (unutar i van ZOP-a) i turističkih područja (unutar ZOP-a) r.br.PoložajGrad/OpćinaStatus izgrađenostipodručjahoteli (T1)turističko naselje (T2)kamp -autokamp (T3)turističko područje(TP)max. veličina/ha/max. kapacitet /postelja/1PORTA MADONABuje (zop)Neizgrađenoxx8,08002KANEGRABuje (zop)Postojećexxx48,03.3003ALBERIUmag (zop)Postojećexx40,33.3004VELIKA STANCIJAUmag (zop)Postojećex1,7205SAVUDRIJAUmag (zop)Postojećex0,8606BOROZIJAUmag (zop)Postojećexxx8,0 7007VELI JOŽEUmag (zop)Postojećexxx30,33.0008BAŠANIJAUmag (zop)Postojećexxx11,49109KATOROUmag (zop)Postojećexx115,49.30010STELLA MARISUmag (zop)Postojećexxx64,05.12011UMAG - PUNTAUmag (zop)Postojećexx22,22.35012KRAVLJI RTUmag (zop)Neizgrađenox19,02.27013FINIDAUmag (zop)Postojećex5,465014PARK UMAGUmag (zop)Postojećexxx32,0 2.56015MOJ MIRUmag (zop)Postojećexxx43,43.50016SV. PELEGRINUmag (zop)Postojećex2,924017PARK UMAGBrtonigla (zop)Postojećexxx55,8 6.67018VELIKA PUNTABrtonigla (zop)Neizgrađenox4,525019ŠAINI – DAJLANovigrad (zop)Postojećexx2,732020DAJLANovigrad (zop)Postojećexx9,658021MAREDA – LOKVINENovigrad (zop)Postojećexxx33,33.00022KASTANIJA - PINETANovigrad (zop)Neizgrađenoxxx8,086023KARPINJANNovigrad (zop)Postojećexx3,036024TERENovigrad (zop)Postojećexxx43,64.40025ANTENALNovigrad (zop)Neizgrađenoxx5,040026LANTERNATar-Vabriga (zop)Postojećexxx400,026.50027ULIKA Poreč (zop)Postojećexxx90,07.20028PLAVA I ZELENA LAGUNA I-POREČPoreč (zop)Postojećexx143,07.15029PLAVA I ZELENA LAGUNA II- POREČPoreč (zop)Postojećexx57,02.85030PLAVA I ZELENA LAGUNA III- POREČPoreč (zop)Postojećexx40,02.00031BRATOVIĆIPoreč (van zopa)Neizgrađenoxx6,231032ST. CIPRIJANPoreč (van zopa)Neizgrađenoxx3,015033JEHNIĆIPoreč (van zopa)Neizgrađenoxxx8,040034ZELENA LAGUNA - FUNTANAFuntana(zop)Postojeće xx133,013.50035FUNTANAFuntana(zop)Postojećexxx49,44.85036VALKANELA-FUNTANAFuntana(zop)Postojećex11,41.30037VALKANELA-VRSARVrsar (zop)Postojećex45,14.50038KOVERSADAVrsar (zop)Postojećexxx126,012.00039LIMVrsar (zop)Postojećex0,56040BRIGSveti Lovreč(van zopa)Neizgrađenox3,425041VRH LIMAKanfanar (zop)Postojećex0,31542JURALKanfanar (zop)Neizgrađenox4,020043ŽUNTIĆIKanfanar (van zopa)Neizgrađenox15,08044VALALTARovinj (zop)Postojećexxx97,0 7.00045MONSENA - VALDALISORovinj (zop)Postojećexxx62,0 5.00046VILLAS RUBIN - POLARIRovinj (zop)Postojećexxx128,0 9.00047VEŠTARRovinj (zop)Postojećexxx50,0 3.00048SAN POLOBale (zop)Postojećex13,71.60049COLONEBale (zop)Postojećex17,72.10050SVETI BENEDIKTBale (zop)Neizgrađenox2,630051MENEGHETTIBale (van zopa)Postojećexx2,225052DRAGONERAVodnjan (zop)Neizgrađenoxx36,01.80053BARBARIGA ZAPADVodnjan (zop)Neizgrađenoxxx60,05.66054PEROJ PORTIĆVodnjan (zop)Neizgrađenoxxx6,7 50055NEGRINVodnjan (van zopa)Neizgrađenoxx50,02.50056KOMUNALVodnjan (zop)Neizgrađenox1,05057FAŽANA – PINETAFažana (zop)Postojećexxx12,51.20058FAŽANA SJEVERFažana (zop)Neizgrađenox6,0 300 59VILA SAN LORENZOFažana (zop)Postojećex6,045060BI VILLAGEFažana (zop)Postojećexxx45,05.000 61MUP VALBANDONFažana (zop)Postojećexxx10,880062VALBANDON JUGFažana (zop)Neizgrađenox14,180063NP BRIJUNINP Brijuni(zop)PostojećeSukladno Prostornom planu nacionalnog parka Brijuni64STOCCAMedulin (zop)Neizgrađenox2,220065KANALIĆMedulin (zop)Neizgrađenoxxx17,487066KAŠTANJEŽMedulin (zop)Postojećexxx3,120067CENTINERAMedulin (zop)Postojećexxx27,51.37568POMERMedulin (zop)Postojećex9,859069TAŠALERAMedulin (zop)Postojećex14,487070INDIJEMedulin (zop)Postojećex15,191071VOLME -PALTANAMedulin (zop)Postojećexx22,01.50072GLAVICAMedulin (zop)Neizgrađenoxx12,462073STUPICEMedulin (zop)Postojećexx45,42.50074KAŠTEJAMedulin (zop)Postojećex22,82.20075MEDULIN ISTOKMedulin (zop)Postojećexxx176,09.00076KUNFINMedulin (zop)Neizgrađenox1,214077MUČAMedulin (zop)Neizgrađenox1,214478VOLMEMedulin (zop)Postojećex0,78479POMERMedulin (zop)Postojećex0,89080ČEŠKI KAMPLižnjan (zop)Neizgrađenoxxx10,050081KUJE ILižnjan (zop)Neizgrađenoxxx11,480082KUJE IILižnjan (zop)Neizgrađenoxxx17,588083MARLERALižnjan (zop)Neizgrađenoxx7,160084KARIGADURLižnjan (zop)Neizgrađenox3,618085LIBORALižnjan (van zopa)Neizgrađenox3,216086KUJE IIILižnjan (zop)Neizgrađenox1,5 -87MARLERA-SVJETIONIKLižnjan (zop)Postojećex0,3 1588VAL KAVRANMarčana (zop)Neizgrađenoxx25,01.60089KAVALMarčana (zop)Neizgrađenox3,020090ŠTACIJONMarčana (zop)Neizgrađenox0,910091SV. MIKULAMarčana (zop)Neizgrađenox20,51.35092DUGA UVALAMarčana (zop)Postojećexxx59,03.85093LUKA KRNICAMarčana (zop)Postojećexxx16,81.10094BLAZ – SALAMUŠĆICAMarčana (zop)Neizgrađenox1,0120 95REBIĆIBarban (zop)Neizgrađenox4,0 48096TUNARICA Raša (zop)Postojećex5,252097RAVNI JUGRaša (zop)Postojećex5,545098SKITAČARaša (zop)Neizgrađenoxxx27,02.00099SV. MARINA ISTOKRaša (zop)Postojećex6,4760100SV. MARINA ZAPADRaša (zop)Neizgrađenox4,3500101TRGETRaša (zop)Neizgrađenox2,0150102RAVNI SJEVERRaša (zop)Neizgrađenox2,0150103SKVARANSKA Raša (zop)Neizgrađenox2,0150104MASLINICA - OLIVALabin (zop)Postojećexx30,03.600105GIRANDELALabin (zop)Postojećexx66,07.900106DUGA LUKALabin (zop)Neizgrađenox1,050107PRKLOG 1Labin (zop)Neizgrađenoxx6,0450108PRKLOG 2Labin (zop)Neizgrađenoxx7,6380109MALI KOSILabin (van zopa)Neizgrađenox4,7210110ŠIKULILabin (van zopa)Neizgrađenoxx5,1400111FRATRIJAKršan (zop)Neizgrađenoxx20,01.500112BRESTOVAKršan (zop)Neizgrađenoxx19,61.470113MOTEL FLANONAKršan (zop)Postojećex0,560114MANDULESvetvinčenat (van zopa)Neizgrađenox3,8190115PARADIŽISvetvinčenat (van zopa)Postojećex4,4220116DOLČANISveti Petar u šumi (van zopa)Neizgrađenoxx3,1250117JURŠIĆISveti Petar u šumi (van zopa)Neizgrađenox3,5280118LADANJE FRANKOVIĆ-VLAČIĆSveta Nedelja (van zopa)Postojećex2,1126119SOTETISveta Nedelja (van zopa)Neizgrađenox5,3400120JEŽENJPazin (van zopa)Neizgrađenox5,4200121TRVIŽPazin (van zopa)Neizgrađenoxx4,9200122ŠTACIJON MARKOVACVišnjan (van zopa)Neizgrađenoxx4,5250123VIŠNJANVišnjan (van zopa)Neizgrađenox15,01.000124SVETI TOMAVižinada (van zopa)Neizgrađenox2,4120125MEDULINVižinada (van zopa)Neizgrađenox7,5375126PALJARIVižinada (van zopa)Neizgrađenox2,4150127FLEGI (uz polo)Motovun (van zopa)Neizgrađenox2,7135128LABINJANI (uz polo)Motovun (van zopa)Neizgrađenox4,4220129BENČIĆI (uz polo)Motovun (van zopa)Neizgrađenox4,1205130KOTIGIMotovun (van zopa)Postojećex3,1155131JELOVICELanišće (van zopa)Neizgrađenoxx10,0500132KLENOŠĆAKLanišće (van zopa)Neizgrađenoxx8,0400133RASPADALICALanišće (van zopa)Neizgrađenoxx10,0500134BRGUDACLanišće (van zopa)Neizgrađenoxx10,0500135MALINCIBuzet (van zopa)Neizgrađenox3,1200136GRADINJEOprtalj (van zopa)Neizgrađenox2,9145137ISTARSKE TOPLICEOprtalj (van zopa)Postojećexx3,0150138VRANCIOprtalj (van zopa)Neizgrađenox2,2110139FATURITinjan (van zopa)Neizgrađenoxx2,3200U prostornim planovima uređenja općina/gradova mogu se planirati samo ona turistička razvojna područja (unutar i van ZOP-a) i turistička područja (unutar ZOP-a), koja su određena Tablicom 7. ovog Plana, a turistička područja van ZOP-a mogu se planirati na način da površine i broj postelja ne prelaze najveće dozvoljene vrijednosti iz Tablice 8. ovog Plana. Članak 56.Unutar TRP-ova, TP-ova i TZ-ova mogu se planirati ugostiteljsko-turističke površine za:smještajne građevine - Hotel (T1),smještajne građevine - Turističko naselje (T2), smještajne građevine – Kamp i autokamp (T3), u kojem smještajne jedinice nisu povezane sa tlom na čvrsti način,privez plovila unutar pripadajućeg građevinskog područja (broj vezova najviše 20% ukupnog broja smještajnih jedinica, dužina plovila do 8 m), prateće sadržaje: sportske, rekreacijske, ugostiteljske, uslužne, zabavne i sl.,uređene morske plaže. Smjernice za izradu prostornih planova lokalne razine za izdvojena građevinska područja izvan naselja ugostiteljsko-turističke namjene su:Vrsta Hotel (T1) unutar TRP-a je jedinstvena prostorno-funkcionalna cjelina sa jedinstvenim upravljanjem, u kojoj je hotel osnovna smještajna građevina, sukladno posebnim propisima. Vrsta Turističko naselje (T2) unutar TRP-a je jedinstvena prostorno-funkcionalna cjelina sa jedinstvenim upravljanjem, koju čine više samostalnih građevina u kojima su: recepcija, smještajne jedinice, ugostiteljski i drugi sadržaji, sukladno posebnim propisima. Vrsta Kamp i autokamp (T3) unutar TRP-a je jedinstvena prostorno-funkcionalna cjelina sa jedinstvenim upravljanjem, a planira se sukladno posebnim propisima. Sve smještajne jedinice i prateći sadržaji u kampu moraju biti udaljeni od obalne crte najmanje 25 m.Turističko područje (TP) je jedinstvena prostorno-funkcionalna cjelina sa jedinstvenim upravljanjem limitirano površinom i smještajnim kapacitetom.Za svaku vrstu ugostiteljsko-turističke namjene unutar TRP-a i TP-a formira se jedna građevna čestica te po potrebi, jedna ili više građevnih čestica za prateće sadržaje te infrastrukturne površine i građevine. Izdvojeno građevinsko područje izvan naselja ugostiteljsko-turističke namjene može činiti i samo jedna građevna čestica.Za svaki TRP, TP i TZ, prilikom izrade prostornog plana lokalne razine, mora se razgraničiti i jednoznačno odrediti vrsta ugostiteljsko-turističke namjene, sukladno Pravilniku o razvrstavanju, kategorizaciji i posebnim standardima ugostiteljskih objekata iz skupine Hoteli i/ili Pravilniku o razvrstavanju, minimalnim uvjetima i kategorizaciji ugostiteljskih objekata kampova iz skupine „kampovi i druge vrste ugostiteljskih objekata za smještaj“. Područje TRP-a Tunarica u O. Raša u cijelosti se nalazi unutar područja ekološke mreže (HR 2001312- Poluotok Ubaš). Prilikom izrade prostornog plana lokalne razine potrebno je izvršiti detaljnu analizu stanišnih uvjeta te utvrditi uvjete kvalitetnog planiranja i korištenja područja TRP-a, u cilju maksimalnog očuvanja staništa i cilja očuvanja vrste jelenak (Lucanus cervus).Članak 57.Polazište za određivanje brojčanih pokazatelja za TRP-ove, TP-ove i TZ-ove je broj postelja po smještajnoj jedinici i to:smještajna jedinica u hotelima, depandansama i sl. = 2 postelje,smještajna jedinica u apartmanu i bungalovu = 3 postelje,smještajna jedinica vila = 6 postelja,smještajna jedinica autokampova i kampova = 3 postelje.Ovim se Planom određuju osnovni uvjeti za planiranje TRP-ova, TP-ova, kao i TZ-ova unutar naselja, a to su:gustoća korištenja može iznositi najviše 120 postelja/ha, a najmanja se gustoća korištenja određuje prostornim planovima uređenja općina i gradova, na način da se vodi računa o racionalnom trošenju prostora, kao i o gospodarskoj isplativosti;koeficijent izgrađenosti pojedinačne građevne čestice (osim građevnih čestica infrastrukturnih sustava) ne smije biti veći od 0,3 , a koeficijent iskoristivosti ne smije biti veći od 0,8;najmanje 40% površine svake građevne čestice (osim građevnih čestica infrastrukturnih sustava) mora se urediti kao parkovni nasadi i prirodno zelenilo;u pojasu najmanje 100 m od obalne crte ne može se planirati niti se može graditi nova pojedinačna ili više građevina osim građevina komunalne infrastrukture i podzemnih energetskih vodova, pratećih sadržaja ugostiteljsko-turističke namjene te uređenje javnih površina;odvodnja otpadnih voda mora se riješiti zatvorenim kanalizacijskim sustavom s pročišćavanjem;iznimno, kod postojećih TRP-ova, TP-ova i TZ-ova unutar naselja, kod kojih je gustoća korištenja, izgrađenost ili koeficijent iskoristivosti veći od veličina određenih u alineji 1. i 2. ovog stavka, rekonstrukciju postojećih građevina planirati na način da se ne povećaju postojeće veličine;ukupna površina Turističkih zona (TZ) unutar građevinskog područja naselja može iznositi najviše 20% površine građevinskog područja tog naselja, osim za ruralna naselja iz čl. 58 ovog Plana.Ovim se Planom određuju osnovni uvjeti za planiranje TZ-ova unutar golf igrališta, a to su:ukupna površina svih Turističkih zona (TZ) unutar obuhvata golf igrališta u ZOP-u može iznositi najviše 10% površine obuhvata golf igrališta, a izvan ZOP-a može iznositi najviše 15% površine obuhvata golf igrališta;unutar jednog golf igrališta mogu se planirati najviše dvije Turističke zone smještene na udaljenosti većoj od 100 m od obalne crte. Iznimno se omogućuje dislociranje i/ili povećanje broja Turističkih zona unutar obuhvata golf igrališta, sukladno posebnim zahtjevima nadležnih tijela, radi zaštite arheoloških lokaliteta, prirodne i kulturne baštine i krajobraznih vrijednosti;gustoća korištenja Turističke zone može iznositi najviše 90 postelja/ha;koeficijent izgrađenosti pojedinačne građevne čestice (osim građevnih čestica infrastrukturnih sustava) ne smije biti veći od 0,3 , a koeficijent iskoristivosti ne smije biti veći od 0,8;najmanje 40% površine svake građevne čestice (osim građevnih čestica infrastrukturnih sustava) mora se urediti kao parkovni nasadi i prirodno zelenilo;odvodnja otpadnih voda mora se riješiti zatvorenim kanalizacijskim sustavom s pročišćavanjem;turistički smještaj može se planirati samo za golf igrališta površine veće od 60 ha, s najmanje 18 polja, ako udovoljavaju svim kriterijima standardnog golf igrališta, isključivo iz skupine hoteli, sukladno posebnom propisu;smještajni kapaciteti i javne površine unutar golf igrališta planiraju se na način da se njihova gradnja odredi razmjerno svakoj fazi građenja sportskog dijela golf igrališta ili tek nakon izgradnje sportskog dijela golf igrališta;razgraničenje površina Turističkih zona unutar golf igrališta određuje se prostornim planovima lokalne razine. U prostornim planovima uređenja gradova/općina se postojeći TRP-ovi i TP-ovi, utvrđeni člankom 55. tablicom 7. ovog Plana, mogu proširiti za najviše 20% površine njihovog izgrađenog dijela, ako je taj dio veći od 80% površine tog građevinskog područja. Broj ležaja se tada planira na način da se zadrži postojeća gustoća korištenja, unutar najvećeg dozvoljenog smještajnog kapaciteta utvrđenog za pojedinu JLS, a određenog u članku 55. Tablici 6. ovog Plana.Unutar TRP-ova, TP-ova, TZ-ova i Zabavnih centara (Zc) isključuje se mogućnost planiranja nove stambene namjene. U prostornim planovima uređenja općina/gradova mogu se planirati Turistička područja (TP) izvan ZOP-a, uz uvjet da planirane površine i broj postelja ne prelaze najveće dozvoljene vrijednosti iz Tablice 8. za područje pojedine JLS, vodeći računa da se novi TP-ovi mogu odrediti samo ako su postojeća izdvojena građevinska područja izvan naselja ugostiteljsko-turističke namjene izgrađena 50% ili više svoje površine.Tablica 8.: Najveća dozvoljena površina i broj postelja svih TP-ova izvan ZOP-a za područje pojedine JLS GRAD/OPĆINANajveća dozvoljena površina TP –ova /ha/Najveći dozvoljeni broj postelja u TP-ovimaGRAD BUJE/BUIE4,0300GRAD BUZET16,01.150GRAD LABIN9,0680GRAD NOVIGRAD/CITTANOVA4,0300GRAD PAZIN16,0800GRAD POREČ/PARENZO25,01.875GRAD PULA/POLA--GRAD ROVINJ/ROVIGNO--GRAD UMAG/UMAGO5,0375GRAD VODNJAN/DIGNANO26,01.300OPĆINA BALE/VALLE7,0450OPĆINA BARBAN8,0450OPĆINA BRTONIGLA/VERTENEGLIO13,0900OPĆINA CEROVLJE6,0450OPĆINA FAŽANA/FASANA9,0790OPĆINA FUNTANA/FONTANE--OPĆINA GRAČIŠĆE9,0450OPĆINA GROŽNJAN/GRISIGNANA15,0780OPĆINA KANFANAR2,0150OPĆINA KAROJBA3,0210OPĆINA KAŠTELIR-LABINCI/CASTELLIERE-S.DOMENICA6,0450OPĆINA KRŠAN14,0700OPĆINA LANIŠĆE--OPĆINA LIŽNJAN/LISIGNANO8,0600OPĆINA LUPOGLAV4,0300OPĆINA MARČANA6,0400OPĆINA MEDULIN--OPĆINA MOTOVUN/MONTONA1,060OPĆINA OPRTALJ/PORTOLE5,0280OPĆINA PIĆAN2,0150OPĆINA RAŠA2,0150OPĆINA SV. LOVREČ3,0210OPĆINA SV. PETAR U ŠUMI7,0470OPĆINA SV. NEDELJA5,0300OPĆINA SVETVINČENAT15,0560OPĆINA TAR-VABRIGA/TORRE-ABREGA2,0150OPĆINA TINJAN7,0450OPĆINA VIŠNJAN/VISIGNANO8,0500OPĆINA VIŽINADA/VISINADA5,0250OPĆINA VRSAR/ORSERA2,0150OPĆINA ŽMINJ2,0150UKUPNO ISTARSKA ŽUPANIJA281,0017.690U prostornim planovima uređenja gradova/općina mogu se planirati „kamp odmorišta“: unutar građevinskih područja naselja, unutar izdvojenih građevinskih područja izvan naselja poslovne i/ili proizvodne i sportske namjene te unutar koridora/trasa cesta uz prateće građevine uslužne namjene (npr. odmorišta, benzinske crpke i sl.). Gradnja građevina, sukladno Pravilniku o razvrstavanju i kategorizaciji objekata u kojima se pružaju ugostiteljske usluge u domaćinstvu i Pravilniku o pružanju ugostiteljskih usluga u seljačkom domaćinstvu, može se planirati isključivo unutar građevinskih područja naselja, vodeći računa o planiranju stambene namjene kao pretežite.Ovim su Planom određena izdvojena građevinska područja izvan naselja - zabavni centri (Zc): Frata, Fuškulin i Campanož. Unutar Zc-ova se mogu planirati isključivo prateći sadržaji ugostiteljsko-turističkoj namjeni: sportski, rekreacijski, ugostiteljski, uslužni, zabavni i sl. sadržaji bez smještajnih građevina.Članak 58.Turizam u ruralnim naseljima, u članku 14. ovog Plana određenim kao „Ostala naselja“, može se planirati u:Ruralnim naseljima bez izgleda opstanka ili s malim izgledima opstanka u smislu tradicionalne funkcije naselja (fertilni kontingent ispod granice mogućeg preživljavanja) na način da se:u prostornom planu uređenja grada/općine takvo se naselje može funkcionalno odrediti kao difuzni (dislocirani) hotel, na način da se smještaj organizira u više različitih, međusobno nepovezanih tradicijskih građevina. Recepcija i ostale usluge (npr. prehrana) mogu se organizirati centralno. Na taj bi se način potencirala obnova i stavljanje u funkciju postojećih napuštenih građevina, uz obavezu pridržavanja sustava mjera zaštite konzervatorske i krajobrazne struke. Ugostiteljsko-turistička namjena može se organizirati i u drugom poznatom obliku, osim kampa, sukladno posebnim propisima;građevinska područja naselja zadržati u postojećim veličinama; dozvoljava se interpolacija novih građevina unutar izgrađene strukture naselja, kao i rekonstrukcija postojećih građevina;prije prenamjene takvog naselja ili dijela naselja u ugostiteljsko-turističku namjenu potrebno je izraditi demografsko-sociološku analizu; za građevinska područja ovih naselja preporuča se izrada konzervatorske podloge i krajobrazne osnove, sukladno posebnim propisima te izrada urbanističkog plana uređenja za cijelo građevinsko područje naselja.Ruralnim naseljima s značajnim agrarnim i graditeljskim resursima bez izraženih središnjih funkcija naselja na način da se:u prostornom planu lokalne razine, u dijelu takvog naselja, može se planirati ugostiteljsko-turistička namjena. Ukupna površina ugostiteljsko-turističke namjene može iznositi najviše 40% površine građevinskog područja naselja;ugostiteljsko-turistička namjena može se organizirati u bilo kojem poznatom obliku, sukladno posebnim propisima;građevinska područja naselja zadržati u postojećim veličinama; dozvoljava se interpolacija novih građevina unutar izgrađene strukture naselja, kao i rekonstrukcija i promjena namjene postojećih građevina;prije prenamjene dijela takvog naselja u ugostiteljsko-turističku namjenu potrebno je izraditi demografsko-sociološku analizu; za građevinska područja ovih naselja preporuča se izrada konzervatorske podloge i krajobrazne osnove, sukladno posebnim propisima te izrada urbanističkog plana uređenja za cijelo građevinsko područje naselja.Članak 59.Kriteriji za razvrstavanje luka nautičkog turizma u pojedine kategorije su sljedeći:postojeći način korištenja i kategorija luka nautičkog turizma;klimatski, mareografski, morfološki i biotopski uvjeti;brzina i sigurnost plovidbe unutar teritorijalnog mora;pravilna prostorna distribucija kategorija i kapaciteta luka u cijelom priobalju Županije;postojeća prometna, energetska i komunalna infrastruktura;mogućnost proširenja na okolni prostor;utjecaj na okoliš mogućih zahvata.Ovim se Planom određuje da se vez za jedno plovilo smatra ekvivalentom jedne smještajne jedinice apartmanskog tipa (3 postelje).Članak 60.Razvrstavanje luka nautičkog turizma po osnovi kategorizacijeLuke nautičkog turizma utvrđene ovim Planom razvrstavaju se na sljedeći način:Marine: Savudrija, Umag, Umag - Kravlji rt (Fijandara), Novigrad – luka I (Civitas Nova), Červar Porat I, Červar Porat II, Poreč – luka, Zelena Laguna (Molindrio), Parentium, Vrsar – luka, Funtana - luka, Rovinj – luka I (ACI), Rovinj – luka II (Valdibora), Rovinj – Valalta, Barbariga, Pula - Riva, Pula - Sv.Katarina, Muzil, Smokvica, Bunarina Pula, Pula - Veruda, Banjole – Paltana, Medulin – Puntica, Pomer, Ližnjan – Kuje, Rakalj – Sv.Agneza, Tunarica Suhe marine: Novigrad – Antenal, Pula – Monumenti, Bršica, PlominSidrišta: između otoka M. i V. Sestrica, uvala Sv. Pavao, uvala Marić, između otoka Pomerski i Premanturski školjić, uvala Kuvišeja, uvala Stupova, uvala otoka Sv. Ivan.Preporuke za određivanje standarda luka nautičkog turizmaSuhe marine su luke nautičkog turizma za koje se, osim obvezujućih uvjeta temeljem posebnih propisa, ovim Planom preporučuju sljedeći standardi:vezovi u akvatorijalnom dijelu grade se isključivo kao tranzitni vezovi,suha marina u svom sastavu može imati manje brodogradilište, za izgradnju ili generalni remont plovila najmanje do 25 m dužine, a po mogućnosti i za veća plovila,suha marina mora biti povezana s okolnim prostorom neposredno cestom županijskog ili državnog standarda.Marine su luke nautičkog turizma za koje se, osim obvezujućih uvjeta temeljem posebnih propisa, ovim Planom preporučuju sljedeći standardi:ukoliko je prostor za smještaj plovila na suhom nedostatan, u smislu posebnih propisa, osigurava se na drugim pogodnim lokacijama unutar građevinskih područja naselja u radijusu do 5 km od luke, ali uz uvjet da su pristupne ceste do luke županijskog ili državnog standarda te da se istima mogu prevesti posebni tereti,marine se u pravilu grade u građevinskom području značajnijih turističkih smještajnih ili sportskih kapaciteta ili unutar lučkih bazena uz veće urbane centre,može se planirati mogućnost proširenja marina u neposrednom okolnom prostoru, ali ne na štetu kupališnih i drugih maritimno rekreacijskih sadržaja, niti zaštićenih dijelova prirode i zaštićene kulturne baštine utvrđenih ovim Planom.Primjena pojedinih prostornih standarda za suhe marine i marine utvrđuju se prostornim planovima lokalne razine.Prostorni uvjeti za luke nautičkog turizma - sidrišta određeni su u članku 113. ovog Plana.Ograničavajući kriteriji prilikom planiranja luka nautičkog turizma su: zaštićena hidroarheološka područja i lokaliteti, zaštićena područja prirode, područja ekološke mreže te prioritetni stanišni tipovi za zaštitu, sukladno Direktivi o staništima na obali, otocima i moru. Navedena područja ne isključuju mogućnost izgradnje ili rekonstrukcije luka nautičkog turizma, ali uz posebne uvjete i mjere zaštite te ocjenu prihvatljivosti zahvata.Članak 61.Planirani kapaciteti u lukama nautičkog turizma utvrđenim ovim Planom, prikazani u Tablici 9. su sljedeći:Tablica 9.: Planirani kapaciteti u lukama nautičkog turizma – marine i suhe marine LOKACIJAKATEGORIJAMINIMALNOMAKSIMALNOSAVUDRIJAMARINA100200UMAG MARINA(550 + 150)(1000 + 500)UMAG - KRAVLJI RT (FIJANDARA)MARINA150200NOVIGRAD - LUKA I; (CIVITAS NOVA)MARINA200450NOVIGRAD - ANTENALSUHA MARINA(200 + 1000)(350 + 2000)ČERVAR PORAT ICERVAR PORAT IIMARINAMARINA150300250400POREČ - LUKAMARINA200400ZELENA LAGUNA (MOLINDRIO)MARINA250400PARENTIUMMARINA200250FUNTANA - LUKAMARINA(150 + 50)(200 + 50)VRSAR - LUKAMARINA150400ROVINJ - VALALTAMARINA150200ROVINJ - LUKA I (ACI)MARINA150200ROVINJ - LUKA II (VALDIBORA)MARINA380400BARBARIGA MARINA200350PULA - RIVAMARINA(950 + 1000)(1350 + 1500)PULA - MONUMENTISUHA MARINAPULA - SV.KATARINAMARINAMUZIL MARINA200200SMOKVICAMARINA180180BUNARINA PULAMARINA50200PULA - VERUDAMARINA(600 + 150)(750 + 300)BANJOLE - PALTANAMARINA100200MEDULIN - PUNTICAMARINA8585POMERMARINA(250 + 30)(350 + 50)LIŽNJAN - KUJEMARINA200350RAKALJ - SV. AGNEZAMARINA150200BRŠICASUHA MARINA(200 + 1000)(350 + 2000)TUNARICAMARINA150200PLOMINSUHA MARINA(90 + 500)(100 + 800)UKUPNO6.685 (3.880)10.165 (7.200)U zagradi: broj vezova u moru + broj vezova na suhomZa svaku lokaciju luka nautičkog turizma potrebno je, u prostornim planovima uređenja gradova i općina, odrediti:građevinsko područje za dio obveznih sadržaja na kopnu (osim za sidrišta),akvatorij namijenjen za izgradnju pomorske infrastrukture (valobrani i lukobrani, gatovi, pontoni, pomorska signalizacija, sustavi sidrenja). Za novoplanirane lokacije luka nautičkog turizma, uključujući i sidrišta za izdvojena lučka područja luka otvorenih za javni promet, potrebno je izvršiti kartiranje morskih staništa, a sukladno dobivenim podacima izbjegavati one namjene koje bi ugrozile mjere zaštite morskih staništa, određene člankom 146. ovog Plana. 3.4. Poslovne i proizvodne djelatnostiČlanak 62.Poslovna i/ili proizvodna namjena može se planirati u svim naseljima kao sastavni dio građevinskih područja naselja, unutar postojećih i planiranih proizvodnih, poslovnih i drugih zona slične namjene.Unutar građevinskih područja naselja površina zona poslovne i/ili proizvodne namjene ne može biti veća od 20 % površine građevinskog područja naselja. U slučaju potrebe za većim površinama poslovne i/ili proizvodne namjene, ovu je namjenu potrebno planirati u izdvojenim građevinskim područjima izvan naselja.U izdvojenim građevinskim područjima izvan naselja poslovne i/ili proizvodne namjene mogu se planirati dvije osnovne namjene: proizvodna: veliki industrijski kompleksi (proizvodnja, prerađivačka industrija, obrtništvo i sl.), poslovna: manji proizvodni i skladišni kompleksi, (trgovina, manji proizvodni pogoni-obrtništvo, skladištenje, servisi, komunalne usluge i sl.).Novo izdvojeno građevinsko područje izvan naselja proizvodne namjene može se planirati samo izvan ZOP-a, osim za one djelatnosti koje po svojoj prirodi zahtjevaju smještaj na obali (luke i sl.).U izdvojenim građevinskim područjima izvan naselja poslovne i/ili proizvodne namjene, kao i u poslovnim i/ili proizvodnim zonama unutar naselja nije dozvoljeno planiranje nove stambene namjene.Unutar izdvojenih građevinskih područja izvan naselja proizvodne i/ili poslovne namjene razgraničenje namjena, odnosno njihovi odnosi veličina, utvrđuju se prostornim planovima uređenja gradova i općina. Razgraničenje namjene za Aero-zonu, uz međunarodnu zračnu luku u Općini Ližnjan, odredit će se sukladno stručnoj podlozi/programskoj skici. Unutar Aero-zone može se, osim poslovne namjene, planirati i proizvodna, ugostiteljsko-turistička, javna i društvena, sportska namjena i sl.Veće skladišne i proizvodno-poslovne zone, zajedno s površinama za infrastrukturne građevine, čine funkcionalno jedinstvo.Članak 63.Prilikom izrade prostornih planova lokalne razine potrebno je, kod određivanja lokacije područja površine 4 ha ili manje te uvjeta uređenja i opremljenosti svih izdvojenih građevinskih područja izvan naselja poslovne i/ili proizvodne namjene, posebnu pažnju usmjeriti na:Smanjivanje kapaciteta bazične, teške industrije, kao i djelatnosti koje zahtijevaju velike količine energije, vode i brojnu nekvalificiranu radnu snagu. Prednost treba dati djelatnostima koje koriste potencijale područja u kojem nastaju (prirodne resurse, fizionomiju zemljišta i sl.), koje koriste ekološki prihvatljive tehnologije i koje zapošljavaju pretežito visokokvalificiranu i kvalificiranu radnu snagu;Prostorni razmještaj proizvodnih kapaciteta temeljiti na uravnoteženju razvoja cjelokupnog prostora grada, općine, kao i šire zajednice, uspostavljanjem široke mreže manjih i raznolikih proizvodnih jedinica.Članak 64.Izdvojena građevinska područja izvan naselja poslovne i/ili proizvodne namjene utvrđena ovim Planom su:na području Grada Buje: Stanica, Plovanija, Mazurija, Kaldanija i Valenarina području Grada Buzeta: Mala Huba, Štrped-Mažinjica, Ročko Polje, Griža, Cimos, Sveti Ivan, Butoniga, Genetski centarna području Grada Labina: Vinež, Ripenda-Verbanci, Rogočanana području Grada Novigrada: Stancija Vinjeri, Sveti Vidalna području Grada Pazina: Ciburi-Heki, Podberam, Rudine, Asfaltna baza, Pazinkana području Grada Poreča: Poreč, Buići-Žbandaj, Baderna, Dračevac, Košambra, Kukcina području Grada Pule: Kaštijunna području Grada Rovinja: Lokva Vidottona području Grada Umaga: Ungarija, Vilanija-kamenolom, Finida, Vrh, Donji Picudo, Valdematna području Grada Vodnjana: Tison, Galižana, Vodnjan sjeverna području Općine Bale: Monkaštelna području Općine Barban: Grgeci-Raponji, Krvavci, Bristovacna području Općine Brtonigla: Štrpe, Pedrolana području Općine Cerovlje: Borut, Cerovljena području Općine Funtana: Funtanana području Općine Grožnjan: Kavena području Općine Kanfanar: Kanfanar sjever, Kanfanar jug, Kamenolom Kanfanar jug, Mrgani, Okretina području Općine Karojba: Škropeti, Križmanina području Općine Kaštelir - Labinci: Labinci, Devićina području Općine Kršan: Kršan, TE Plomin, Čepić poljena području Općine Ližnjan: Šišan jug, OKZ Valtura, Stancija Campi, Aero-zona, Budavana području Općine Lupoglav: Lupoglavna području Općine Marčana: Marčana, Filipanana području Općine Medulin: Medulin, Ševe, Kamik, Valbonašana području Općine Oprtalj: Gradinjena području Općine Pićan: Pićan sjever, Pićan jugna području Općine Raša: Koromačno, Štalije, Tvornica vapnana području Općine Sv.Lovreč: Badošnjak, Dorinena području Općine Sv.Petar u šumi: Škripelj, Brdona području Općine Sv.Nedelja: Dubrova - Štrmac, Nedešćinana području Općine Svetvinčenat: Bibići na području Općine Tar-Vabriga: Tarna području Općine Tinjan: Finidana području Općine Višnjan: Milanezi, Gambetićina području Općine Vižinada: Vižinadana području Općine Žminj: Žminjdruga područja od interesa lokalne samouprave, a površine 4 ha ili manjeZa optimalno određivanje veličine izdvojenog građevinskog područja izvan naselja proizvodne i/ili poslovne namjene treba voditi računa o sljedećem:veličina građevinskog područja proizvodne namjene planira se na temelju gustoće od 30 radnih mjesta/ha (minimalna gustoća) do 70 radnih mjesta/ha (optimalna gustoća). Planiranje građevinskih područja s uračunatom gustoćom izvan navedenih limita, prilikom izrade prostornih planova lokalne razine, potrebno je dokazati odgovarajućom studijom izvedivosti s preglednom tehnološkom shemom procesa za pojedine gospodarske subjekte u planiranom području, a manja gustoća, bez navedenog dokaza, dozvoljava se isključivo kod tehnologija koje uključuju i eksploataciju mineralnih sirovina unutar građevinskih područja proizvodne namjene (cementare, vapnare, ciglane, tvornice keramičkih proizvoda, industrijska prerada arhitektonskog kamena, asfaltne baze, betonare), odnosno ako je već postojećim urbanističkim planom uređenja ili detaljnim planom uređenja utvrđena drugačija gustoćaUnutar izdvojenih građevinskih područja izvan naselja poslovne namjene određenih ovim Planom, mogu se planirati smještajne građevine iz skupine Hoteli, određene posebnim propisom, u skladu sa ukupnim kapacitetima iz Tablici 6. za područje pojedine JLS, kao prateća namjena poslovnoj namjeni.Izdvojeno građevinsko područje izvan naselja proizvodne namjene Čepić polje u O. Kršan, koje se nalazi unutar područja ekološke mreže HR 1000018 Učka i Ćićarija, planira se isključivo za poljoprivrednu proizvodnju (uzgoj i tov stoke, divljači, prerada mesa i mlijeka te prerada voća i povrća), na način da se razvoj područja, razmještaj pojedinih građevina i njihove tehnološke karakteristike planiraju s ciljem očuvanja i zaštite područja ekološke mreže. Izdvojeno građevinsko područje izvan naselja proizvodne namjene Budava u O. Ližnjan, koje se nalazi unutar područja ekološke mreže HR 2000522 Luka Budava, planira se isključivo kao proizvodni pogon za uzgoj riba („riblja farma“).Unutar izdvojenog građevinskog područja izvan naselja proizvodne namjene „Kanfanar jug“ (kod TDR-a), nalazi se područje ekološke mreže HR 2001495 Jama kod Burići. Prilikom izrade prostornog plana lokalne razine moraju se detaljno analizirati stanišni uvjeti i korištenje područja kako bi se izbjegao negativan utjecaj na područje ekološke mreže. Utvrditi zabranu korištenja lokaliteta Jame kod Burići u turističke svrhe. Članak 65.Ovim su Planom određene najveće dozvoljene površine svih izdvojenih građevinskih područja izvan naselja poslovne i/ili proizvodne namjene unutar JLS-a, a iskazane su u Tablici 10.Tablica 10. : Najveća dozvoljena površina svih izdvojenih građevinskih područja izvan naselja poslovne i/ili proizvodne namjene za područje pojedine JLSGRAD/OPĆINANAJVEĆA DOZVOLJENA POVRŠINA IZDVOJENIH GRAĐEVINSKIH PODRUČJA IZVAN NASELJA POSLOVNE I/ILI PROIZVODNE NAMJENE /ha/GRAD BUJE/BUIE108GRAD BUZET145GRAD LABIN49GRAD NOVIGRAD/CITTANOVA36GRAD PAZIN163GRAD POREČ/PARENZO199GRAD PULA/POLA50GRAD ROVINJ/ROVIGNO25GRAD UMAG/UMAGO130 GRAD VODNJAN/DIGNANO495OPĆINA BALE/VALLE13OPĆINA BARBAN51OPĆINA BRTONIGLA/VERTENEGLIO16OPĆINA CEROVLJE21OPĆINA FAŽANA/FASANA6OPĆINA FUNTANA/FONTANE7OPĆINA GRAČIŠĆE21OPĆINA GROŽNJAN/GRISIGNANA17OPĆINA KANFANAR177OPĆINA KAROJBA46OPĆINA KAŠTELIR – LABINCI/CASTELLIERE-S.DOMENICA36OPĆINA KRŠAN173OPĆINA LANIŠĆE23OPĆINA LIŽNJAN/LISIGNANO118OPĆINA LUPOGLAV93OPĆINA MARČANA50OPĆINA MEDULIN45OPĆINA MOTOVUN/MONTONA5OPĆINA OPRTALJ/PORTOLE8OPĆINA PIĆAN127OPĆINA RAŠA83OPĆINA SV. LOVREČ33OPĆINA SV. PETAR U ŠUMI38OPĆINA SV. NEDELJA90OPĆINA SVETVINČENAT38OPĆINA TAR-VABRIGA/TORRE-ABREGA20OPĆINA TINJAN50OPĆINA VIŠNJAN/VISIGNANO38OPĆINA VIŽINADA/VISINADA8OPĆINA VRSAR/ORSERA3OPĆINA ŽMINJ68UKUPNO ISTARSKA ŽUPANIJA 2.922 3.5. Eksploatacija mineralnih sirovinaČlanak 66.Ovim se Planom određuju uvjeti za smještaj površina za istraživanje i eksploataciju mineralnih sirovina, temeljem „Rudarsko-geološke studije potencijala i gospodarenja mineralnim sirovinama Istarske županije“. Mineralne sirovine koje imaju veliki potencijal, ali za sada nemaju prerađivačku industriju koja bi tu sirovinu koristila, treba zaštititi kao realnu mogućnost budućeg gospodarskog razvoja.Potencijalni prostori za istraživanje i eksploataciju mineralnih sirovina prikazani su u Kartogramu B.: „Karta nulte geološke potencijalnosti mineralnih sirovina“, Kartogramu B.1.: „Karta ograničene geološke potencijalnosti mineralnih sirovina (ograničenja 500 m)“ i Kartogramu B.2.: „Karta ograničene geološke potencijalnosti mineralnih sirovina (ograničenja 200 m)“.Rudarske građevine i postrojenja, unutar odobrenih eksploatacijskih polja, planiraju se kao građevine izvan građevinskog područja.4. UVJETI SMJEŠTAJA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI U PROSTORU Članak 67.Ovim je Planom određena mreža građevina društvenih djelatnosti za javne funkcije: predškolskog odgoja, školstva, zdravstva, socijalne zaštite, sporta i kulture.Konačan broj, prostorni razmještaj, veličina i kapacitet građevina pojedinih djelatnosti određuje se prostornim planom uređenja grada i općine, a temeljem smjernica i kriterija iz ovog Plana.4.1. Predškolski odgojČlanak 68.Mreža dječjih vrtića u Županiji omogućava ravnomjerni razvoj predškolskog odgoja. Uspostavljanjem dijela zajedničkih kriterija i obveza osnivačima predškolskih ustanova (osiguravanje sredstava za stručni kadar, prema kriterijima nadzora i sustava kontinuiranog financiranja) omogućava se uspostavljanje pedagoški osmišljenog i koncepcijski suvremenog sustava predškolskog odgoja. Ovim Planom se predviđa zasnivanje ustanova vrtića i jaslica u svim većim regionalnim središtima, regionalnim i manjim regionalnim središtima te područnim i lokalnim središtima, a po potrebi i u ostalim manjim lokalnim središtima, ukoliko središnje naselje jedinice lokalne samouprave (područno ili lokalno središte) opslužuje prostor na udaljenosti većoj od 12 km i ukoliko postoje uvjeti za formiranje jedne odgojne jedinice.4.2. Osnovno školstvoČlanak 69.U skladu s projekcijom školsko-obvezatne populacije do 2020. godine i standardom za dimenzioniranje osnovnih škola određenog ovim Planom, utvrđuje se broj potrebnih matičnih osnovnih škola.Projekcija razvoja osnovnog školstva temelji se na sljedećim planerskim pretpostavkama:sustavom osnovnog školstva 2020. god. biti će obuhvaćeno cca 9% stanovništva županije,matična osnovna škola s područnim školama ili područnim odjelima može se ustrojiti s najmanje 150 učenika, optimalna škola, koja radi u jednoj smjeni, je osnovna škola od 16-20 razrednih odjela, škola koja radi u dvije smjene može imati najviše 32 razredna odjela, optimalan broj učenika u razrednom odjelu je 20, a najveći 28 učenika,osnovnoškolski nastavni program za pripadnike nacionalnih i etničkih zajednica, odvijat će se u posebnim ustanovama s posebnim nastavnim programima,osnovnoškolski nastavni program za djecu s posebnim potrebama odvijat će se izuzetno u posebnim ustanovama, u skladu s propisanim prostornim standardom i posebnim nastavnim programima,planira se redukcija i spajanje određenog broja područnih osnovnih škola zbog malog broja učenika i nemogućnosti pružanja minimalnog prostornog i pedagoškog standarda.Prostor za realizaciju sadržaja osnovnog školstva osigurava se u prostornim planovima lokalne razine, pridržavajući se pritom normativa za određivanje površine školskog zemljišta (građevne čestice) koja se određuje prema broju učenika i broju smjena. Za rad u jednoj smjeni potrebno je osigurati 30-40 m2/učeniku površine školskog zemljišta. Površina zemljišta po učeniku može biti i manja u slučaju vrlo guste naseljenosti ili iz nekog drugog opravdanog razloga, ali ne može biti manja od 20 m2/učeniku.4.3. Srednje školstvoČlanak 70.Srednje škole lociraju se u pravilu u sjedištima gradova, a po potrebi u sjedištima općina, sukladno brojnosti srednjoškolske populacije i specifičnim programima za osposobljavanje učenika za rad u gospodarstvu.Projekcija razvoja srednjeg školstva temelji se na sljedećim planskim pretpostavkama:sustavom srednjeg školstva 2020. god. biti će obuhvaćeno cca 5% stanovništva županije, nastavni programi srednje škole za pripadnike nacionalnih i etničkih zajednica odvijat će se u posebnim ustanovama i posebnim nastavnim programima, a mogu se prostorno povezivati uz istovjetne zgrade osnovnog školstva,nastavni programi srednje škole za djecu sa posebnim potrebama odvijat će se izuzetno u posebnim ustanovama, u skladu s propisanim prostornim standardom i posebnim nastavnim programima, a mogu se prostorno povezivati uz istovjetne zgrade osnovnog školstva,planira se osnivanje nove srednje poljoprivredne i umjetničke škole u Poreču, umjetničke škole u Labinu, te izgradnja nove zgrade u Umagu, za potrebe preseljenja Gospodarske škole iz Buja,prioritetno je osiguranje kvalitetnijih prostornih uvjeta razvoja srednjeg školstva u Puli, Rovinju, Poreču, Umagu i Bujama.Članak 71.Prostor za realizaciju sadržaja srednjeg školstva osigurava se u prostornim planovima lokalne razine, pridržavajući se pritom normativa za određivanje površine školskog zemljišta (građevne čestice) koja se određuje prema broju učenika i broju smjena. Za rad u jednoj smjeni potrebno je osigurati 30 m2/učeniku površine školskog zemljišta. Površina zemljišta po učeniku može biti i manja u slučaju vrlo guste naseljenosti ili iz nekog drugog opravdanog razloga, ali ne može biti manja od 20 m2/učeniku.Unutar istih jedinica lokalne samouprave ovim se Planom omogućava povezivanje više srednjih škola sličnih programskih usmjerenja, radi jednostavnijeg rješavanja posebnih potreba (dvorana za tjelesni odgoj, radionice i sl.) na istoj lokaciji.4.4. Visoko školstvo i znanstvena djelatnostČlanak 72.Sveučilište i Veleučilišta strateška su osnova sveukupnog razvitka Županije. Stručnim sveučilišnim i veleučilišnim studijima osigurat će se kvalitetno profesionalno obrazovanje utemeljeno na najsuvremenijim standardima obrazovanja visoko razvijenih zemalja. Polazeći od širokog spektra zanimanja i potreba gospodarstva te proizvodnih i drugih usluga koje danas čine 60% aktivnosti i zaposlenosti, Sveučilište i Veleučilišta će koristiti sva dostignuća u programima i planovima obrazovanja visokorazvijenih zemalja svijeta. Obrazovanje u znanstvenim i visokoškolskim institucijama temelj su kvalitetnog razvitka sveukupnih aktivnosti Županije i Republike Hrvatske. Za potrebe visokog školstva i znanstvenih djelatnosti gradovi će osigurati odgovarajući prostor u prostornim planovima lokalne razine, a Općina Višnjan u sklopu urbanističkog plana uređenja naselja Višnjan.Članak 73.Projekcija razvoja znanstveno-istraživačke djelatnosti planira se na razini sljedećih ustanova: Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli (Fakultet ekonomije i turizma „Dr. Mijo Mirković“, Muzička akademija u Puli, Filozofski fakultet, Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti, Odjel za studij na talijanskom jeziku, odjel za prirodne i zdravstvene studije i Odjel za informacijsko komunikacijske tehnologije), Visoke tehničke škole u Puli - Politehnički studij s pravom javnosti, Visoke poslovne škole s pravom javnosti „Manero“ u Višnjan, Više poljoprivredne škole u Poreču, Instituta za poljoprivredu i turizam u Poreču, Centra za istraživanje mora „Ruđer Bošković“ u Rovinj, Centro di ricerche storiche – Rovigno/Centar za povijesna istraživanja – Rovinj, Centra za istraživanje materijala Istarske županije „Metris“ u Puli, Znanstveno nastavne jedinice Opće bolnice u Puli, Zavoda za povijesne i društvene znanosti HAZU PJ Pula, Zvjezdarnice u Višnjanu, Znanstveno edukacijskog centra Višnjan, Znanstveno edukacijskog kampusa Tićan, te u sklopu muzeja: Arheološkog muzeja Istre, Etnografskog muzeja Istre, Muzeja suvremene umjetnosti, Povijesnog i pomorskog muzeja Istre, Muzeja grada Buzeta, Narodnog muzeja u Labinu, Muzej – Museo Lapidarium u Novigradu, Zavičajnog muzeja Poreštine, Muzeja grada Rovinja i Muzeja grada Umaga.4.5. ZdravstvoČlanak 74.Zdravstvena djelatnost organizirana je u Županiji u sljedećim temeljnim oblicima:- zdravstvena zaštita na primarnoj razini ,- zdravstvena zaštita na sekundarnoj razini, - zdravstvena zaštita na razini zdravstvenih zavoda,- ostale usluge u zdravstvu. Primarna se zdravstvena zaštita mora odvijati prostorno disperzirano, te se planira djelovanje doma zdravlja i područnih ambulanti u svim većim regionalnim središtima, regionalnim i manjim regionalnim središtima te područnim i lokalnim središtima. Mrežu javne zdravstvene službe u kojoj je određen raspored i broj ambulanti različitih djelatnosti u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, kao i broj postelja u stacionarima Istarskih domova zdravlja donosi Ministar zdravlja.U postojećoj Mreži bolničkih zdravstvenih ustanova i djelatnosti u Istarskoj županiji na sekundarnoj razini planirane su i djeluju dvije bolnice, od čega jedna opća sa sjedištem u Puli i jedna specijalna sa sjedištem u Rovinju. Zdravstvena zaštita na razini zdravstvenih zavoda odvija se u sastavu Zavoda za javno zdravstvo Istarske županije i to disperzirano u prostoru županije s ukupno 20 timova u šest djelatnosti (8 ispostava) te u Zavodu za hitnu medicinu Istarske županije (7 ispostava).Ostale usluge u zdravstvu odvijaju se poglavito u većim regionalnim središtima te regionalnim i manjim regionalnim središtima, lječilišno-rehabilitacijskom centru u Istarskim toplicama te unutar TRP-ova, TP-ova i TZ-ova. Pod ostalim uslugama podrazumijevaju se usluge zdravstvenog turizma i medicinske rehabilitacije. Iznimno, posebni oblici medicinske rehabilitacije povezane sa sportom mogu se planirati unutar izdvojenih građevinskih područja izvan naselja sportske namjene, isključivo kao prateća namjena.Prostorne lokacije za zdravstvenu djelatnost utvrđuju se prostornim planovima lokalne razine, u skladu sa smjernicama ovog Plana.Članak 75.U prostornim planovima lokalne razine mogu se planirati građevine zdravstvenog turizma. Zdravstveni turizam je oblik zdravstvene zaštite koji se prvenstveno koristi prirodnim ljekovitim činiteljima (morskim, topličkim i klimatskim) za revitalizaciju psiho-fizičkih sposobnosti pacijenta.Ovaj se oblik zdravstvene zaštite može planirati unutar građevinskih područja naselja ili kao prateća namjena osnovnoj, ugostiteljsko-turističkoj namjeni unutar TRP-ova, TP-ova i TZ-ova.4.6. Socijalna zaštitaČlanak 76.Razvoj djelatnosti socijalne skrbi odvijat će se kroz djelovanje:jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave,ustanova socijalne skrbi,udruga, vjerskih zajednica, drugih pravnih osoba te obrtnika,fizičkih osoba koje socijalne usluge pružaju kao profesionalnu djelatnost.Centri za socijalnu skrb – općenitoU centrima za socijalnu skrb u Istarskoj županiji neophodno je:poboljšanje prostornih uvjeta i osiguravanje pristupačnosti u postojećim centrima za socijalnu skrb te izgradnja novih,u smislu razvoja usluga neki od centara planiraju formiranje centara za pomoć i njegu u kući, savjetovališta i slično.Domovi socijalne skrbi za stare i nemoćne osobeRazvoj djelatnosti domova socijalne skrbi za stare i nemoćne osobe planira se u skladu sa sljedećim aktivnostima:poboljšanje kvalitete institucionalne skrbi za starije i nemoćne osobe,izgradnja/dogradnja smještajnih kapaciteta za starije i nemoćne osobe i to u:Puli: dogradnja postojećeg i izgradnja novog objektaRovinju: dogradnja Doma za starije i nemoćne osobe Domenico Pergolis RovinjPazinu: izgradnja novog objektaLabinu: izgradnja novog objektaprostornim planom uređenja grada ili općine mogu se planirati i druge lokacije po potrebi,razvoj izvaninstitucionalnih usluga (gerontološki centri, usluge pomoći u kući, dnevni boravci i slično),poboljšanje dostupnosti usluga, razvoj specijaliziranih usluga (formiranje Odjela za Alzheimerove i ostale demencije).Ostali domovi - općenito:Razvoj djelatnosti u ostalim domovima socijalne skrbi planira se u skladu sa sljedećim aktivnostima:poboljšanje kvalitete institucionalne skrbi za korisnike,povećanje opsega i kvalitete izvaninstitucionalnih usluga uz povećanje broja korisnika u istima (poludnevni boravci, stambene zajednice i sl.),osnivanje dislociranih jedinica (stambene zajednice) prvenstveno kao naknadna/supstitucijska skrb za djecu bez odgovarajuće skrbi smještenu u institucijama, koja nakon izlaska nemaju odgovarajuću podršku zajednice,usluge usmjerene socijalnom uključivanju osoba s invaliditetom kroz njihovu integraciju na tržište rada (razvoj klubova, radno-okupacijskih aktivnosti i sl.), obzirom da za ovu skupinu uglavnom ne postoje organizirane ustanove, već se mnoge usluge pružaju kroz udruge građana.Domovi za psihički bolesne odrasle osobeVezano za ovu korisničku skupinu, cilj aktualnog procesa deinstitucionalizacije i transformacije domova jest smanjenje broja korisnika stalnog smještaja u domovima za psihički bolesne odrasle osobe, uz povećanje obuhvata korisnika u izvan institucijskim oblicima skrbi. Razvoj izvan institucijskih oblika skrbi biti će usmjeren na korisnike koji ne zahtijevaju intenzivnu skrb u instituciji.U skladu sa gore navedenim, proces transformacije domova za psihički bolesne odrasle osobe u Istarskoj županiji u narednom razdoblju zasnivati će se na razvoju izvan institucijskih usluga (razvoj dnevnih centara, organiziranog stanovanja, povremenog smještaja, savjetovališta za obitelji psihički bolesnih osoba, stručne pomoći u kući, kućne njege i dr.). Navedene usluge razvijati će se rekonstrukcijom postojećih prostora ustanova te formiranjem dislociranih stambenih jedinica.Prostorni uvjeti za ustanove socijalne skrbiPreporučuju se sljedeći osnovni prostorni uvjeti za građevine socijalne skrbi u pogledu:lokacijeu naselju ili njegovom izdvojenom dijelu (osim Centra za socijalnu skrb koji mora biti u naselju),da je omogućen priključak na električnu i telefonsku mrežu, vodovod i kanalizaciju,da je omogućeno korištenje usluga zdravstvene zaštite, odgoja i obrazovanja i dr,da je osiguran prilaz prijevoznim sredstvima.zgradeda budu odvojeni od drugih zgrada, ili ako su spojeni, da imaju osiguran prilaz, parkiralište, dvorište, park ili slično,da po korisniku ima najmanje 20 m2 neizgrađenog zemljišta, od čega 5 m2 zelene površine (manje samo ukoliko je u neposrednoj blizini odgovarajuće neizgrađeno područje),bez arhitektonskih barijera ili sa osiguranim rampama za nesmetano kretanje (za invalide, u pravilu - prizemne građevine i ravni okoliš),kapacitet doma za djecu - ne manji od 60 i ne veći od 100 mjesta, spavaonica najmanje 5 m2 po djetetu i ne više od 5 kreveta, okoliš najmanje 15 m2 po djetetu,kapacitet doma za odrasle ne može biti veći od 250 korisnika; površina spavaonice najmanje 6 m2 po korisniku.Prostorne lokacije za socijalnu skrb utvrđuju se prostornim planovima lokalne razine, u skladu sa smjernicama ovog Plana.4.7. Sport i rekreacija stanovništvaČlanak 77.Površine za sportsko-rekreacijsku namjenu su veća područja za obavljanje sportskih i rekreacijskih aktivnosti unutar građevinskih područja, a u posebnim uvjetima mogu se utvrđivati i izvan građevinskih područja, u prostorima utvrđenim za rekreaciju.Članak 78.Sport i rekreacija odvija se u prostorima/površinama koje obuhvaćaju prirodne i materijalne resurse, kao što su more, uređene kopnene površine, izgrađene sportske građevine i borilišta na otvorenom i u zatvorenom prostoru.Površine/područja sportsko-rekreacijskih namjena razgraničuju se na sljedeće namjene:golf i polo igrališta, sportske centre,rekreacijske površine na kopnu i moru.Prostornim planom uređenja općine i grada planirati potrebe sporta koje obuhvaćaju:sport djece i mladeži u procesu odgoja i obrazovanja,natjecateljski sport radi ostvarivanja visokih sportskih dostignuća,sportsku rekreaciju građana do najstarije životne dobi,kineziterapiju i sport osoba oštećenog zdravlja i osoba s psihofizičkim smetnjama u razvoju.Sportskim građevinama smatraju se uređene i opremljene površine i građevine u kojima se odvijaju sportske djelatnosti.Broj jedinica sportskih građevina za pojedinu općinu i grad određuje se temeljem starosne strukture stanovništva i broja jedinica pojedinih sportskih građevina na 1 000 stanovnika iskazanih u tablici 11.U mreži sportskih građevina predvidjeti građevine i komplekse za sportove specifične za općinu i grad. Tablica 11.: Broj jedinica sportskih građevina na 1 000 stanovnika za pojedine dobne skupine GRAĐEVINADOB (OD – DO GODINA)6-1414-1919-2424-3434-4444-5959 I VIŠEDvorane1.4701.8000.8500.4800.3000.1500.030Zatvoreni bazeni0.0700.0750.0450.0200.0130.0100.005Otvoreni bazeni0.1700.1950.0450.0270.0170.0120.008Zračne streljane0.4500.9500.7500.7500.6500.4500.080Streljane ostale0.0830.4500.4500.3500.1650.1200.008Kuglane0.0630.1451.0001.0001.0000.8000.100Ostali zatvoreni0.0630.1400.2000.1400.1300.0500.025Atletika0.0180.0950.0350.0060.00300Nogomet0.2150.4800.7200.4300.1200.0300Mali nogomet, rukomet, odbojka, košarka6.8508.9002.0001.4000.9000.3000Tenis0.2000.5000.7500.7500.8300.7500.220Boćanje000.3000.3500.5500.6000.220Ostale otvorene građevine0.6401.2500.5500.2700.1400.0700.045Skijanje nordijsko i tour0.1200.1550.1300.0600.0450.0150.003Planiranje sportskih i rekreacijskih kapaciteta neposredno je povezano na planiranje smještajnih kapaciteta, njihovu prostornu dispoziciju, specijalizaciju određenih područja za određene oblike turističke usluge te strukturu gostiju, ali posebno na morfološke, krajobrazne, kulturno-povijesne i ekološke značajke prostora u kojima se realiziraju ugostiteljsko-turističke građevine.Načelne veličine prostora/površina i proporcionalni odnosi koje je potrebno osigurati za planiranje sportsko-rekreativnih kapaciteta, temeljem planiranih smještajnih kapaciteta, prikazani su u Tablici 12.Tablica 12. Prikaz procijenjenih potreba za sportskim i rekreacijskim prostorima/površinama u Istarskoj županiji temeljem planiranih smještajnih kapacitetaKopneni dio (ha)Akvatorij (ha)Zatvoreni prostor1.964,00Poluotvoreni prostor2.128,54.966,5Otvoreni prostor2.135,44.982,6UKUPNO:6.227,99.949,1Postotni udio (%)Površina (ha)Tenis40786,0Odbojka, odbojka na pijesku20393,0Košarka, mali nogomet10196,0Kuglanje, boćanje598,0Ostalo25491,01001.964,0Postotni udio (%)Površina (ha)Golf251.774,0Plivanje, rekreativno veslanje201.419,0Rekreativno trčanje, bike, koturaljke, konjički sport151.064,0Yacht izletišta i sidrišta,aquasport402.838,01007.095,0Yachting, sportski ribolov704.982,0Slobodno kretanje, planinarenje10712,0Biciklizam10712,0Sportsko letenje9641,0Rafting, kanu - kajak, ribolov na vodotocima171,01007.118,0UKUPNO:16.177,04.8. KulturaČlanak 79.Za potrebe odvijanja kulturnih aktivnosti planirati minimalno sljedeće sadržaje:otvorena ili pučka učilišta,muzeje, galerije, zbirke, arhive,knjižnice i čitaonice; teže dostupna područja mogu se opslužiti bibliobusima, kazališta, scenski i glazbeni prostori i kina, kao samostalne ustanove ili u sastavu drugih ustanova.Članak 80.Otvorena ili pučka učilišta planiraju se obavezno u svim većim regionalnim središtima, regionalnim i manjim regionalnim središtima, kao i u područnim i lokalnim središtima koja imaju više od 2000 stanovnika.Otvorena ili pučka učilišta potrebno je dimenzionirati prema gravitacijskim područjima veličine cca 10.000 - 15.000 stanovnika u svim naseljima u kojima otvorena ili pučka učilišta imaju polivalentnu namjenu (učilište, knjižnica, galerija, kino, scenski prostor), a u naseljima gdje su navedene funkcije potpuno diferencirane, prema gravitacijskim područjima veličine 15.000 - 25.000 stanovnika.Muzeji su kulturne i znanstvene ustanove od posebnog značaja za promicanje vrijednosti lokalnih tradicija te se ovim Planom Arheološki muzej Istre, Povijesni i pomorski muzej Istre u Puli, Etnografski muzej Istre u Pazinu, Muzej suvremene umjetnosti Istre u Puli, a uz njih i Državni arhiv u Pazinu utvrđuju kao kulturne ustanove od najvećeg značaja za razvoj muzejske kulture u Županiji.Prostorni uvjeti za obavljanje muzejske i arhivske djelatnosti utvrdit će se prostornim planovima lokalne razine, a posebno se ukazuje potreba utvrđivanje nove lokacije Povijesnog arhiva Istre u Pazinu, lokacija Muzeja sakralne umjetnosti u Poreču, Muzeja pisma /glagoljice/ u Buzetu i Muzeja suvremene umjetnosti Istre u Puli.Prostorni uvjeti za obavljanje galerijske djelatnosti utvrdit će se prostornim planovima lokalne razine, a poglavito unutar zaštićenih povijesnih cjelina.Knjižnice i čitaonice su kulturne institucije od posebnog značaja za razvijanje opće kulture i stupnja obrazovanja stanovništva.Ovim se Planom utvrđuje poseban status Sveučilišne knjižnice u Puli u sklopu Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli, za koju se prostornim planom lokalne razine mora osigurati odgovarajući prostorni uvjeti. Poseban status utvrđuje se i za Gradsku knjižnicu Pula, kao matične knjižnice za područje Županije.Knjižnice i čitaonice se u ostalim regionalnim i manjim regionalnim središtima obvezno organiziraju u sastavu otvorenih ili pučkih učilišta, ukoliko ne postoje pretpostavke za osnivanje samostalnih ustanova.Prostorni uvjeti za obavljanje bibliotekarske djelatnosti utvrdit će se prostornim planovima lokalne razine, dimenzionirajući ih prema gravitacijskim područjima veličine 5.000 do 10.000 stanovnika.Kazališta, scenski, glazbeni prostori i kina su kulturne institucije od posebnog značaja za razvoj dramske, vizualne i glazbene kulture stanovništva. Ovim se Planom utvrđuje poseban status Istarskog narodnog kazališta u Puli, kao matične dramske i glazbene ustanove u Županiji te Javne ustanove Pula film festival, kao matične filmske ustanove u Županiji.Scenski prostori i kina se u ostalim regionalnim i manjim regionalnim središtima obvezno organiziraju u sastavu otvorenih ili pučkih učilišta, ukoliko ne postoje pretpostavke za osnivanje samostalnih ustanova.Prostorni uvjeti za obavljanje dramske, kinematografske i glazbene djelatnosti utvrdit će se prostornim planovima lokalne razine, dimenzionirajući ih prema gravitacijskim područjima veličine 15.000 do 20.000 stanovnika.5. UVJETI ODREĐIVANJA GRAĐEVINSKIH PODRUČJA I KORIŠTENJA IZGRAĐENOG I NEIZGRAĐENOG DIJELA PODRUČJAČlanak 81.Građevinsko područje je područje na kojemu je izgrađeno naselje i područje planirano za uređenje, razvoj i proširenje naselja, a sastoji se od građevinskog područja naselja, izdvojenog dijela građevinskog područja naselja i izdvojenog građevinskog područja izvan naselja (za izdvojene namjene).Građevinska područja treba odrediti racionalno, s obrazloženjem opravdanosti povećanja njegova neizgrađena dijela. Između pojedinih građevinskih područja nužno je predvidjeti odgovarajući pojas šumske ili poljoprivredne površine.Prema osjetljivosti prostora, odnosno kategoriji zaštite prostora, određuje se položaj, veličina i oblik građevinskog područja, uz obaveznu zaštitu strukture i morfologije naselja.Građevinsko područje se sastoji iz izgrađenog i neizgrađenog dijela, a određuje se prostornim planom uređenja grada/općine.Izgrađeni dio građevinskog područja je područje koje je izgrađeno.Neizgrađeni dio građevinskog područja se sastoji iz uređenog i neuređenog dijela.Uređeni dio građevinskog područja je neizgrađeni dio građevinskog područja na kojemu je izgrađena planirana osnovna infrastruktura:prometna površina preko koje se osigurava pristup do građevne čestice,građevine za odvodnju otpadnih voda (zadovoljavajućeg raspoloživog kapaciteta),vodoopskrbna mreža (zadovoljavajućeg raspoloživog kapaciteta),niskonaponska elektroenergetska mreža (zadovoljavajućeg raspoloživog kapaciteta).Neuređeni dio građevinskog područja je razlika između ukupne površine građevinskog područja i površine izgrađenog i neizgrađenog uređenog dijela.5.1. Uvjeti određivanja građevinskih područja naseljaČlanak 82.Veličina, prostorni raspored i oblik građevinskih područja naselja odredit će se prostornim planovima uređenja općine i grada prema uvjetima za formiranje građevinskih područja utvrđenim Zakonom i ovim Planom.Članak 83.Gradivi dio građevinskog područja se sastoji iz izgrađenog i neizgrađenog dijela. Razgraničenje izgrađenog dijela vrši se rubom građevnih čestica.Unutar građevinskog područja središnjeg naselja urbane aglomeracije i naselja gradskih osobina, zatečenim negradivim površinama, u smislu odredbi ovog Plana, smatraju se sve one površine na kojima se građenje ne predviđa prostornim planovima uređenja gradova i općina, zbog nepovoljnih geomehaničkih svojstava tla, moguće ugroženosti od elementarnih nepogoda ili zbog predviđenog sustava mjera zaštite prirode, kulturnih dobara, urbanog krajobraza te zaštite osobito vrijednog poljoprivrednog ili šumskog tla.Za naselja iz članaka 87. i 88. odredbi ovog Plana se u prostornim planovima uređenja gradova i općina ne predviđa izdvajanje zatečenog negradivog dijela građevinskog područja.Članak 84.Temelj za dimenzioniranje građevinskih područja naselja je projekcija stanovništva od 227.714 stanovnika Županije u 2020.godini.U kartografskom prikazu br. 1. "Korištenje i namjena prostora" shematski su naznačeni prostori za razvoj naselja.Uvjeti za određivanje građevinskih područja gradova (središnjih naselja unutar urbanih aglomeracija)Članak 85.Na osnovi Strategije i Programa prostornog uređenja Republike Hrvatske ovim se Planom utvrđuje:veće regionalno središte: grad Pula,regionalno središte: grad Poreč, manja regionalna središta: grad Rovinj, grad Umag, grad Pazin, grad Labin.Uvjeti za utvrđivanje gradivog dijela građevnog područja središnjeg naselja unutar obuhvata urbane aglomeracije: Pula, Poreč, Rovinj, Umag, Labin, Pazin su bruto gustoća od najmanje 33 planirana stanovnika/ha površine gradivog dijela, a od ukupne površine građevinskog područja naselja najviše se 50% može odnositi na neizgrađeni dio. Ako se gradivi dio tog građevinskog područja nalazi unutar ZOP-a s polovicom ili više svoje površine, osim gustoće stanovanja primjenjuju se i odredbe Zakona.Na području gradova (središnjih naselja unutar urbane aglomeracije) preporučuju se sljedeći odnosi namjena: stanovanje 30 - 40%; poslovno-proizvodne i turističke zone (ukupno) 15 – 25%; promet 10 - 15%; parkovi 5 - 10%; slobodne zelene površine, prigradske šume, poljoprivredne površine 20 - 25%; rekreacija do 5%; ostale javne površine do 5%.Građevinsko područje središnjeg naselja unutar urbane aglomeracije može se, u odnosu na površinu iz stavka 2. povećati za površinu zatečenih negradivih površina. Građevinska područja izdvojenih dijelova naselja unutar statističkih granica naselja, u ovom slučaju gradova, utvrđuju se zasebno unutar i izvan ZOP-a primjenom odredbi članaka 87. ili 88., odnosno 89. ovog Plana. Bruto gustoća iskazuje se kao omjer zbroja planiranih stanovnika i površina svih izdvojenih dijelova građevinskih područja naselja, unutar i izvan ZOP-a.Uvjeti za određivanje građevinskih područja naselja gradskih osobinaČlanak 86.Naselja gradskih osobina su urbane cjeline, u pravilu sa provedenom raspodjelom prostora po osnovnim namjenama stanovanja, rada, odmora i prometa.Ovim se Planom utvrđuju sljedeća naselja gradskih osobina: naselje Buzet, naselje Buje, naselje Novigrad, naselje Vodnjan. U ovu skupinu spadaju i naselja koja sadrže neke od elemenata naselja gradskih osobina, a to su: Fažana, Valbandon, Medulin, Ližnjan i Raša.Uvjeti za utvrđivanje građevinskog područja naselja gradskih osobina su bruto gustoća od najmanje 25 planiranih stanovnika/ha ukupne površine građevinskog područja, od koje se najviše 50% može odnositi na neizgrađeni dio. Ako se ovo građevinsko područje nalazi unutar ZOP-a s polovicom ili više svoje površine, osim gustoće stanovanja primjenjuju se i odredbe Zakona.Na području naselja gradskih osobina preporučuju se sljedeći odnosi namjena: stanovanje 40 - 50%; poslovno-proizvodne zone, turizam 20 - 25%; promet 10 - 15%; zelene površine, rekreacija, ostale javne površine, poljoprivredne površine 20 - 30%.Građevinska područja izdvojenih dijelova naselja unutar statističkih granica naselja gradskih osobina utvrđuju se zasebno unutar i izvan ZOP-a primjenom odredbi članaka 87. ili 88., odnosno 89. ovog Plana. Bruto gustoća iskazuje se kao omjer zbroja planiranih stanovnika i površina svih izdvojenih dijelova građevinskih područja naselja, unutar i izvan ZOP-a.Uvjeti za određivanje građevinskih područja unutar statističkih granica naselja sa više od 100 stanovnikaČlanak 87.Uvjeti za utvrđivanje građevinskih područja naselja unutar statističkih granica naselja sa više od 100 stanovnika su bruto gustoća od najmanje 10 planiranih stanovnika/ha ukupne površine građevinskih područja, od kojih se najviše 50% može odnositi na neizgrađeni dio. Ako se ovo građevinsko područje nalazi unutar ZOP-a s polovicom ili više svoje površine, osim gustoće stanovanja primjenjuju se i odredbe Zakona.Na području ovih naselja preporučuje se, uz osnovnu namjenu (stanovanje), osigurati i do 10-15% površine za namjene prometa, kao i do 15% za ostale javne i zelene površine. Stanovanje se planira kao pretežita namjena.Uvjeti za određivanje građevinskih područja unutar statističkih granica naselja sa 100 stanovnika ili manje od 100 stanovnikaČlanak 88.Uvjeti za utvrđivanje građevinskih područja naselja unutar statističkih granica naselja sa 100 ili manje od 100 stanovnika su bruto gustoća od najmanje 5 planiranih stanovnika/ha ukupne površine građevinskih područja, od kojih se najviše 50% može odnositi na neizgrađeni dio. Ako se ovo građevinsko područje nalazi unutar ZOP-a s polovicom ili više svoje površine, osim gustoće stanovanja primjenjuju se i odredbe Zakona.Na području ovih naselja stanovanje se planira kao pretežita namjena, uz izuzetak ruralnih naselja bez izgleda opstanka ili s malim izgledima opstanka iz članka 58. stavak 1. ovih Odredbi.Članak 89.U slučajevima kada postojeća građevinska područja naselja i izdvojenih dijelova naselja ne zadovoljavaju uvjete utvrđene ovim Planom, ista se ne mogu povećavati, ali se dozvoljava zadržavanje postojeće površine građevinskog područja i u varijanti planske realokacije unutar statističke granice predmetnog naselja.Ako se građevinsko područje naselja ili njegov izdvojeni dio nalazi unutar statističkih granica dva ili više naselja, kod utvrđivanja uvjeta za njegovu veličinu primjenjuju se uvjeti onog naselja unutar kojeg se nalazi veći dio površine tog građevinskog područja.Članak 90.Prilikom izračuna bruto gustoće stanovanja iz članaka 85., 86., 87. i 88. ovog Plana, iz ukupne površine građevinskog područja mogu se izuzeti jedna ili više neposredno povezanih čestica najmanje ukupne površine 5000 m2, koje čine prostornu cjelinu (zonu) jedinstvene namjene i to isključivo ugostiteljsko turističke, poslovne i/ili proizvodne namjene, sportske namjene, odnosno zonu posebnih ograničenja (zabrane gradnje) utvrđene posebnim uvjetima nadležnih tijela i/ili ovim Planom.5.2. Uvjeti određivanja izdvojenih građevinskih područja izvan naseljaČlanak 91.Izdvojena građevinska područja izvan naselja planiraju se za sljedeće namjene izdvojene iz naselja:a) Gospodarska namjena: ugostiteljsko-turistička namjena, proizvodna i/ili poslovna, b) Sportska namjena:golf igrališta,sportski centri,c) Grobljad) Gospodarenje otpadom.U izdvojenim građevinskim područjima izvan naselja mogu se smještati i druge namjene u funkciji osnovne. U izdvojenim građevinskim područjima izvan naselja ne može se planirati nova stambena namjena. 5.2.1. Uvjeti određivanja građevinskih područja gospodarske namjeneČlanak 92. Uvjeti određivanja građevinskih područja ugostiteljsko-turističke namjene određeni su u točki 3.3. „Ugostiteljsko-turističke djelatnosti“ ovog Plana.Uvjeti određivanja građevinskih područja proizvodne i/ili poslovne namjene određeni su u točki 3.4.“Poslovne i proizvodne djelatnosti“ ovog Plana.5.2.2. Uvjeti određivanja građevinskih područja sportske namjeneČlanak 93.Građevine sportske namjene se u pravilu grade u naselju. Iznimno, mogu se graditi i izvan naselja, kada su na jednom mjestu koncentrirane sportske aktivnosti koje iziskuju velike površine ili kada se grade sportske građevine za sportove vezane uz prirodno okruženje.Golf igralištaPod osnovnim pojmom golf igrališta podrazumijeva se igralište (teren za igru) na kojem se može odigrati partija golf igre sukladno pravilima R&A-a, svjetske organizacije koja propisuje sva pravila u golfu. Osim terena za igru, pripadajući elementi golf igrališta su: golf vježbalište, parkovni nasadi i prirodno zelenilo površine najmanje 60% obuhvata građevinskog područja golf igrališta, golf kuća, servisne građevine, potrebna infrastruktura te eventualne površine za ugostiteljsko-turističku namjenu, koje se planiraju u skladu s člankom 57. ovog Plana.Ukupna veličina golf igrališta sa 18 polja može iznositi najviše 120 ha (uključivo i sve prateće sadržaje). Ukupna veličina golf igrališta sa 27 polja (18+9) može iznositi najviše 160 ha (uključivo i sve prateće sadržaje).Golf igrališta su lokacijski određena ovim Planom, a detaljno određivanje obuhvata golf igrališta, položaja, vrste i veličine eventualnih smještajnih kapaciteta, uvjeta infrastrukturnog priključenja i opskrbe, načina navodnjavanja, kao i detaljnih uvjeta zaštite prostora utvrđuje se prostornim planovima lokalne razine temeljem sljedećih uvjeta: obuhvat golf igrališta ovisi o prirodnim uvjetima lokacije;golf igralište u ZOP-u planira se na način da je udaljeno od obalne crte najmanje 25 m, a ugostiteljsko-turističke građevine (hoteli, klubovi i ostali prateći sadržaji) u sklopu golf igrališta ne mogu se planirati u pojasu najmanje 100 m od obalne crte, a preporuča se njihov smještaj u dubinu obuhvata;ukupna tlocrtna bruto površina svih zatvorenih i natkrivenih građevina unutar golf igralište može iznositi najviše 10% površine sportskih terena i sadržaja;ukupna tlocrtna bruto površina svih zatvorenih i natkrivenih građevina u funkciji sporta (klupske kuće, spremišta, servisi i sl.) može iznositi najviše 2 ha; potrebno je u najvećoj mogućoj mjeri izbjegavati utvrđivanje obuhvata golf igrališta na prostorima za koje se ovim Planom predviđa zaštita prirode; na lokacijama golf igrališta koje se nalaze u neposrednoj blizini (neposrednom kontaktnom prostoru) II. vodozaštitne zone izvorišta utvrđenih ovim Planom, uz vodotoke I. kategorije kakvoće voda ili uz samu morsku obalu, moraju se provesti posebne mjere zaštite nadzemnih i/ili podzemnih voda i priobalnog mora, a obvezna je izgradnja zatvorenog sustava odvodnje drenažnih voda, kao i ponovna uporaba i pročišćavanje drenažnih voda;golf igrališta se ne mogu planirati na osobito vrijednom obradivom tlu, a gdje god je to moguće izbjegavati njihovo planiranje i na vrijednom obradivom tlu;kvalitetni elementi krajobraza (visoke šume listača ili vazdazelene šume, terasaste kulture, suhozidi i kažuni, posebno vrijedni otvoreni vodotoci - krške lokve, bare i slapovi, veći kompleksi vinograda ili maslinika i dr.) moraju se uklopiti u obuhvati i idejno rješenje golf igrališta bez bitnih i radikalnih izmjena tih elemenata;na područjima evidentiranih i zaštićenih arheoloških lokaliteta i kulturnog krajolika, golf igrališta se planiraju pod posebnim uvjetima nadležnog tijela državne uprave za zaštitu kulturne baštine, uz stroge mjere očuvanja koje se temelje na poštivanju značaja i neraskidivih veza arheoloških lokaliteta s kultiviranim (kulturnim krajolikom). U tom slučaju, prije pokretanja postupka izrade prostornog plana lokalne razine, potrebno je izraditi konzervatorski elaborat koji će sadržavati detaljnu evidenciju svih građevina kulturne baštine i njihovu valorizaciju za ocjenu utjecaja zahvata na očuvanje kulturne baštine; prilikom planiranja sadržaja i utvrđivanja uvjeta gradnje za golf igrališta smještenih u neposrednoj blizini zaštićenih i evidentiranih područja kulturne baštine (građevina, graditeljskih sklopova, kulturno-povijesnih cjelina, fortifikacijskih građevina, arheoloških lokaliteta), položaj i oblikovanje planiranih građevina ne smije narušiti karakteristične vizure i cjelovitost zaštićenih arhitektonskih sklopova i arheoloških lokaliteta;izbjegavati lociranje golf igrališta na utvrđenim staništima kvalitetne visoke lovne divljači (jelena, veprova, srndaća), kao i na utvrđenim migratornim putovima visoke divljači, a ako to nije moguće u potpunosti izbjeći, osigurati uvjete za nesmetan prolaz divljači;ukoliko se utvrđivanjem obuhvata golf igrališta na pretežito poljoprivrednom zemljištu mijenjaju uvjeti prometovanja domicilnog stanovništva pri obradi zemlje, osigurati najvišu moguću kvalitetu zamjenskih poljskih putova i bez radikalnog povećanja prosječne udaljenosti do poljoprivrednih površina koje se obrađuju;za održavanje golf igrališta prvenstveno se mora koristiti pročišćena otpadna voda te voda dobivena postupkom desalinizacije morske vode, a voda iz vodoopskrbnog sustava može se koristiti samo uz suglasnost nadležnih tijela (“Hrvatskih voda” i javnih isporučitelja vodne usluge), vodeći računa o prioritetu korištenja vode u vodoopskrbne svrhe;područja golf igrališta „San Marco“ (G.Rovinj) i „Paravia“ (O.Bale) u cijelosti se nalaze na području ekološke mreže HR 2001360 Šire rovinjsko područje. Prije pokretanja postupka izrade prostornog plana lokalne razine, potrebno je provesti istraživanja kako bi se utvrdilo da li na planiranim površinama postoji prisutnost ciljeva očuvanja područja ekološke mreže (kopnene kornjače, četveroprugi kravosas i eumediteranski travnjaci Theo-Brachypodietea) te ukoliko se to utvrdi, izuzeti ta područja iz površina golf igrališta;golf igralište „Stancija Špin“ (O.Tar-Vabriga) graniči s područjem ekološke mreže HR 3000433 Ušće Mirne, na kojeg može imati znatan utjecaj. Prilikom izrade prostornog plana lokalne razine, potrebno je planirati odgovarajući sustav zaštite od štetnog djelovanja procjednih i otpadnih voda na ekološku mrežu (vodonepropusna podloga na dijelovima igrališta intenzivnog održavanja poput green-ova, sa zatvorenim sustavom odvodnje, uređajem za pročišćavanje voda i sl.).Sportski centriOvim su Planom određeni sportski centri površine veće od 2 ha namijenjeni za različite vrste sportova: jahački centri, centri za vodene sportove i atrakcije, centri za moto cross, biciklistički centri i polivalentni sportsko-rekreacijski centri. Za planiranje polo igrališta (O. Motovun) primjenjuju se isti uvjeti kao i za planiranje sportskih centara.Uz osnovnu namjenu, unutar građevinskih područja sportskih centara, u prostornim planovima lokalne razine mogu se planirati i prateći ugostiteljsko-turistički sadržaji te ostali slični sadržaji u funkciji osnovne namjene. Unutar građevinskog područja sportskog centra određenog ovim Planom, ako se nalazi izvan ZOP-a, u prostornim planovima lokalne razine može se planirati jedna smještajna građevina vrste Hotel, iz skupine Hoteli, određene posebnim propisom. Izuzetno se, unutar građevinskog područja sportskog centra za vodene sportove i atrakcije „Ronki-Istralandia“ površine ne veće od 24 ha (O.Brtonigla) i polivalentnog sportsko-rekreacijskog centra „Jama Baredine“ (O.Tar-Vabriga), u prostornim planovima uređenja općina mogu planirati i smještajne građevine određene Pravilnikom o razvrstavanju, minimalnim uvjetima i kategorizaciji ugostiteljskih objekata kampova iz skupine „kampovi i druge vrste ugostiteljskih objekata za smještaj“, isključivo kao prateća namjena osnovnoj-sportskoj namjeni. Područje polivalentnog sportsko-rekreacijskog centra „Lindar“ (bivši vojni poligon) u cijelosti se nalazi na području ekološke mreže (HR 2001365 Pazinština). Prilikom izrade prostornog plana lokalne razine, jedno od polazišta mora biti utvrđivanje stvarnog stanja ekološke mreže na planiranom području, tako da se planirani razvoj sportskog centra (sadržaji , raspored pojedinih namjena i sl.) mora uskladiti s utvrđenim nalazima. Posebno voditi računa da ne dođe do prenamjene i degradacije staništa koja su značajna za velikog vodenjaka (šume medunca, stajaćice i spore tekućice).5.2.3. Uvjeti određivanja građevinskih područja grobljaČlanak 94.Izdvojena građevinska područja izvan naselja za groblja određuju se prostornim planovima uređenja općina i gradova.5.2.4. Uvjeti određivanja građevinskih područja za gospodarenje otpadomČlanak 95. Ovim Planom određena je lokacija za smještaj Županijskog centra za gospodarenje otpadom „Kaštijun“ u Gradu Puli. U prostornim planovima uređenja gradova i općina mogu se, osim ovim Planom određenih lokacija građevina za gospodarenje otpadom, odrediti izdvojena građevinska područja izvan naselja za pretovarne stanice, reciklažna dvorišta i „zelene otoke“, reciklažna dvorišta za građevni otpad i odlagališta inertnog (građevnog) otpada te građevine za skladištenje i obradu/oporabu otpada (odvojeno skupljeni proizvodni i posebnih kategorija otpada, gorivo iz otpada i sl.) sukladno uvjetima iz točke 9. „Postupanje s otpadom“ ovog Plana.5.3. Uređenje građevinskog područjaČlanak 96.Uređenje građevinskog područja podrazumijeva njegovu pripremu (sanaciju područja, izradu prostornih planova, idejnih rješenja, konzervatorskih podloga, rješavanje imovinsko-pravnih poslova i sl.) i opremanje (izgradnja ili rekonstrukcija prometne i komunalne infrastrukture sukladno uvjetima iz prostornih planova), na način da je moguće pristupiti ishođenju akata za građenje, odnosno građenju planiranih građevina.Kategorije uređenosti građevinskog područja su:Minimalno uređeno građevinsko područje, koje obuhvaća pripremu i pristupni put, vodoopskrbu, odvodnju otpadnih voda i niskonaponsku električnu mrežu;Optimalno uređeno građevinsko područje, koje obuhvaća minimalno uređeno građevinsko područje i ostale elemente opremanja kao što su plinoopskrba, DTK (distribucijska telekomunikacijska kanalizacija) i dr.Sva građevinska područja u Županiji treba planirati minimalno I. kategorije uređenosti. Obvezatni viši nivo uređenosti građevinskog područja odredit će se prostornim planom uređenja općine i grada. 5.4. Građenje izvan građevinskog područjaČlanak 97.Izvan građevinskog područja može se prostornim planovima uređenja gradova i općina planirati izgradnja:građevina infrastrukture, rekreacijskih površina,vojne lokacije i građevine,građevina za istraživanje i iskorištavanje mineralnih sirovina, građevina u funkciji poljoprivrede, šumarstva i lovstva,prirodnih plaža.Građevine koje nemaju mogućnost neposrednog priključka na sustav javne vodoopskrbe, javne odvodnje i elektroenergetski sustav moraju imati vlastitu vodoopskrbu (cisternom ili vlastitim vodozahvatom), odvodnju otpadnih voda i energetski sustav (plinski spremnik, električni agregat ili drugo).Građevine treba graditi sukladno kriterijima zaštite prostora, vrednovanja krajobraznih vrijednosti i autohtonog graditeljstva.5.4.1. Građevine infrastrukture Članak 98.Pod građevinama infrastrukture podrazumijevaju se vodovi i građevine u funkciji prometnog sustava, sustava elektroničkih komunikacija, vodnogospodarskog sustava (sustava vodoopskrbe, navodnjavanja odvodnje otpadnih voda, melioracijske odvodnje, uređenja vodotoka i drugih voda) i sustava energetike. Ovim su Planom date načelne odrednice razvoja svih infrastrukturnih sustava (koridora i građevina) u smislu položaja, tehničkih osobina koridora te vrste građevina.Prostornim planovima uređenja gradova i općina pojedini se elementi infrastrukturnih sustava mogu mijenjati ili dopunjavati sukladno novijim tehnološkim rješenjima, uz uvjet očuvanja osnovne razvojne koncepcije.5.4.2. Rekreacijske površineČlanak 99.Rekreacijske površine planiraju se prostornim planovima lokalne razine kao površine na moru i površine na kopnu.Pod rekreacijskim površinama na moru podrazumijevaju se dijelovi akvatorija uz obalu namijenjeni kupanju, ronjenju i sportovima na vodi. Pod rekreacijskim površinama na kopnu podrazumijevaju se površine koje se koriste i uređuju u svrhu rekreacijskih djelatnosti koje su funkcionalno vezane za specifična prirodna područja. Na rekreacijskim površinama se, sukladno obilježjima prostora i uz posebno vrednovanje krajobraznih vrijednosti, mogu uređivati pješačke, biciklističke, jahačke, trim i slične staze, igrališta za rekreaciju odraslih i djece, postavljati rekreacijske sprave i sl., ali bez mogućnosti izgradnje građevina visokogradnje. Ovim su Planom, u kartografskom prikazu 1. ovog Plana, određene lokacije za letjelišta zmajeva, planinarske domove, kao i trasa nekadašnje uskotračne željezničke pruge Trst-Poreč -„Parenzana“. Dozvoljava se potapanje plovila na morsko dno u turističko-rekreativne svrhe. Za potapanje plovila potrebno je izraditi studiju kojom će se provesti detaljna istraživanja podmorja određene lokacije (utjecaj na sigurnost plovidbe, utjecaj na sigurnost ronioca, utjecaj na biocenoze i staništa, utjecaj na kvalitetu mora te utjecaj na hidroarheološke lokalitete), radi određivanja površina akvatorija na kojima je moguće potapanje brodova za tu namjenu. Površina akvatorija za potapanje plovila određuje se prostornim planovima uređenja općina i gradova, uz prethodnu suglasnost nadležne lučke kapetanije i ministarstva nadležnog za zaštitu okoliša.Prilikom uređenja rekreacijskih površina na kopnu i moru, koje su smještene u neposrednoj blizini ili unutar zaštićenih područja prirode ili unutar kojih se nalaze zaštićene vrste i staništa, kao i zaštićena ili evidentirana kulturna baština, u prostornim planovima lokalne razine određuju se detaljni uvjeti i smjernice zaštite i očuvanja prirodnih vrijednosti i kulturne baštine. 5.4.3. Vojne lokacije i građevineČlanak 100.Površine od interesa za obranu su vojne lokacije i građevine određene u članku 37. točka 7. i u kartografskom prikazu br.1. ovog Plana kao zone posebne namjene.Zaštitne i sigurnosne zone oko vojnih lokacija i građevina su područja s posebnim režimom korištenja radi zaštite interesa obrane i opće sigurnosti ljudi i imovine, a određuju se ovisno o vrsti, namjeni i položaju lokacije ili građevine u prostoru.Zone posebne namjene i zaštitne i sigurnosne zone određuju se u suradnji s nadležnim tijelom obrane.Nužno je uskladiti s potrebama obrane uvjete korištenja prostora: šumskih, poljoprivrednih i vodnih površina, površina za razvoj naselja, površina izvan naselja za izdvojene namjene, i zaštićenih područja prirode i kulturne baštine.Članak 101.Osnovne smjernice prostornog razvoja i uređenja površina, radi određivanja interesa obrane su:odrediti prostorno-razvojne prioritete radi zaštite interesa obrane,uskladiti potrebe osiguranja površina od interesa za obranu s drugim korisnicima prostora.Prometni sustav na području Županije potrebno je prilagoditi interesima obrane, poglavito na državnim cestovnim pravcima. U postupku izrade prostornog plana uređenja općine i grada na čijem se području nalaze ili su ovim Planom predviđene građevine i zahvati od interesa za obranu, mora se ishoditi mišljenje nadležnog ministarstva.Postojeće vojne građevine i kompleksi, kao i austrougarski fortifikacijski kompleksi koji nisu u funkciji obrane ili nisu od interesa obrane, mogu se u prostornim planovima uređenja općine i grada, prenamijeniti u drugu namjenu osim stambene, pod uvjetima iz ovog Plana i uz suglasnost nadležnog tijela.U slučaju prenamjene austrougarskih fortifikacijskih kompleksa: Turtian (G.Pula) i Svetica (O.Ližnjan), utvrđuje se ugostiteljsko-turistička namjena.Za izometrijsko područje „Zračne baze Pula“ ovim su Planom određene zone zabrane gradnje i zone ograničene gradnje, sukladno Pravilniku o zaštitnim i sigurnosnim zonama oko vojnih lokacija i građevina. U zonama zabrane gradnje određuje se potpuna zabrana gradnje, osim zahvata za potrebe obrane RH, a u zonama ograničene gradnje određuje se zabrana gradnje građevina, instalacija i drugih zapreka koje probijaju norme utvrđene Pravilnikom o zaštitnim i sigurnosnim zonama oko vojnih lokacija i građevina.5.4.4. Površine za istraživanje, eksploataciju mineralnih sirovina i sanacijuČlanak 102.Površine za eksploataciju mineralnih sirovina (eksploatacijska polja) navedene u Tablici 13. i prikazane u kartografskom prikazu br.1. i 3.3. ovog Plana namjenjuju se za eksploataciju arhitektonsko-građevnog kamena (jurskih vapnenaca, donjokrednih i gornjokrednih vapnenaca, gornjokrednih breča, eocenskih pješčenjaka), tehničko-građevnog kamena (donjokrednih i gornjokrednih vapnenaca, donjokrednih dolomita i dolomitnih vapnenaca), kremenog pijeska, kalcita (gornjokrednih i pleistocenskih vapnenaca), eocenskih lapora i jurskih boksita.Površine za eksploataciju mineralnih sirovina ovim su Planom određene kao:postojeća eksploatacijska polja (lokacije za koje je odobrena ili je bila odobrena eksploatacija temeljem koncesije za eksploataciju mineralnih sirovina),planirana eksploatacijska polja (lokacije s indiciranim ili dokazanim rezervama mineralnih sirovina),potencijalna eksploatacijska polja (lokacije uvjetovane rezervacije prostora za proširenje postojećeg eksploatacijskog polja).Postojeća i planirana eksploatacijska polja određena su u čl. 105. u Tablici 13. i u kartografskom prikazu br. 1. ovog Plana. Potencijalna eksploatacijska polja arhitektonsko-građevnog i tehničko-građevnog kamena (lokacije uvjetovane rezervacije prostora za proširenje postojećeg eksploatacijskog polja) određena su u kartografskom prikazu br. 3.3. ovog Plana. U prostornim planovima uređenja gradova/općina potrebno je utvrditi granicu i veličinu eksploatacijskog polja, sukladno ovom Planu i posebnim propisima. Članak 103.Eksploatacija mineralnih sirovina može se u prostoru obavljati pod sljedećim općim uvjetima:eksploatacija mineralnih sirovina mora se uskladiti s projekcijama gospodarskog razvoja Županije na način da se težište eksploatacije prvenstveno odnosi na eksploataciju kvalitetnih sirovina koje mogu čak i u relativno malom obimu eksploatacije postići značajan tržišni rezultat, a prvenstveno se to odnosi na arhitektonsko-građevni kamen, kredne vapnence s vrlo visokim postotkom ( više od 90%) kalcijeva karbonata za proizvodnju građevinskog materijala, gornjojurske boksite za aditive u keramičkoj i cementnoj industriji, kvarcne naslage za proizvodnju u staklarskoj, kemijskoj, građevinskoj i elektroničkoj industriji;metode eksploatacija moraju se u najvećoj mjeri prilagoditi ambijentu, a preporučuje se metoda podzemne eksploatacije gdjegod je to tehnički izvodivo i tržišno opravdano, čime se osiguravaju uvjeti veće zaštite okolnog krajobraza. Za potrebe projektiranja sigurne i ekonomski opravdane podzemne eksploatacije dozvoljava se početno otvaranje površinskog prostora, uz uvjet njegove sanacije;ovim se Planom ne predviđa mogućnost korištenja tzv. pozajmišta materijala (količinski i vremenski ograničena eksploatacija tehničko-građevnog kamena za potrebe izgradnje prometnica i drugih većih građevina), izvan ovim Planom utvrđenog koridora prometnice;planirana i potencijalna eksploatacijska polja svih sirovina, osim arhitektonsko-građevnog kamena, u kojima se koristi metoda miniranja, ne smiju se otvarati, niti se postojeća polja ne smiju širiti u smjeru i na udaljenosti manjoj od 500 m od postojećih građevina, odnosno granica građevinskih područja naselja i izdvojenih građevinskih područja izvan naselja, osim nužnog proširenja u cilju sanacije. Granice građevinskih područja ne smiju se širiti u smjeru i na udaljenosti manjoj od 500 m od ovim Planom određenih eksploatacijskih polja. Izuzetno, za eksploatacijsko polje Žminj I i površine uvjetovane rezervacije prostora za proširenje postojećeg eksploatacijskog polja Plovanija dozvoljava se udaljenost 200 m ili više od postojećih građevina, odnosno granica građevinskih područja naselja i izdvojenih građevinskih područja izvan naselja, uz uvjet da se u postupku procjene utjecaja zahvata na okoliš procjeni prihvatljivost zahvata u odnosu na tehnologiju eksploatacije i utjecaj seizmičkih efekata na okoliš. Izuzetno, za eksploatacijsko polje Vidrijan I, koje se nalazi unutar granica građevinskog područja naselja Pula, dozvoljava se udaljenost 200 m ili više od granice eksploatacijskog polja do granice najbližeg susjednog građevinskog područja, uz uvjet da se u postupku procjene utjecaja zahvata na okoliš procjeni prihvatljivost zahvata u odnosu na tehnologiju eksploatacije i utjecaj seizmičkih efekata na okoliš;planirana i potencijalna eksploatacijska polja arhitektonsko-građevnog kamena, u kojima se koristi metoda miniranja samo za uklanjanje pokrivke i jalovine, ne smiju se otvarati niti se postojeća polja ne smiju širiti u smjeru i na udaljenosti manjoj od 200 m od postojećih građevina, odnosno granica građevinskih područja naselja i izdvojenih građevinskih područja izvan naselja, osim nužnog proširenja u cilju sanacije. Granice građevinskih područja ne smiju se širiti u smjeru i na udaljenosti manjoj od 200 m od ovim Planom određenih eksploatacijskih polja; transport sirovine predvidjeti isključivo izvan naselja;eksploatacija šljunka nije dopuštena uz jezera i vodotoke, kao ni eksploatacija šljunka i pijeska u podmorju;ne smiju se ugrožavati krajobrazne vrijednosti na način da se eksploatacija izvodi potpunim uklanjanjem istaknutih morfoloških elemenata;planirana i potencijalna eksploatacijska polja ne smiju zadirati u područja ekološke mreže, zaštićenih dijelova prirode, odnosno zaštićenih kulturnih dobara, kao ni u područja evidentiranih arheoloških lokaliteta; proizvodnju tehničko-građevnog kamena, kao sekundarne mineralne sirovine, dozvoljeno je vezati uz primarnu proizvodnju i to uz ležišta arhitektonsko-građevnog kamena, sirovine za proizvodnju cementa i karbonatnu sirovinu za industrijsku preradu, uz ograničenje količina koje odgovaraju stvarnim količinama jalovine iz otkrivke i stijenske mase;postojeća eksploatacijska polja koja nisu označena oznakom (E3) u kartografskom prikazu 1. „Korištenje i namjena prostora/površina, Prostori za razvoj i uređenje“, a imaju važeću koncesiju za eksploataciju mineralnih sirovina, eksploatacija se može odvijati do isteka koncesije za eksploataciju, bez mogućnosti njenog produljenja te se moraju sanirati i/ili prenamijeniti sukladno ovom Planu i prostornim planovima uređenja gradova i općina;postojeća eksploatacijska polja označena oznakom (E3) u kartografskom prikazu 1. ovoga Plana, koja se nalaze unutar ZOP-a, mogu se koristiti za eksploataciju mineralnih sirovina do isteka valjanosti koncesije za eksploataciju, bez mogućnosti njenog produljenja.Izuzetno, radi potreba restauratorskih radova na zaštićenim spomenicima građenim kamenom iz eksploatacijskog polja „Vinkuran“, ovo eksploatacijsko polje može nastaviti sa minimalnom, isključivo podzemnom eksploatacijom za navedene potrebe;postojeća eksploatacijska polja se ne smiju širiti izvan granica određenih koncesijom za eksploataciju mineralnih sirovina.Izuzetno se postojeća eksploatacijska polja: „Plovanija“, „Valkarin“ i „Kirmenjak jug“, prikazana u kartografskom prikazu 1. ovog Plana, mogu proširiti na površine „uvjetovane rezervacije prostora za proširenje postojećeg eksploatacijskog polja“, prikazane u kartografskom prikazu 3.3. ovog Plana, uz uvjet da se predmetne površine prethodno detaljnije istraže, pritom poštivajući sve ostale uvjete iz odredbi ovog Plana.S obzirom da se postojeće eksploatacijsko polje „Plovanija“ nalazi u II. zoni sanitarne zaštite izvorišta Gabrijeli-Bužini, osim gore navedenog, za proširenje na površine uvjetovane rezervacije prostora moraju se prethodno provesti detaljni vodoistražni radovi u skladu s člankom 36. Pravilnika o uvjetima za utvrđivanje zona sanitarne zaštite izvorišta (NN 66/11, 47/13);osim ovim Planom planiranih površina za eksploataciju mineralnih sirovina, u prostornom planu uređenja grada/općine mogu se planirati i druge površine za eksploataciju mineralnih sirovina, uz uvjet da je do dana stupanja na snagu ovog Plana, za te površine ishođeno valjano odobrenje za izvođenje rudarskih radova ili rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš, sukladno posebnim propisima te ukoliko ispunjavaju uvjete ovog Plana;na postojećim eksploatacijskim poljima unutar područja ekološke mreže (Valtura, Gromače, Španidigo-sjever, Španidigo-jug i Krase) mora se dovršiti eksploatacija i izvršiti sanacija najkasnije do isteka valjanosti koncesije za eksploataciju mineralnih sirovina, bez mogućnosti njenog produljenja. Izuzetno je, za ova eksploatacijska polja, moguće produljenje koncesije za eksploataciju, ukoliko se u postupku ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu utvrdi da ova namjena ne utječe negativno na ciljeve očuvanja i cjelovitost ekološke mreže.Oznaka E3 na kartografskom prikazu 1. ovoga Plana omogućava realizaciju samo jednog eksploatacijskog polja (jedan koncesionar za jednu vrstu mineralne sirovine, u skladu sa člankom 105. Tablici 13. ovog Plana).Rudarski objekti i postrojenja grade se unutar eksploatacijskih polja temeljem posebnih propisa o rudarstvu. Prostornim planom uređenja grada/općine može se planirati izgradnja asfaltnih baza, betonara i drugih građevina u funkciji obrade mineralnih sirovina unutar određenih eksploatacijskih polja.Skladišta eksplozivnih materijala potrebnih za miniranje moraju biti smještena na propisanoj udaljenosti od naselja i infrastrukturnih koridora / zaštitnih pojaseva, sukladno posebnim propisima.Sanacija područja eksploatacije mineralnih sirovina mora biti sastavni dio odobrenja za eksploataciju. Sanacija područja može se provesti kao krajobrazno oplemenjivanje ili kao prenamjena za neku drugu djelatnost, sukladno ovom Planu i/ili prostornim planovima uređenja gradova i općina.Za lokacije napuštenih eksploatacijskih polja, lokacije bespravne eksploatacije, lokacije unutar ZOP-a i druge lokacije za koja je u kartografskom prikazu 3.3. „Područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite“, odgovarajućom oznakom predviđena sanacija, u prostornim planovima uređenja gradova i općina potrebno je detaljno utvrditi obuhvat, namjenu, uvjete infrastrukturnog opremanja te druge uvjete pod kojima će se postojeća eksploatacija zatvoriti, sanirati i/ili prenamijeniti. Za ležište „Marlera“ (kreda) i „Vale Novaki“ (ciglarska glina) predvidjeti takvu vrstu sanacije/prenamjene koja će omogućiti zaštitu lokacija od izgradnje, čime bi se osiguralo ležište sirovine za eventualnu eksploataciju u budućnosti. U svrhu sanacije prostora radi privođenja prostora drugoj namjeni ili zaštite okoliša, oznaka sanacije u kartografskom prikazu 3.3. ovog Plana omogućuje i eventualnu ograničenu eksploataciju mineralne sirovine, uz provedbu postupka sukladno posebnom propisu.Eksploataciji mineralnih sirovina mora se pristupiti na način da se, osim efikasnosti i ekonomske dobiti od proizvodnje, dosljedno i od početka sagleda i oblik prostora eksploatacije koji će najbolje odgovarati budućoj namjeni tog prostora. Sanacija i privođenje konačnoj namjeni mora biti sastavni dio procesa eksploatacije. Preporuča se da eksploatacija počne od najviše etaže, kako bi se postupak tehničke sanacije i biološke rekultivacije mogao provoditi istovremeno sa eksploatacijom na način da troškovi sanacije direktno terete troškove proizvodnje. Članak 104.Kriteriji za određivanje novih površina za istraživanje mineralnih sirovina (istražnih prostora) su:nove površine za istraživanje mineralnih sirovina planiraju se u prostornim planovima uređenja gradova/općina i to isključivo unutar površina koje su prikazane na kartogramima B.1. i B.2. ovoga Plana. Za tehničko-građevni kamen, građevni pijesak i šljunak nove površine za istraživanje mineralnih sirovina se ne dozvoljavaju; pokusna eksploatacija tijekom istraživanja mineralnih sirovina ne smije se obavljati na mjestima i na način koji ugrožava podzemne vode, naselja i druge gospodarski značajne zone te ekološku mrežu, zaštićene dijelove prirode, kulturna dobra i evidentirane arheološke lokalitete;površina za istraživanje mineralnih sirovina mora biti na udaljenosti od postojećih građevina, odnosno granica građevinskih područja naselja i izdvojenih građevinskih područja izvan naselja određenoj u članku 103. stavak 1. ovog Plana; površina za istraživanje mineralnih sirovina mora biti izvan ZOP-a, kao i izvan obuhvata temeljnih fenomena zaštićenih dijelova prirode, ekološke mreže, kulturnih dobara te evidentiranih arheoloških lokaliteta;površina za istraživanje mineralnih sirovina mora se nalaziti izvan, ovim Planom utvrđenih koridora / zaštitnih pojaseva prometnih i infrastrukturnih sustava od važnosti za Državu i Županiju; površina za istraživanje mineralnih sirovina mora biti usklađena s Odlukom o zonama sanitarne zaštite izvorišta vode za piće u Istarskoj županiji.Izgradnju geotermalne bušotine za potrebe poljoprivredne proizvodnje (zagrijavanje obradivih površina, grijanje tla i/ili zraka staklenika i sl.) u sklopu poljoprivrednog kompleksa u vlasništvu , moguće je planirati odredbama za provođenje prostornog plana uređenja općine ili grada, na način da se omogući izgradnja samo jedne bušotine i to isključivo za potrebe registrirane poljoprivredne djelatnosti, u skladu sa ovim Planom i posebnim propisima.Članak 105.U Tablici 13. prikazana su eksploatacijska polja unutar pojedine JLS te vrsta mineralne sirovine za svaku lokaciju.Tablica 13.: Eksploatacijska polja unutar JLS te vrsta mineralne sirovine za svaku lokacijuRedni brojGRAD/OPĆINANAZIVSIROVINA1.GRAD BUJE-BUIEGrožnjan-Kornerija (dio O.Grožnjan)EP-postojećeAGKPlovanijaEP-postojećeTGK2.GRAD BUZETKuk-ČiritežEP-postojećeTGKSveti Ivan-PrašćariEP-postojećeTGK3.GRAD LABIN-4.GRAD NOVIGRAD-CITTANOVA-5.GRAD PAZINPodberam EP-postojećeTGK(dio Funčići)6.GRAD POREČ-PARENZOGrotaEP-postojećeTGKGrota IEP-planiranoTGKKirmenjak jug (dio: O.Vrsar, O.Sv.Lovreč)EP-postojećeAGKKirmenjak sjeverEP-planiranoAGKVršineEP-postojećeTGKValkarinEP-planiranoAGK7.GRAD PULA-POLAVidrijanEP-postojećeTGKVidrijan IEP-planiranoTGK(dio Kaznionica Valtura)8.GRAD ROVINJ-ROVIGNORovinjEP-postojećeBXŠpanidigo-sjeverEP-postojećeTGKŠpanidigo-jugEP-postojećeTGK9.GRAD UMAG-UMAGOVilanijaEP-postojećeTGK10.GRAD VODNJAN-DIGNANOKontradaEP-postojećeTGK11.OPĆINA BALE-VALLEČabrunićiEP-planiranoAGKGromačeEP-postojećeTGK12.OPĆINA BARBAN-13.OPĆINA BRTONIGLA-VERTENEGLIO-14.OPĆINA CEROVLJE-15.OPĆINA FAŽANA-FASANATamburaEP-postojećeTGK16.OPĆINA FUNTANA-FONTANE-17.OPĆINA GRAČIŠĆEKraseEP-postojećeTGKKrižarovicaEP-postojećeTGKFunčići (dio G.Pazin)EP-planiranoAGK18.OPĆINA GROŽNJAN-GRISIGNANA(dio Grožnjan-Kornerija)19.OPĆINA KANFANARKanfanar-Dvigrad EP-planirano(isključivo podzemna eksploatacija)AGKKanfanar jugEP-postojećeAGKKanfanar sjeverEP-postojećeAGKMočiljeEP-planiranoAGKSelina IVEP-postojećeAGKSandarovoEP-postojećeTGK20.OPĆINA KAROJBA-21.OPĆINA KAŠTELIR-LABINCI-CASTELLIERE-S.DOMENICA-22.OPĆINA KRŠAN-23.OPĆINA LANIŠĆEMartinjakEP-planiranoTGK24.OPĆINA LIŽNJAN-LISIGNANOValturaEP-postojećeAGKKaznionica Valtura (dio G.Pula)EP-postojećeTGK25.OPĆINA LUPOGLAV-26.OPĆINA MARČANAMarčanaEP-planiranoAGKMarčana IEP-planiranoKSProdolEP-planiranoAGK27.OPĆINA MEDULINVinkuran EP povijesno(isključivo podzemna eksploatacija)AGK28.OPĆINA MOTOVUN-MONTONA-29.OPĆINA OPRTALJ-PORTOLELucija IEP-postojećeAGKLucija IIEP-postojećeAGKLucija IIIEP-planiranoAGK30.OPĆINA PIĆAN-31.OPĆINA RAŠAKoromačnoEP-postojećeCSMost RašaEP-postojećeKS32.OPĆINA SV. LOVREČ(dio Kirmenjak jug)33.OPĆINA SV. PETAR U ŠUMI-34.OPĆINA SV. NEDELJAŠumberEP-postojećeTGKŠumber IIEP-postojećeTGK35.OPĆINA SVETVINČENATRupaEP-postojećeTGKGravanačaEP-postojećeTGKGusta ValaEP-planiranoTGK36.OPĆINA TAR-VABRIGA-TORRE-ABREGA-37.OPĆINA TINJAN-38.OPĆINA VIŠNJAN-VISIGNANO-39.OPĆINA VIŽINADA-VISINADA-40.OPĆINA VRSAR-ORSERA(dio Kirmenjak jug)41.OPĆINA ŽMINJGradišćeEP-postojećeTGKŽminjEP-postojećeTGKŽminj IEP-planiranoTGK tumač znakovlja: EP - eksploatacijsko polje; AGK – arhitektonsko-građevni kamen; TGK – tehničko-građevni kamen; BX – boksit; KS – karbonatna sirovina za ind. preradu; CS – sirovina za proizvodnju cementa; KP – kvarcni pijesak5.4.5. Građevine u funkciji poljoprivrede, šumarstva i lovstvaČlanak 106.U svrhu izgradnje građevina u funkciji poljoprivrede, šumarstva i lovstva može se prostornim planovima uređenja gradova i općina planirati izgradnja na poljoprivrednom i šumskom zemljištu, sukladno uvjetima iz članka 43. i 49. ovog Plana.5.4.6. Stambene građevine za vlastite potrebe i za potrebe seoskog turizmaČlanak 107.Izvan građevinskog područja ne mogu se planirati stambene i pomoćne građevine za vlastite (osobne) potrebe i za potrebe seoskog turizma.5.4.7. Prirodne plažeČlanak 108.Površina prirodne plaža izvan naselja je nadzirana i pristupačna s kopnene i morske strane infrastrukturno neopremljena, potpuno očuvanog zatečenog prirodnog obilježja, na kojoj nisu dozvoljeni zahvati u prostoru u smislu propisa kojima se određuje građenje i koja se ne smije ograđivati s kopnene strane.Dozvoljava se postavljanje pokretnih i montažnih sadržaja koji neće oštetiti niti jedan prirodni resurs i koji se, po završetku kupališne sezone, moraju ukloniti s plaže bez posljedica na okoliš.Položaj, veličina, vrsta, prihvatni kapacitet, zaštita prirodnih vrijednosti, kao i drugi uvjeti uređenja prirodne plaže određuju se prostornim planovima uređenja općina i gradova.6. UVJETI UTVRĐIVANJA PROMETNIH I DRUGIH INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA U PROSTORU Članak 109.Pod infrastrukturom se podrazumijevaju građevine, instalacije, uređaji i vodovi nužni za privođenje prostora planiranoj namjeni.Smještaj i razvrstavanje građevina infrastrukture od državnog i županijskog značenja utvrđen je u člancima 37. i 38. ovih odredbi i kartografskim prikazima br. 2.1. - "Promet", br. 2.2. - „Poštanska mreža i elektroničke komunikacije“, br. 2.2.1. „Elektronička komunikacijska infrastruktura i povezana oprema na samostojećim antenskim stupovima, 2.3.1. „Vodoopskrba“, 2.3.2. „Odvodnja otpadnih voda i sustav gospodarenja otpadom“, 2.3.3. „Korištenje voda (navodnjavanje) i uređenje vodotoka i drugih voda“ te br. 2.4. - "Energetika". Varijantna rješenja koridora infrastrukturnih građevina, odnosno koridori u istraživanju, sastavni su dio ovog Plana do odabira jednog koridora za izgradnju takve građevine, a preostale će se površine koristiti prema postojećoj namjeni.Prilikom planiranja infrastrukture treba slijediti načelo gradnje integrirane infrastrukture. Svi infrastrukturni zahvati izvodit će se prema najvišim ekološkim kriterijima zaštite.Prilikom planiranja novih prometnih i drugih infrastrukturnih sustava i građevina potrebno je izbjegavati područja zaštićene i evidentirane kulturne baštine, područja značajnog krajobraza, kao i područja zaštićenih dijelova prirode. U slučaju kada to nije moguće, pri izradi projektne dokumentacije potrebno je zatražiti posebne uvjete nadležnih tijela te po potrebi izraditi konzervatorski, odnosno krajobrazni elaborat ili neki drugi potrebni elaborat.6.1. Prometna infrastrukturaČlanak 110.Okosnicu prometnog sustava Županije čini pomorska i kopnena infrastruktura (luke, cestovna i željeznička mreža) te infrastruktura zračnog prometa.Sastavni dio prometne infrastrukture čine terminali putničkog i robnog prometa: luke i lučki terminali, autobusni kolodvori, cestovni putnički terminali, željezničke postaje, kolodvori i aerodromi u funkciji odvijanja javnog prijevoza, cestovni robni terminali, željeznički putnički, teretni te ranžirni (rasporedni) kolodvori, kao i zračna luka.Organizacija prometnih tokova mora se provesti uz optimalno korištenje svih raspoloživih prometnih kapaciteta na moru i kopnu, a naročito kod planiranja županijskog javnog putničkog prijevoza.Članak 111.Područja poslovne i/ili proizvodne namjene u kojima prevladava prometna funkcija razvijat će se uz veća prometna čvorišta i granične prijelaze. 6.1.1. Pomorski prometČlanak 112.Ovim se Planom određuje mreža morskih luka otvorenih za javni promet i luka posebne namjene od osobitog državnog (međunarodnog), županijskog i lokalnog značenja. Luke treba razvijati prvenstveno na postojećim lokacijama radi postizanja učinkovitosti i cjelovitog prometnog i gospodarskog sustava, temeljem Programa prostornog uređenja Republike Hrvatske.Lučko područje je područje morske luke, koje obuhvaća jedan ili više morskih i kopnenih prostora (lučkih bazena) koji se koriste za obavljanje lučkih djelatnosti definiranih posebnim propisom. Unutar lučkih područja potrebno je, ovisno o prostornim i maritimnim mogućnostima, u prostornim planovima uređenja općina i gradova razgraničiti namjene unutar lučkog područja, uz obvezno osiguranje koridora za plovni put, radi zadovoljavanja uvjeta sigurnosti plovidbe. Sidrište je dio morskog prostora pogodnog za sidrenje plovila. Ovim Planom su određene lokacije sidrišta:za luke posebne namjene („nautička sidrišta“),za izdvojena lučka područja luka otvorenih za javni promet.Članak 113.Luke je potrebno svrsishodno koristiti unutar postojećih obuhvata, s tendencijom osuvremenjivanja tehnologije transporta i nuđenja kvalitetnijih i diverzificiranih usluga skladištenja roba (skladišta i hladnjače) i prijevoza putnika (putnički terminali s agencijskim, ugostiteljskim, trgovačkim i drugim sadržajima). Područja planiranih luka, kao i postojećih luka u kojima se planiraju znatnije rekonstrukcije (Umag-Kravlji rt, Novigrad-Antenal, Pula, Plomin, Ližnjan-Kuje i Rovinj-Valdibora), moraju u potpunosti zadovoljavati prostorne zahtjeve za putnički terminal, parkirališne površine te posebne zahtjeve graničnog prijelaza u pomorskom prometu (pogranična policija i carina).U prostornim planovima uređenja općina i gradova, za luke otvorene za javni promet i luke posebne namjene, mora se odrediti građevinsko područje za dio obveznih sadržaja na kopnu, u skladu s tehnološkim i funkcionalnim potrebama luka.Unutar luka otvorenih za javni promet, nadležna lučka uprava u skladu sa posebnim propisima utvrđuje vrstu vezova i kapacitet.Za potrebe ribarske flote, u prostornim planovima lokalne razine, određuju se iskrcajna mjesta unutar luka otvorenih za javni promet ili luka posebne namjene – ribarskih luka, sukladno Pravilniku o uvjetima i načinu stavljanja u promet riba i drugih morskih organizama, Odluci o popisu iskrcajnih mjesta za ribarska plovila koja obavljaju gospodarski ribolov na moru i grafičkom dijelu Programa izgradnje ribarske infrastrukture u Istarskoj županiji, kao i uvjeti iskrcaja, transporta te prateći sadržaji na obali. Ako se na obalnom dijelu luke ne mogu realizirati svi nužni sadržaji, taj se prostor mora osigurati u sklopu najbliže proizvodne zone dobro prometno povezane sa lukom. Minimalni broj stalnih vezova ribarskih plovila ne smije biti manji od postojećih registriranih plovila. Za potrebe migratorne ribarske flote potrebno je u prostornim planovima lokalne razine osigurati i dodatne obalne vezove, kako bi se neometano obavljao iskrcaj morskih organizama, a naročito u: Plominu, Puli, Rovinju i Vrsaru. Posebnu pažnju posvetiti određivanju uvjeta za iskrcaj morskih organizama unutar luke otvorene za javni promet Rovinj (sjeverna luka).Kapaciteti pojedinih luka posebne namjene: luka nautičkog turizma - sidrišta, sportskih luka i ribarskih luka utvrđuju se prostornim planovima uređenja gradova i općina sukladno posebnim propisima i odredbama ovog Plana.U cilju razvoja nautičkog turizma u dijelu „cruising turizma“ – višednevna domaća brodska krstarenja, u lukama otvorenim za javni promet preporučuje se planiranje „tranzitnog veza“ za prihvat takve vrste plovila (mali domaći kruzeri).Prostor postojeće vojne luke unutar lučkog područja grada Pule, za koje bi se tijekom provedbe ovog Plana ustanovila mogućnost prenamjene u civilne svrhe, mora se posebno valorizirati obzirom na promjenu uvjeta pomorskog prometa u lučkom akvatoriju, kao i obzirom na pristupne prometnice do navedenog prostora luke.Unutar luka otvorenih za javni promet i luka posebne namjene moguća je izgradnja mjesta za opskrbu plovila gorivom, uz nužno zadovoljavanje ekoloških, maritimnih, sigurnosnih i protupožarnih kriterija sukladno posebnim propisima. Ovim se Planom određuju sljedeće lokacije za opskrbu plovila gorivom: Umag, Novigrad, Antenal, Poreč, Rovinj, Fažana, Pula - Zonki, Pula - Marina Veruda, Pula - Bunarina, Pula – Vargarola, Banjole, Medulin, Ližnjan, Krnica, Plomin luka i Luka Rabac. U prostornim planovima uređenja gradova / općina mogu se odrediti i dodatne lokacije - mjesta za opskrbu plovila gorivom, ukoliko je to tehnički i ekonomski opravdano.Ukoliko će se građevinsko područje obveznih sadržaja na kopnu za luku nautičkog turizma-marinu i morsku luku otvorenu za javni promet Tunarica u O. Raša, u prostornom planu uređenja općine planirati na području ekološke mreže HR 2001334 Poluotok Ubaš, prije izrade prostornog plana lokalne razine potrebno je izraditi detaljnu analizu stanišnih tipova i uvjeta, kako bi se planiranjem razvoja i razmještaja pojedinih građevina na kopnu maksimalno očuvala staništa na kojima obitava jelenak (Lucanus cervus). Gdje je moguće, marine ne planirati na lokacijama pogodnim za gniježđenje i zimovanje ciljeva očuvanja područja HR 1000032 Akvatorij zapadne Istre (duboke morske uvale, stjenovita obala).Marine Muzil (G. Pula), Smokvica (G. Pula), Barbariga (G. Vodnjan), Pula - Sv. Katarina (G. Pula), Bunarina Pula (G. Pula) i Ližnjan - Kuje (O. Ližnjan); sportske luke Zonki (G. Pula), Kale (O. Ližnjan) i Podlokva (O. Medulin), ne smiju se planirati na način koji bi doveo do negativnog utjecaja na ciljeve očuvanja područja HR 5000032 Akvatorij zapadne Istre (preplavljene ili dijelom preplavljene morske špilje i pješčana dna trajno prekrivena morem). Prilikom realizacije sidrišta potrebno je provoditi mjere zaštite prirode i okoliša određene ovim Planom, a naročito izbjegavati postavljanje naprava za sidrenje uz naselja morskih cvjetnica (Posidonia oceanica, Cymodocea nodosa, Zostera noltii i Zostera marina). Ovisno o veličini plovila (bruto tona), kao naprave za sidrenje preporučuje se korištenje ekološki prihvatljivijih sustava sidrenja (kao npr. „Manta Ray sustav sidrenja“ i sl.), naročito pri realizaciji sidrišta unutar područja Ekološke mreže – Natura 2000. Za sidrište u uvali Portić na poluotoku Kamenjak, određuje se obveza korištenja ekološki prihvatljivih sustava sidrenja (kao npr. „Manta Ray“ sustav sidrenja i sl.) radi zaštite morske cvjetnice Cymodocea nodosa i zaštićenog školjkaša Pinna nobilis. Ovim Planom su određeni maksimalni kapaciteti (broj vezova za sidrenje) i njihov prostorni razmještaj, kako slijedi:za uvalu Portić: maksimalno 15 vezova za sidrenje razmještenih na sjevernoj i južnoj strani uvale Sidrište u uvali Portić određuju se kao sidrište za dnevni vez.6.1.2. Željeznički prometČlanak 114.Željezničke pruge potrebno je osuvremenjivati za uvjete većih brzina željezničkih transportnih sredstava i za uvjete većih osovinskih pritisaka (intenzivnijeg teretnog prometa).Prilikom detaljnijeg planiranja željezničkog čvora Lupoglav sa sustavom željezničke infrastrukture, odabrati ono rješenje koje neće ograničiti budući prostorni razvoj naselja Lupoglav.Područje planiranog ranžirnog (rasporednog) kolodvora Galižana mora zadovoljiti sve prostorne uvjete servisnog dijela pogona željezničkog kolodvora Pula (održavanje željezničkih vozila, posebna oprema za održavanje željezničke pruge, servisne radionice i sl.) na taj način da postojeći kolodvor Pula preuzme samo funkciju zaglavne stanice putničkog prometa i tranzitne stanice teretnog prometa za potrebe industrijske zone u pulskoj luci.Dozvoljavaju se prostorne prilagodbe koridora u istraživanju željezničke pruge za lokalni promet: Pula (odvojak R101: Čvor Pula) – Zračna luka Pula, u skladu sa budućim idejnim rješenjem razvoja „Zračne luka Pula“.Ovim je Planom predviđena rekonstrukcija pruge normalnog kolosijeka Kanfanar – Rovinj u željezničku prugu za lokalni promet.Na potezu Lupoglav - Buzet - R. Slovenija planira se koridor pruge visoke učinkovitosti za međunarodni promet, kao sastavni dio koridora (Trst - Kopar) - Lupoglav - Rijeka - Josipdol - (Karlovac) - Zagreb / Split – Dubrovnik, što će se provesti usklađeno s drugim zainteresiranim županijama, kada se ostvare uvjeti željezničkog povezivanja prostora Istarske županije s ostatkom nacionalnog prostora i zemljama Europske unije. Preporučuje se korištenje trase postojeće željezničke pruge za regionalni promet R101 u smjeru Lupoglav – Buzet – R. Slovenija, uz moguća odstupanja i prostorne prilagodbe, sukladno zahtjevima konfiguracije terena i drugim tehničkim zahtjevima. Koridor u istraživanju željezničkog tunela kroz Ćićariju u cijelosti prolazi područjem ekološke mreže HR 2000601 Park prirode Učka. Ovim se Planom daje mogućnost odstupanja od Planom utvrđenog koridora (ili njegovo proširenje) tunela kroz Ćićariju za potrebe pruge visoke učinkovitosti Trst-Kopar-Rijeka. Prije izrade projektne dokumentacije tunela kroz Ćićariju za potrebe pruge visoke učinkovitosti Trst-Kopar-Rijeka određuje se obveza istražnih radova kako bi se ustanovilo postojanje podzemnih lokaliteta (Špilje i jame zatvorene za javnost 8310). U slučaju pronalaska podzemnog lokaliteta obvezno je omogućiti varijantno rješenje kojim bi se lokalitet izbjegnuo te time ne bi došlo do negativnog utjecaja na područje HR2000601 Park prirode Učka.Ovim se Planom, za postojeće željezničke pruge, određuje zaštitni pružni pojas koji čini zemljište s obje strane željezničke pruge odnosno kolosijeka širine po 100 m, mjereno vodoravno od osi krajnjeg kolosijeka, kao i pripadajući zračni prostor.6.1.3. Cestovni prometČlanak 115.Planom je određena osnovna mreža cesta od osobite važnosti za Županiju, a čine ju:državne ceste, županijske ceste. Mrežu cesta treba razvijati sukladno Strategiji prometnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje od 2014. do 2030. godine i Programu prostornog uređenja Republike Hrvatske te sukladno rezultatima stručnih studija i znanstvenih istraživanja.U prostornim planovima uređenja općina i gradova, izvan građevinskih područja, potrebno je osigurati zaštitni pojas postojećih javnih cesta i infrastrukturne koridore planiranih javnih cesta (uključujući i koridore u istraživanju), unutar kojih nije dozvoljeno planiranje građevina visokogradnje, osim građevina za potrebe održavanja cesta i pružanja usluga vozačima i putnicima, a koje su određene projektom ceste (cestarske kuće, benzinske i UNP postaje i dr.). Izuzetno, mogu se graditi i druge građevine, uz posebne uvjete nadležnog tijela.U prostornim planovima lokalne razine, u neizgrađenim dijelovima građevinskih područja, potrebno je osigurati zaštitni pojas postojećih javnih cesta i infrastrukturni koridor planiranih javnih cesta, a u izgrađenim dijelovima građevinskih područja isto je potrebno osigurati gdje god je to prostorno ostvarivo.Zaštitni pojas javnih cesta utvrđuje se sukladno posebnim propisima i zahtjevima nadležnog tijela za ceste ovisno o kategoriji javne ceste, a mjeri se od vanjskog ruba zemljišnog pojasa tako da je zaštitni pojas širok sa svake strane javne ceste:- autoceste: 40 m,- brze ceste u smislu zakona kojim se uređuje sigurnost prometa na cestama: 40 m,- državne ceste: 25 m,- županijske ceste: 15 m,- lokalne ceste: 10 m. Koridori državnih cesta u istraživanju: obilaznica Tar (D75) i spojna cesta A9: Čvorište Kaštelir (Rogovići kod Tara) – Ž5040 (obilaznica Tar), prolaze područjem ekološke mreže HR2000083 Markova jama. Ovim se Planom omogućava odstupanje navedenih koridora državnih cesta ili proširenje koridora na dijelu koji prolazi uz/preko područja HR 2000083 Markova jama, kako bi se kroz daljnju izradu projektne dokumentacije i detaljniju analizu utjecaja zahvata na ekološku mrežu mogle predložiti alternative s manjim utjecajem na lokalitet. Obvezno je planiranje, projektiranje i korištenje ekološki prihvatljivih oblika rasvjete na svim dionicama državnih cesta koje prolaze područjem ekološke mreže. Zabranjeno je korištenje lokaliteta Markova jama u turističke svrhe kako bi se očuvali osjetljivi stanišni uvjeti te izbjegao utjecaj na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže HR 2000083 Markova jama.Koridor županijske ceste u istraživanju Most Raša (D66) – Potpićan (D64), prolazi područjem ekološke mreže HR2001349 Dolina Raše i HR2001238 Bušotina za vodu, Rakonik. Ovim se Planom daje mogućnost odstupanja od Planom utvrđenog koridora u istraživanju županijske ceste: Most Raša (D66) – Potpićan (D64) ili proširenje koridora u dijelu koji prolazi preko/kroz područje HR2001349 Dolina Raše i HR2001238 Bušotina za vodu, Rakonik, kako bi se kroz daljnju izradu projektne dokumentacije i detaljniju analizu utjecaja zahvata na ekološku mrežu mogla planirati trasa ceste koja je prihvatljiva za predmetno područje, odnosno mogle predložiti alternative koje su prihvatljivije.Koridor druge cijevi cestovnog tunela „Učka“ (autocesta A8: Čvorište Kanfanar (A9) – Pazin – Lupoglav – čvorište Matulji (A7)), u cijelosti prolazi područjem ekološke mreže HR 2000601 Park prirode Učka. Ovim se Planom daje mogućnost odstupanja od Planom utvrđenog koridora (ili njegovo proširenje) tunela kroz Učku za potrebe druge cestovne tunelske cijevi kroz Učku (proširenje Istarskog ipsilona). Prije izrade projektne dokumentacije druge tunelske cijevi kroz Učku (proširenje Istarskog ipsilona) određuje se obveza istražnih radova kako bi se ustanovilo postojanje podzemnih lokaliteta (Špilje i jame zatvorene za javnost 8310). U slučaju pronalaska podzemnog lokaliteta obvezno je omogućiti varijantno rješenje kojim bi se lokalitet izbjegnuo te time ne bi došlo do negativnog utjecaja na područje HR2000601 Park prirode Učka.S obzirom da je šire područje Barbarige i Dragonere premreženo nizom arheoloških i etnoloških lokaliteta, prije utvrđivanja konačne lokacije koridora županijske ceste u istraživanju Barbariga-Dragonera-Peroj, treba prethoditi izrada konzervatorske podloge, kojom će se detaljno evidentirati arheološka i etnološka baština, propisati mjere zaštite i utvrditi konačni mogući koridor. Pristupne prometnice prema lukama otvorenim za javni promet, lukama posebne namjene i područjima gospodarske namjene (poslovne, proizvodne, ugostiteljsko-turističke), bez obzira na kategoriju prometnice, moraju se u prostornim planovima uređenja lokalne razine planirati na način da minimalno zadovolje standard županijske prometnice.Ceste ili dionice cesta koje nisu ovim Planom određene kao ceste od važnosti za Županiju, mogu se razvrstati u mrežu županijskih cesta prekategorizacijom cesta, temeljem posebnih propisa, ali samo ukoliko je to određeno prostornim planovima uređenja gradova i općina, uz suglasnost nadležnog tijela za ceste.Ceste niže razine prometne usluge – lokalne i nerazvrstane ceste, određuju se prostornim planovima lokalne razine (dio njih prikazan je na kartografskom prikazu 2.1. “Promet“ isključivo radi potpunijeg prikaza cestovne mreže).Pri izradi prostornih planova lokalne razine, u dijelu prometnih rješenja, potrebno je primjenjivati rezultate stručnih studija i znanstvenih istraživanja kao smjernice za identifikaciju i klasifikaciju prometnica u naseljima.Članak 116.U cilju postizanja optimalne funkcionalnosti i razvijenosti cestovne mreže Županije te povezivanje sa ostalim dijelovima Države i Europom, planirani prioriteti (državnog i županijskog značaja) su:Dovršenje započetih i izgradnja novih dionica cesta visoke razine uslužnosti kod kojih postoji odgovarajuća prognoza rasta i potražnje (sustav autocesta A8 i A9):Autocesta A8: Čvorište Kanfanar (A9) – Pazin – Lupoglav – čvorište Matulji (A7); dionica Rogovići – Tunel Učka (Matulji)Udvostručenje postojećeg poprečnog presjeka postojeće brze ceste,Izgradnja druge tunelske cijevi tunela Učka,Izgradnja planiranog čvorišta Borut uključujući pristupne pravce,Izmještanje postojećeg čvorišta Vranja (1.5 km u smjeru Pazina),Izgradnja pratećih uslužnih građevina „Lovrinčići“ i „Učka“;Autocesta A9: Čvorište Umag (D510) – Kanfanar – Čvorište Pula (D66)Izgradnja drugog vijadukta Limska Draga te drugog Mosta Mirna,Dovršetak izgradnje drugog prometnog traka na poddionici: Čvorište Pula – D66 (raskrižje za Zračnu luku Pula),Dovršetak izgradnje drugog prometnog traka postojeće državne ceste D510 Čvorište Umag (A9) - G.P. Kaštel (gr. R. Slovenije) - spoj sa R. Slovenijom,Izgradnja čvorišta Bale sa spojem na državnu cestu D75 i županijsku cestu Ž5190, sukladno utvrđenim prometnim koridorima u istraživanju državnog značaja,Izgradnja čvorišta Mrgani tipa „dijamant“ sa spojem na lokalne ceste L50101 i L50102 (pravac Mrgani – Radetići – Kringa), uz rekonstrukciju i prilagodbu lokalnih cesta sukladno vrsti i količini prometa,Izgradnja čvorišta Kaštelir (Rogovići kod Tara) sa spojem na županijsku cestu Ž5040 (obilaznica Tar) na sjevernom dijelu naselja Tar;Sve pristupne (spojne) ceste koje se priključuju na čvorišta autoceste potrebno je rekonstruirati tlocrtno i visinski te izgraditi nove prometnice, kako slijedi:Izgradnja spojne ceste Istarski Y (čvorište Rogovići) – Lindarski Križ (D64),Izgradnja spojne ceste: Obilaznica Vranje (D500) – Lupoglav (D44),Izgradnja spojne ceste: Čvorište Ivoli (A8) – Lindarski Križ (D64),Izgradnja spojne ceste: Čvorište Vodnjan jug (izlaz D75) – Marana (Ž5190),Izgradnja spojne ceste: Čvorište Rogovići (A8) – Tinjan (D48),Izgradnja spojne ceste: Čvorište Kaštelir (Rogovići kod Tara) – Ž5040 (obilaznica Tar).Rekonstrukcija državne ceste D500 od tunela Učka (A8) do obilaznice Vranja,Rekonstrukcija državne ceste D75 na dionicama Vodnjan – V. Vrh – Pula,Rekonstrukcija državne ceste D201 G.P. Požane (gr. R. Slovenije) – Buzet (D44),Rekonstrukcija državne ceste D44, dionica Ročko Polje – Lupoglav (uključujući spoj na A8)Rekonstrukcija državne ceste D302 Poreč (D75) – čvorište Baderna (A9) (poboljšanje građevinsko-tehničkih elemenata, dogradnja drugog kolnika),Rekonstrukcija županijske ceste Ž5077, dionica Kanfanar– Čvorište Žminj (A8);Interno povezati sva područja Županije, naročito prometno izoliranih područja: U cilju ostvarivanja ravnomjernijeg gospodarskog razvoja županije prometno izoliranih područja Županije: istočne obala, baljanskog i vodnjanskog priobalja, treba realizirati izgradnju prometnica sukladno postojećim koridorima u istraživanju:Izgradnja ceste državnog značaja: Čvorište Žminj (A8) – Labin (D66), Izgradnja ceste državnog značaja: Obilaznica Barban: Puntera (D66) – Most Raša uz zadržavanje kontinuiteta prometnog pravca izgradnjom ceste županijskog značaja: Most Raša (D66) – Potpićan (D64),Izgradnja ceste državnog značaja Juršići (Ž5190) – čvorište Bale (A9) – Bale (D75); Izgradnja obilaznica za naselja kroz koja prolaze državne ceste u slučaju kritičnog prometnog opterećenja Realizirati rekonstrukciju trasa i raskrižja te rasterećenje postojećeg dužobalnog pravca državne ceste D75, uključujući naročito izgradnju obilaznica sljedećih naselja:Izgradnja obilaznice Umag,Izgradnja obilaznice Tar,Izgradnja obilaznice Novigrad,Izgradnja obilaznice Poreč (južna dionica),Izgradnja obilaznice Vrsar,Izgradnja obilaznice Karigador/DajlaIzgradnja obilaznice Funtana;Realizirati rekonstrukciju trasa i raskrižja te rasterećenje i korekciju nepovoljnog pravca kretanja državne ceste D66, uključujući naročito izgradnju obilaznica sljedećih naselja:Izgradnja obilaznice Loborika,Izgradnja obilaznice Marčana,Izgradnja obilaznice Barban (D66: Puntera – Most Raša) i dionice D66: Most Raša – Labin,Izgradnja obilaznice Vozilići;Realizirati izgradnju obilaznica sljedećih naselja:Izgradnja obilaznice Buzet,Izgradnja obilaznice Juricani,Izgradnja obilaznice Potpićan,Izgradnja obilaznice Lupoglav;Uvesti nove tehnologije kombiniranog i integralnog transportaStvoriti osnovne preduvjete za razvoj kombiniranog/integralnog transporta temeljem bolje prometne povezanosti Luke Raša (terminali Bršica, Štalije) kao budućeg robno-transportnog središta Županije, naročito izgradnjom infrastrukture cestovnog prometa, kako slijedi:Izgradnja obilaznice Barban (D66: Puntera – Most Raša),Izgradnja ceste državnog značaja: Čvorište Žminj (A8) – Labin (D66),Izgradnja ceste županijskog značaja: Most Raša (D66) – Potpićan (D64);Navedeni prioriteti određeni su sukladno Programu prostornog uređenja RH i Strategiji prometnog razvoja RH za razdoblje od 2014. do 2030. godine. Postojeća i planirana infrastruktura cestovnog prometa od važnosti za Državu i Županiju određena je u člancima 37. i 38., a prikazana je na kartografskom prikazu 2.1. „Promet“ ovog Plana.6.1.4. Zračni prometČlanak 117.U skladu sa Zakonom o zračnom prometu, aerodrom je određeno područje na zemlji ili vodi (uključujući sve objekte, instalacije i opremu) namijenjeno u potpunosti ili djelomično za kretanje, uzlijetanje, slijetanje i boravak zrakoplova. U aerodrome ubrajamo: zračne luke, helidrome i „poletišta/sletišta“.Razvoj zračnog prometa odnosi se prvenstveno na proširenje i rekonstrukciju postojećih kapaciteta infrastrukture zračnog prometa Županije (zračnih luka) te moguće otvaranje novih aerodroma i helidroma, sukladno interesu Županije i Programu prostornog uređenja Republike Hrvatske.Radi osiguravanja osnovnih sigurnosnih uvjeta pri obavljanju zračnog prometa, potrebno je spriječiti probijanje zaštitnih ravnina aerodroma, na način da se unutar prostornih planova uređenja općina i gradova ograniči visina izgradnje građevina unutar zone prilaznih i odletnih putanja te uzletno-sletnih staza definiranih aeronautičkom studijom i posebnim propisima. Izgradnja građevina u zoni aerodroma dopušta se samo ako se aeronautičkom studijom dokaže da ne probijaju zaštitne ravnine aerodroma, u skladu s posebnim propisima i uz suglasnost nadležnih tijela. Navedeno se naročito odnosi na područje „Zračne luke Pula“, a u kartografskom prikazu 3.3. „Područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite“ prikazana je zona zabrane gradnje i zona ograničene gradnje. „Aerodrom Vrsar“ Razvoj usmjeriti na modernizaciju postojećih kapaciteta i sigurnosne opreme te povećanje razine uslužnosti, kao što su:proširenje upravne zgrade s uređenjem pratećih sadržaja, produljenje uzletno-sletne staze,povećanje kategorije aerodroma. „Aerodrom Campanož – Medulin“ Razvoj usmjeriti na modernizaciju postojećih kapaciteta, sigurnosne opreme te povećanje razine uslužnosti s ciljem afirmacije, valorizacije i unapređenja aerodroma kao potencijalno važne padobranske destinacije ovog dijela Europe. S tim ciljem potrebno je planirati sljedeće zahvate:izgradnja padobranskog centra,produljenje uzletno-sletne staze,rekonstrukcija postojeće uzletno-sletne staze za „buru“,uređenje južnog dijela aerodroma za potrebe aviomodelara,rekonstrukcija postojećih građevina sukladno iskazanim potrebama.Aerodrom na vodi luka PulaAerodrom na vodi je određeno područje na vodi (uključujući sve objekte, instalacije i opremu) namijenjeno u potpunosti ili djelomično za kretanje, uzlijetanje, slijetanje i boravak hidroaviona. Zahvati u prostoru povezani s obavljanjem djelatnosti zračnog prijevoza hidroavionima određuju se kao građevine zračnog prometa (s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama) od značaja za Županiju.Postojeći aerodrom na vodi nalazi se unutar luke otvorene za javni promet Pula, a mikrolokacija istog, utvrđuje se Prostornim planom uređenja Grada Pule, sukladno uvjetima propisanim posebnim propisima i odredbama ovog Plana. „Zračna luka Pula“ (domaći i međunarodni promet)Razvojni projekti Zračne luke Pula usmjereni su na opremanje, modernizaciju i proširenje postojećih kapaciteta u cilju postizanja optimalnih uvjeta korištenja zračne luke (rekonstrukcija svjetlosne signalizacije i sustava preciznog prilaženja CAT I, proširenje putničke zgrade, produljenje uzletno-sletne staze, proširenje stajanke za generalnu avijaciju, instalacija multifunkcionalnog hangara, izgradnja dodatnih kapaciteta za parkiranje vozila, instalacija sustava za pročišćavanje otpadnih voda i rekonstrukcija oborinske kanalizacije).HelidromiLokacije helidroma utvrđene ovim Planom su:helidromi otvoreni za javni zračni promet: „Zračna luka Pula“ (planiran u sklopu postojeće infrastrukture),helidromi interventne namjene: „Zračna luka Pula“ (planiran u sklopu postojeće infrastrukture), „Aerodrom Vrsar“ (planiran u sklopu postojeće infrastrukture), „Brgudac“ u Općini Lanišće (planirana lokacija), „Polverica“ u Općini Sv. Nedelja (planirana lokacija) i u sklopu „Opće bolnice Pula“ (planirana lokacija),helidromi namijenjeni za vlastite potrebe (komercijalni): „Stancija Grande“ u Općini Vrsar (planirana lokacija), TZ „Belvedere“ u naselju Vrsar (planirana lokacija), „Aerodrom Vrsar“ (planiran u sklopu postojeće infrastrukture), „Frata“ u Općini Tar-Vabriga (planirana lokacija) i „San Marko“ u Gradu Rovinju (planirana lokacija).Helidrom „Zračna luka Pula“ i helidrom „Aerodrom Vrsar“ planiraju se kao višenamjenski, sukladno gore navedenim namjenama.U prostornim planovima lokalne razine helidrome i prateću infrastrukturu potrebno je detaljnije planirati i dimenzionirati na temelju rezultata stručnih studija i analiza, uvažavajući standarde i uvjete regulirane posebnim propisima za helikopterski zračni promet, uz prethodnu suglasnost nadležnih institucija. U slučajevima izvanrednih okolnosti i situacija, kao što su: operacije slijetanja i uzlijetanja helikoptera u slučaju nužde, pružanje medicinske pomoći, operacije zaštite, potrage i spašavanja, operacije gašenja požara, letovi za posebno djelovanje i sl., za slijetanja i uzlijetanja helikoptera moguće je koristiti i površine postojećih sportskih terena. „Poletišta/sletišta“Lokacije planiranih „poletišta/sletišta“ utvrđene ovim Planom su:„Kostrčani“ u Općini Kršan,„Stancija Kaligari“ u Gradu Poreču,„Brest“ u Općini Lupoglav,„Pazinski Novaki“ u Općini Cerovlje,„Vilanija–Petrovija“ u Gradu Umagu,„Lovrečica-Kanova“ u Gradu Umagu,„Ponte Porton“ u Općini Grožnjan,„San Marko“ u Gradu Rovinju,„Sv. Foška“ u Općini Raša.U prostornim planovima lokalne razine „poletišta/sletišta“ i prateću infrastrukturu potrebno je detaljnije planirati i dimenzionirati na temelju rezultata stručnih studija i analiza, uvažavajući standarde i uvjete regulirane posebnim propisima za zračni promet, uz prethodnu suglasnost nadležnih tijela. 6.2. Elektronička komunikacijska infrastruktura i poštanska mreža Članak 118.Elektroničku komunikacijsku infrastrukturu i drugu povezanu opremu u nepokretnoj elektroničkoj komunikacijskoj mreži za međunarodno, magistralno i međumjesno povezivanje, treba planirati podzemno, slijedeći koridore prometnica, željezničkih pruga i drugih vrsta infrastrukture ili iznimno, u svrhu bitnog skraćivanja trase, može se planirati i izvan navedenih koridora.Prilikom planiranja elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme treba slijediti načelo gradnje integrirane infrastrukture, odnosno uskladiti planiranu trasu elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme s trasama ostale infrastrukture u zajedničkom infrastrukturnom koridoru.Za postavljanje i zaštitu elektroničkih komunikacijskih kabela novih kabelskih mreža mora se predvidjeti izgradnja kabelske kanalizacije. Koridori kabelske kanalizacije planiraju se u javnim prometnim površinama gdje god je to moguće, pri čemu je potrebno uskladiti planove s nadležnim tijelima za ceste, sukladno posebnim propisima. Izgradnju ili rekonstrukciju elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme treba planirati na način da se omogući zajedničko korištenje iste od strane više operatora.Prilikom planiranja elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme moraju se zadovoljiti zahtjevi zaštite ljudskog zdravlja, zaštite prirode, zaštite okoliša i zaštite kulturne baštine. Antenski prijemnici/predajnici te televizijske, radijske i ostale postaje u pravilu se postavljaju van područja naselja, na izdvojenim lokacijama s osiguranim kolnim pristupom. Isti se ne mogu postavljati u neposrednoj blizini (užoj i široj zaštitnoj zoni) građevina ili kompleksa zaštićene i evidentirane kulturne baštine. Ukoliko nije moguće odrediti lokaciju van naselja koja odgovara tehničkim uvjetima postavljanja, moguće je njihovo postavljanje na rubnim, neizgrađenim dijelovima građevinskih područja naselja, a visine koja nije veća od najviše građevine u naselju tj. dijelu naselja u kojem se postavlja. Najmanja udaljenost između, televizijskih, radijskih i ostalih postaja do najbližih postojećih ili planiranih građevina ne smije biti manja od visine antenskog stupa. Odredbe ovoga članka ne primjenjuju se na elektroničku komunikacijsku infrastrukturu i povezanu opremu na samostojećim antenskim stupovima. Uz uvjet očuvanja osnovne razvojne koncepcije, dozvoljavaju se odgovarajuće prostorne prilagodbe trasa i lokacija građevina elektroničke komunikacijske infrastrukture, planiranih ovim Planom i prikazanih u kartografskom prikazu br. 2.2. ovog Plana.Članak 119.Elektronička komunikacijska infrastruktura i povezana oprema u pokretnim komunikacijskim mrežama prema načinu postavljanja dijeli se na elektroničku komunikacijsku infrastrukturu i povezanu opremu na postojećim građevinama (antenski prihvat) i elektroničku komunikacijsku infrastrukturu i povezanu opremu na samostojećim antenskim stupovima.U kartografskom prikazu br. 2.2.1. ovog Plana određuje se područje elektroničke komunikacijske zone radijusa 500 m do 2500 m za smještaj samostojećeg antenskog stupa, unutar koje je moguće locirati samo jedan samostojeći antenski stup. Unutar elektroničke komunikacijske zone uvjetuje se gradnja samostojećeg antenskog stupa takvih karakteristika da može prihvatiti više operatora, odnosno prema tipskom projektu koji je potvrđen rješenjem nadležnog ministarstva. Zatečena elektronička komunikacijska lokacija, prikazana u kartografskom prikazu br. 2.2.1. je lokacija u prostoru na kojoj je zatečen samostojeći antenski stup, za kojeg je potrebno dokazati legalnost građevnom dozvolom ili drugim odgovarajućim aktom, u skladu sa Zakonom. Ukoliko nije dobivena ili nije moguće dobivanje građevne dozvole ili drugog odgovarajućeg akta, takvu građevinu potrebno je ukloniti. U postupku utvrđivanja legalnosti samostojećeg antenskog stupa, potrebno je od nadležnog Konzervatorskog odjela ishoditi potvrdu da nije došlo do devastacije kulturnog dobra.Samostojeći antenski stupovi ne smiju se graditi unutar građevinskih područja naselja i izdvojenih građevinskih područja izvan naselja, niti na udaljenosti manjoj od 400 m od granica tih područja. Samo izuzetno, ako kvalitetno pokrivanje planirane elektroničke komunikacijske zone radijskim signalom ne bi bilo moguće postavljanjem antenskih prihvata, mogu se graditi unutar građevinskih područja i to isključivo u izdvojenim građevinskim područjima izvan naselja proizvodne i/ili poslovne namjene te u zonama proizvodne i/ili poslovne namjene unutar građevinskog područja naselja. Prilikom određivanja lokacije samostojećeg antenskog stupa potrebno je poštivati specifičnosti prostora mikrolokacije i sukladno tome, po potrebi ograničiti visinu antenskog stupa, odrediti maskirna rješenja i posebne boje stupa, u svrhu uklapanja u okoliš. Ako je unutar planirane elektroničke komunikacijske zone već izgrađen samostojeći antenski stup, koji nema slobodan prostor za prihvat drugih operatora, moguće je izgraditi zamjenski antenski stup ili rekonstruirati postojeći antenski stup. Iznimno, ako izgradnja zamjenskog antenskog stupa ili rekonstrukcija postojećeg antenskog stupa nije ostvariva, moguće je izgraditi samo jedan dodatni antenski stup za druge operatore. Ukoliko se dvije ili više planiranih elektroničkih komunikacijskih zona dodiruju ili preklapaju, osiguranjem pozicije u području dodirivanja ili preklapanja, dozvoljava se gradnja jednog zajedničkog stupa.Iznimno, ukoliko lokacijski uvjeti ne dozvoljavaju izgradnju jednog stupa koji ima takve karakteristike da može primiti sve zainteresirane operatore (ograničena visina stupa u cilju zaštite vizura i sl.) dozvoljava se izgradnja maksimalno 2 niža stupa.Slijedom tehnološkog razvitka elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme potrebno je postojeće antenske stupove, kao i antenske prihvate i njihovu opremu, prilagođavati novim standardima u cilju povećanja zaštite zdravlja ljudi, prirode i okoliša.Samostojeći antenski stupovi ne smiju se graditi na poljoprivrednom zemljištu kategorije P1 (osobito vrijedno obradivo tlo) i P2 ( vrijedno obradivo tlo). Ukoliko je zbog postizanja osnovne pokrivenosti signalom nemoguće izbjeći izgradnju samostojećih antenskih stupova na navedenom poljoprivrednom zemljištu, isti se trebaju graditi rubno.Samostojeći antenski stupovi ne smiju se graditi u blizini zaštićenih i evidentiranih područja urbanih i ruralnih cjelina, arheoloških lokaliteta te u užoj i široj zoni pojedinačnih građevina, kompleksa i kulturnog krajolika. Potrebno je izbjegavati i šira područja krajobraznih vrijednosti. Prije utvrđivanja mikrolokacije za izgradnju elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme na samostojećim antenskim stupovima unutar područja elektroničke komunikacijske zone, potrebno je provesti stručnu analizu odnosa građevine prema evidentiranim i zaštićenim kulturnim dobrima. Stručna analiza uključuje arheološku reambulaciju i izradu konzervatorske podloge, a prethodi izdavanju posebnih uvjeta. Temeljem provedene analize i dostavljenih podataka, nadležni konzervatorski odjel očitovat će se o mogućnosti izgradnje samostojećeg antenskog stupa na predviđenoj lokaciji. Dopušteno je postavljanje elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme na postojećim građevinama, u skladu s posebnim propisima. Pri odabiru lokacija za antenske prihvate u blizini škola, dječjih vrtića, bolnica i sličnih ustanova, potrebno je poštivati sigurnosnu preventivnu udaljenost od 400 m.Građevine elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezana oprema mogu se graditi na vojnim građevinama i u njihovim zaštitnim zonama, samo uz suglasnost Ministarstva obrane Republike Hrvatske, ovisno o namjeni vojne građevine.Područja zaštićena temeljem Zakona o zaštiti prirode:Samostojeći antenski stupovi ne smiju se graditi na područjima zaštićenim, temeljem Zakona o zaštiti prirode, a posebice na područjima zaštićenim u kategoriji nacionalni park i posebni rezervat te ostalim kategorijama, ukoliko zaštićeno područje obuhvaća malu površinu.Ukoliko je zbog postizanja osnovne pokrivenosti signalom nemoguće izbjeći izgradnju samostojećih antenskih stupova na zaštićenom području prirode, isti se trebaju graditi rubno, odnosno na način da se izbjegnu istaknute i krajobrazno vrijedne lokacije i vrhovi uzvisina.Na većim površinama zaštićenih područja prirode potrebno je graditi minimalni broj stupova koji će omogućiti pokrivenost signalom.Pristupni put do samostojećeg antenskog stupa ne smije se asfaltirati.Tipsku građevinu za smještaj opreme treba projektirati na način da se koriste materijali i boje prilagođene prostornim obilježjima okolnog prostora i tradicionalnoj arhitekturi (žbukana pročelja, dvostrešni kosi krov prekriven kanalicom i dr.).Ukoliko postojeći samostojeći antenski stup ne može prihvatiti druge operatore, novi stup se može graditi na udaljenosti koja najmanje utječe na krajobraz, na način da se, ovisno o uvjetima prostora, odredi zona unutar koje je moguće locirati samo jedan stup.Uvjeti iz ovog članka moraju se primjenjivati kumulativno.Članak 120.Mreža poštanskih građevina – poštanskih ureda određuje se u prostornim planovima uređenja gradova/općina, u skladu s ovim Planom.6.3. Infrastruktura vodnogospodarskog sustava6.3.1. VodoopskrbaČlanak 121.Opskrba vodom za piće ima prioritet u odnosu na korištenje voda u druge svrhe. U planskom razdoblju do 2020. godine razvoj vodoopskrbe treba usmjeriti na racionalnije korištenje postojećih vodnih resursa integracijom vodnih resursa u dolini rijeke Mirne, kao i vodnih resursa u dolini rijeke Raše te racionalnije korištenje - povećanje koristi od izgrađenih vodovodnih sustava, prvenstveno sustava Butoniga. Za ostvarivanje navedenog, planiraju se sljedeće građevine županijskog vodoopskrbnog sustava:a) u dolini Mirne:spojni magistralni cjevovodi sirove vode Sv.Ivan – Bulaž,spojni magistralni cjevovodi pročišćene / sirove vode: Butoniga uređaj – Gradole i Gradole Brdo – vodosprema Sv. Ana;b) u dolini Raše:crpna stanica na lokaciji izvora Sv. Anton, s kapacitetom crpljenja 250 l/s u smjeru CS Mutvica gdje je potrebna nadogradnja na potreban kapacitet crpljenja, povećanje kapaciteta dijela postojećeg spojnog cjevovoda sirove vode između mosta Raša i izvora Fonte Gaja,izvedba prve faze uređaja za kondicioniranje Fonte Gaja (za kapacitet crpljenja izvorišta Fonte Gaja + Mutvica) / alternativno uređaj UPV Breg na lokaciji uz vodospremu Breg;Gornji tok rijeke Mirne određuje se kao prioritetno područje na koje treba usmjeriti studijske aktivnosti vezane za potencijalnu akumulaciju Pengari (Rečina), zbog mogućnosti da se u tom prostoru kombiniraju i nadopunjavanju dva komplementarna plana – vodoopskrbni i navodnjavanja, uzevši u obzir zaštitu ciljeva očuvanja i cjelovitosti područja ekološke mreže HR 2000619 Mirna i šire područje Butonige. Planirana akumulacija Marganica moći će se, osim za navodnjavanje, koristiti i za vodoopskrbne svrhe, ako se stručnom podlogom dokaže mogućnost kombiniranja vodoopskrbne funkcije sa funkcijom navodnjavanja. Revitalizacija pulskih bunara može se planirati za korištenje u vodoopskrbne svrhe, uz uvjet pune provedbe mjera zaštite, propisanih Odlukom o zonama sanitarne zaštite izvorišta vode za piće u Istarskoj županiji. Povezivanje vodoopskrbnih sustava na međužupanijskoj razini s Primorsko-goranskom županijom moguće je ostvariti u budućnosti, tek nakon što se optimalno razvije jedinstven i suvremen vodoopskrbni sustav na području Istarske županije.U prostornim planovima uređenja gradova/općina treba planirati koridore glavnih dovodnih cjevovoda za opskrbu vodom izdvojenih građevinskih područja izvan naselja, do najbliže moguće točke spoja s postojećim vodoopskrbnim sustavom, na način da se što bolje i racionalnije iskoriste postojeći vodoopskrbni kapaciteti, slijedeći postojeće trase, gdje god je to moguće i isplativo. Ovim se planom određuju sljedeći zaštitni pojasevi postojećih vodoopskrbnih cjevovoda:za vodoopskrbni cjevovod profila većeg ili jednakog DN 300 određuje se ukupan zaštitni pojas 8 m (po 4 m sa svake strane osi cjevovoda),za vodoopskrbni cjevovod profila manjeg od DN 300 određuje se ukupan zaštitni pojas 6 m (po 3m sa svake strane osi cjevovoda).U zaštitnom pojasu moguća je gradnja samo građevina u funkciji vodoopskrbe ili primjenom načela gradnje integrirane infrastrukture, moguća je gradnja i drugih infrastrukturnih građevina.Za planirane vodoopskrbne cjevovode određuje se infrastrukturni koridor, utvrđen u članku 21. (Tablici 1.). Preporuča se izrada studija pojedinih vodoopskrbnih područja, kao stručne podloge za izradu prostornih planova lokalne razine, temeljem detaljnog hidrauličkog proračuna te posebnih uvjeta nadležnog tijela.Za planiranje potrošnje vode preporuča se korištenje „specifične opskrbne norme“ od 150 l/stanovniku/dan, odnosno 350 l/turistu/dan, kao planske opskrbne norme za dugoročno razdoblje. U kartografskom prikazu br. 2.3.1. „Vodoopskrba“, koridori / trase vodoopskrbnih cjevovoda i lokacije građevina javne vodoopskrbe prikazane su kako slijedi:koridori / trase magistralnih vodoopskrbnih cjevovoda te lokacije pripadajućih vodosprema, prekidnih komora i crpnih stanica,koridori / trase „ostalih“ vodoopskrbnih cjevovoda te lokacije pripadajućih vodosprema. Ovim Planom prikazani su samo oni koridori planiranih „ostalih“ vodoopskrbnih cjevovoda koji su planirani važećim planovima izgradnje javnog isporučitelja vodne usluge, a u prostornim planovima uređenja gradova/općina, mogu se planirati i dodatni koridori. Prostornim planovima uređenja gradova/općina pojedini se elementi vodoopskrbnog sustava mogu mijenjati ili dopunjavati, sukladno novijim tehnološkim rješenjima, uz uvjet očuvanja osnovne razvojne koncepcije. Lokacije ovim Planom planiranih vodosprema „Stari Draguć“ (O. Cerovlje) i „Brkač“ (O. Motovun) su približno određene i nalaze se u blizini ili na području evidentirane kulturne baštine. Prilikom izrade prostornih planova lokalne razine, kao i projektne dokumentacije, odredit će se njihova detaljna lokacija u suradnji i uz suglasnost nadležnog konzervatorskog odjela.6.3.2. Navodnjavanje Članak 122.Razvoj sustava navodnjavanja Županije planira se u dvije faze:faza - manji sustavi navodnjavanja s akumulacijama kapaciteta < 1 .000.000 m3 vode (mini akumulacije), faza - sustav navodnjavanja s akumulacijama kapaciteta ≥ 1.000.000 m3 vode (velike akumulacije). U kartografskom prikazu br. 2.3.3. „Korištenje voda (navodnjavanje) i uređenje vodotoka i drugih voda“ prikazane su akumulacije utvrđene ovim Planom (mini akumulacije i velike akumulacije) i određena je rezervacija prostora za potencijalne lokacije velikih akumulacija. Akumulacije, kao i ostale vodne građevine, površine manje od 25 ha prikazane su samo simbolom, a one veće od 25 ha simbolom i površinom.Prostor rezerviran za potencijalnu lokaciju velike akumulacije moći će se utvrditi kao prostor za planiranu veliku akumulaciju tek nakon što se izradi i usvoji revizija važećeg „Plana navodnjavanja Istarske županije - novelacija“, uz poštivanje sljedećih smjernica:Obzirom na koliziju namjene rezerviranog prostora i područja ekološke mreže za:potencijalnu akumulaciju Bazuje i područje HR 2000543 Vlažne livade kod Marušića, potencijalnu akumulaciju Butari i područje HR 2000546 Vlažne livade uz Jugovski potok (Štrcaj), potencijalnu akumulaciju Pengari i područje HR 2001016 Kotli i HR 2000619 Mirna i šire područje Butonige,potencijalnu akumulaciju Benčići (Kotli) i područje HR 2001016 Kotli i HR 2000619 Mirna i šire područje Butonige,potencijalnu akumulaciju Pregon i područje HR 2001015 Pregon,potencijalnu akumulaciju Momjan i područje HR 2001312 Argiledodatno preispitati potrebe planiranja akumulacija, prvenstveno na područjima ekološke mreže (jednonamjenskih-za navodnjavanje i višenamjenskih-za navodnjavanje i obranu od poplava i/ili druge namjene koje mogu predstavljati javni interes) te u slučaju planiranja, detaljno istražiti/analizirati područja ekološke mreže HR 2000545 Vlažne livade kod Marušića, HR 2000546 Vlažne livade uz Jugovski potok (Štrcaj), HR 2000619 Mirna i šire područje Butonige, HR Kotli, HR 2001015 Pregon, HR 2001312 Argile u svrhu ocjene prihvatljivosti akumulacija za navedena područja ekološke mreže.U skladu s rezultatima prethodno navedenog istraživanja i preispitivanja, potrebno je planirati znatno manju površinu akumulacija od površine rezerviranog prostora ili definirati izmiještanje izvan područja ekološke mreže te u postupku ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu utvrditi da namjena ne utječe negativno na ciljeve očuvanja i cjelovitost ekološke mreže ili navedenu lokaciju ukinuti.Akumulacije za navodnjavanje poljoprivrednih površina se detaljnije određuju u prostornim planovima uređenja gradova i općina, na način da se pri određivanju lokacija akumulacija izbjegavaju:zaštićena područja vode za piće (I. i II. zona sanitarne zaštite), zaštićena područja koja su zaštićena temeljem Zakona o zaštiti prirode,poljoprivredno zemljište vrste P1 (osobito vrijedno obradivo tlo), zaštićene ili evidentirane urbane i ruralne cjeline, arheološki lokaliteti ili pojedinačni kompleksi i građevine, kulturni krajolik i područja većih krajobraznih vrijednosti.Temeljem „Plana navodnjavanja Istarske županije – novelacija“, izrađeni su idejni projekti / rješenja manjih sustava navodnjavanja za svaku skupinu poljoprivrednih površina koje se planiraju navodnjavati, za: Poreštinu („Idejni projekt melioracije i navodnjavanja “Poreštine”“, IGH d.d. Zagreb, studeni 2007.g.), Rovinjštinu („Idejni projekt melioracije i navodnjavanja “Rovinjštine”“, IGH d.d. Zagreb, studeni 2007.g.), Bujštinu („Idejno rješenje melioracije i navodnjavanja Bujštine“, IGH d.d. – PC Rijeka, studeni 2010. g.), Labinštinu (“Idejno rješenje odvodnje i navodnjavanja Labinštine”, IGH d.d.- PC Rijeka, rujan 2011. g.) i Pazinštinu („Idejno rješenje odvodnje i navodnjavanja Pazinštine“, IGH d.d. – PC Rijeka, kolovoz 2013.g.), a u narednom periodu izraditi će se projektna rješenja za područje Buzeštine i Puljštine.Idejni projekti / rješenja sadrže detaljan prikaz vodnih građevina (akumulacija, transportnih i opskrbnih cjevovoda, crpnih stanica i dr.) manjih sustava navodnjavanja, sa varijantnim rješenjima, temeljem koje će se, u prostornim planu uređenja grada/općine, odrediti uvjeti gradnje vodnih građevina za navodnjavanje (akumulacija, transportnih i opskrbnih cjevovoda, crpnih stanica i dr.).U kartografskom prikazu 2.3.3. ovog Plana uključene su i varijantne lokacije planiranih mini akumulacija za područje Pazinštine i Labinštine. Nakon odabira jedne lokacije, ostale varijantne lokacije se ukidaju i zadržava se postojeća namjena prostora.Osim mini-akumulacija županijskog značaja utvrđenih ovim Planom, prostornim planom uređenja grada/općine mogu se planirati mini akumulacije i na drugim lokacijama određenim sukladno idejnim projektima / rješenjima prihvaćenim od nadležnih tijela, te na vodotocima Mirna i Boljunčica kao i na obuhvatnim kanalima 2 i 3 Čepić polja.Za navodnjavanje poljoprivrednih površina Čepić Polja i Donjeg luga – Posert, mogu se koristiti i viškovi jamskih voda Tupljak, ali tek nakon zadovoljavanja količina potrebnih za vodoopskrbne svrhe.Izuzetno, kad je vodoopskrba znatno ugrožena, akumulacije za navodnjavanje mogu se koristiti i u vodoopskrbne svrhe, pri čemu je funkcija vodoopskrbe primarna u odnosu na funkciju navodnjavanja.6.3.3. Odvodnja otpadnih voda Članak 123.Odvodnja otpadnih voda rješava se unutar sustava javne odvodnje otpadnih voda, a iznimno, kad nema opravdanosti za uspostavu sustava javne odvodnje, može se rješavati i drugim odgovarajućim manjim sustavima, kojima se mora postići ista razina zaštite vodnog okoliša. Osnovna jedinica za obavljanje djelatnosti javne odvodnje je „aglomeracija“ (pojam u smislu Zakona o vodama) - područje na kojem su stanovništvo i/ili gospodarske djelatnosti dovoljno koncentrirani da se otpadne vode mogu prikupljati i odvoditi do uređaja za pročišćavanje otpadnih voda ili do krajnje točke ispuštanja u prijemnik.Prostorni obuhvat „aglomeracija“ prikazan je u kartografskom prikazu 2.3.2. „Odvodnja otpadnih voda i sustav gospodarenja otpadom“. Prostorni obuhvat i opterećenje pojedine „aglomeracije“ mogu se mijenjati sukladno promjeni prostorne koncentracije broja korisnika, a na temelju detaljnih stručnih analiza. Odvodnja otpadnih voda na prostoru Županije određena je modelom razdjelne kanalizacije, što znači da će se oborinske vode odvoditi odvojeno od ostalih otpadnih voda (sanitarnih, tehnoloških i drugih potencijalno onečišćenih voda). Iznimno, prilikom rekonstrukcije (zamjene i/ili dogradnje) postojećeg mješovitog sustava odvodnje, ne obvezuje se razdjelni sustav.Građevine za javnu odvodnju oborinskih voda određuju se prostornim planovima lokalne razine, sukladno posebnim propisima te lokalnim uvjetima. Prije ispuštanja u prijemnik, a ovisno o mjestu ispuštanja, onečišćene oborinske vode potrebno je pročistiti na način da onečišćujuće tvari u tim vodama ne prelaze granične vrijednosti emisija propisane posebnim propisom.Sustave odvodnje treba dovesti u ravnomjerni odnos s sustavom vodoopskrbe.Uređaji za pročišćavanje otpadnih voda prije ispuštanja u prijemnik, moraju zadovoljiti drugi (II) ili treći (III) stupanj pročišćavanja, ovisno o „osjetljivosti područja“ prijemnika, opterećenja „aglomeracije“ te zahtijevanih odgovarajućih ciljeva kakvoće vode. Određuje se obveza primjene trećeg (III) stupnja pročišćavanja za ispuštanje u vode u „osjetljivom području, iz „aglomeracija“ s opterećenjem većim od 10.000 ES (pojam „osjetljivo područje“ u smislu Odluke o određivanju osjetljivih područja).Prilikom određivanja opterećenja iz „aglomeracija“ (u ES), potrebno je uzeti u obzir sezonsko variranje opterećenja priobalnih naselja, odnosno povećano opterećenje za vrijeme ljetne turističke sezone. Građevine za javnu odvodnju u zonama sanitarne zaštite, kao i građevine za javnu odvodnju iz kojih se otpadne vode ispuštaju u zone sanitarne zaštite, moraju zadovoljiti uvjete Pravilnika o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda i Odluke o zonama sanitarne zaštite izvorišta vode za piće u Istarskoj županiji.Prilikom tretmana tehnoloških, sanitarnih, oborinskih i drugih otpadnih voda uređajem za pročišćavanje otpadnih voda, unutar II. i III. zone sanitarne zaštite izvorišta vode za piće obavezno je planiranje ponovne uporabe tako pročišćenih voda ili odvođenje istih izvan područja navedenih zona, a na ostalim područjima ponovnu uporabu treba planirati gdje god je to moguće. Pročišćena otpadna voda može se ponovno upotrijebiti za hortikulturno održavanje, pranje prometnica, ispiranje sanitarnih čvorova, podzemno navodnjavanje rekreativnih površina kao što su: golf, nogometna igrališta i sl. U prostornim planovima uređenja gradova/općina dozvoljava se planiranje novih, prihvatljivijih lokacija uređaja za pročišćavanje otpadnih voda od onih određenih ovim Planom. Preporuča se novu lokaciju odrediti unutar područja proizvodne i/ili poslovne namjene izvan zaštićenog obalnog područja mora i omogućiti ponovnu uporabu pročišćenih otpadnih voda.Industrijski pogoni se, u pravilu, moraju priključiti na građevine javne odvodnje, a samo iznimno, kada zbog udaljenosti nema ekonomske opravdanosti za uspostavu sustava javne odvodnje, mogu se priključiti na građevine vlastitih malih sustava odvodnje. Otpadne vode koje nastaju u tehnološkim postupcima u industrijskim građevinama (tehnološke otpadne vode) moraju se, prije ispuštanja u sustav javne odvodnje, prethodno pročistiti predobradom na način da koncentracija onečišćujućih tvari i /ili opterećenje u otpadnim vodama ne prelazi dozvoljene vrijednosti propisane Pravilnikom o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda.Mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda treba prethodno, prije zbrinjavanja, obraditi na lokacijama centralnih uređaja, a konačno zbrinuti unutar sustava gospodarenja otpadom.Prostornim planovima uređenja gradova i općina pojedini se elementi sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda mogu mijenjati ili dopunjavati sukladno novijim tehnološkim rješenjima, uz uvjet očuvanja osnovne razvojne koncepcije.U kartografskom prikazu 2.3.2. ovog Plana prikazani su sustavi odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda s ispustom u more, kanalizacijski sustavi s uređajem za pročišćavanje otpadnih voda središnjih naselja gradova i općina, a u ostalim naseljima prikazani su samo uređaji za pročišćavanje bez pripadajućih kanalizacijskih sustava.Tablica 14. : Aglomeracije veće od 2.000 ESAglomeracijaVrsta prijemnikaNaziv prijemnikaOsjetljivost područjaUPOV -postojećikapacitet(ES)UPOV -postojeća razina (stupanj) pročišćavanjaUPOV -planiranikapacitet(ES)UPOV -planirana razina (stupanj) pročišćavanjaBujevodotokbujica Venella-„ponor“osjetljivo4.00028.0002 ili 3Savudrijamorezapadna obala osjetljivo33.000prethodnoplanira se priključenje na sust. odvodnje aglomeracije „Umag“ (UPOV Umag)Umagmorezapadna obala osjetljivo33.000prethodno63.5003Novigradmorezapadna obala osjetljivo33.000133.0003Lanternamorezapadna obala osjetljivo16.400prethodno30.0003Poreč-sjevermorezapadna obala osjetljivo24.000prethodno37.0003Poreč-jugmorezapadna obala osjetljivo26.000prethodno48.0003Vrsarmorezapadna obala osjetljivo18.000122.5003Rovinj morezapadna obala osjetljivo64.900prethodno63.0003Pula - Sjevermorezapadna obala normalno14.000prethodno49.0002 ili 3Pula - Centarmorezapadna obala normalno35.000prethodno98.0003 (u konačnici)Banjolemorezapadna obala normalno7.000prethodno10.2472 ili 3 Premanturamorezapadna obala normalno8.400prethodno7.2172 ili 3MedulinmoreKvarnerski zaljevnormalnonemanema27.1562 ili 3Rašavodotokrijeka Krapanjosjetljivoizvan funkcijeizvan funkcije3.0002 ili 3RabacmoreKvarnerski zaljevnormalnonemanema18.0002Labinvodotokrijeka Krapanjosjetljivo8.000220.0003Pazinvodotokrijeka Šaltarija-pritoka rijeke Pazinčiceosjetljivo7.00027.0002 ili 3Buzetvodotokrijeka Mala Hubaosjetljivo7.20027.2002 ili 3*Izraz „osjetljivo“ označava osjetljivi prijemnik ili prijemnik u slivnom području osjetljivog područja, za koji je cilj provedba višeg stupnja pročišćavanja u većim aglomeracijama.Tablica 15.: Uređaji za pročišćavanje otpadnih voda (UPOV) kapaciteta većeg od 2.000 ES na sustavima javne odvodnje otpadnih voda (planirani kapaciteti i/ili planirana razina pročišćavanja) NAZIVKapacitet uređaja (ES) - postojeći (instalirani)Izvedena razina (stupanj)pročišć.Ukupni planirani kapacitet uređaja(post. kapacitet + kapacitet planirane dogradnje)(ES)Planiranarazina (stupanj) pročišćavanjaOsjetljivost područja*UPOV Buje (G.Buje) - aglomeracija Buje4.00028.0002 ili 3osjetljivoUPOV Savudrija (G.Umag)-aglomeracija Savudrija33.000prethodnoplanira se priključenje na sust. odvodnje aglomeracije „Umag“ (UPOV Umag)osjetljivoUPOV Umag (G.Umag)-aglomeracija Umag33.000prethodnoplanira se novi UPOV, na novoj lokacijiosjetljivo63.5003 (u konačnici)UPOV Brtonigla (O.Brtonigla) 1.0002planira se priključenje na kanaliz. sust. grada Novigrada (UPOV Novigrad)UPOV Nova Vas (O.Brtonigla) 4002planira se priključenje na kanaliz. sust. grada Novigrada (UPOV Novigrad)UPOV Novigrad (G.Novigrad) – aglomeracija Novigrad33.000133.0003osjetljivoUPOV Lanterna (O.Tar-Vabriga) – aglom. Lanterna16.400prethodnoplanira se novi UPOV, na novoj lokacijiosjetljivo30.0003UPOV Červar-Porat (G.Poreč)3.6002planira se priključenje na sust. odvodnje „Poreč sjever“ (UPOV Poreč sjever)UPOV Poreč sjever (Materada) (G.Poreč) – aglomeracija Poreč -sjever24.000prethodnoplanira se novi UPOV, na novoj lokacijiosjetljivo37.0003UPOV Poreč jug (Debeli rt )( G.Poreč) – aglomeracija Poreč-jug26.000prethodnoplanira se novi UPOV, na novoj lokacijiosjetljivo48.0003UPOV Otok Sv. Nikola700prethodnoplanira se rekonstr. za 3. stupanj pročišćavanja ili priključenje na sust. odvodnje „Poreč-jug“ (UPOV Debeli rt) UPOV Petalon(O.Vrsar) – aglomeracija Vrsar18.0001planira se novi UPOV na lokaciji postojećegosjetljivo22.5003UPOV Valalta(G. Rovinj)- aglomeracija Rovinjnemanema7.3502osjetljivoUPOV Kuvi(G.Rovinj) – aglomeracija Rovinj64.900prethodno63.0003osjetljivoUPOV Peroj(G.Vodnjan) – aglomeracija Pula-sjever14.000prethodnoplanira se novi UPOV, na novoj lokacijinormalno49.0002 ili 3UPOV Valkane (G.Pula) – aglomeracija Pula-centar35.000prethodnoplanira se novi UPOV na postojećoj ili novoj lokaciji normalno98.0003 (u konačnici)UPOV Bumbište ( naselje Banjole)(O.Medulin) – aglomeracija Banjole7.000prethodno10.2472 ili 3normalnoUPOV Premantura (O.Medulin) – aglom. Premantura8.400prethodno7.2172 ili 3normalnoUPOV Medulin (O.Medulin)-aglomeracija Medulinnemanema27.1562 ili 3normalnoUPOV Raša (O.Raša) – aglomeracija Rašaizvan funkcijeizvan funkcije3.0002 ili 3osjetljivoUPOV Rabac (G.Labin) –aglomeracija Rabacnemanema18.0002normalnoUPOV Labin (G.Labin) – aglomeracija Labin8.000220.0003osjetljivoUPOV Pazin (G Pazin) – aglomeracija Pazin7.00027.0002 ili 3osjetljivoUPOV Buzet (G.Buzet) – aglomeracija Buzet7.20027.2002 ili 3osjetljivoUređaji za pročišćavanje (UPOV-i) koji se planiraju ukinuti odnosno planira se priključenje kanalizacijskih sustava na sustave odvodnje postojećih aglomeracija Planirani (novi) uređaji za pročišćavanje (UPOV-i )6.3.4. Uređenje vodotoka (bujica) i drugih voda Članak 124.Vodotoke (bujice) i druge vode potrebno je urediti u svrhu osiguranja neškodljivog protoka slivnih voda, odnosno zaštite od štetnog djelovanja voda (poplava i erozije) te u svrhu namjenskog korištenja voda u akumulacijama za vodoopskrbu i akumulacijama za navodnjavanje. Uređenje vodotoka (bujica) i drugih voda obuhvaća građenje i održavanje regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina, kao i građevina za osnovnu melioracijsku odvodnju te radove održavanja vodnog dobra (korita površinskih voda i inundacijskog područja).Uređenjem vodotoka treba osigurati ekološki prihvatljiv protok.Uređenje vodotoka treba provoditi uzimajući u obzir okolišno prihvatljive postupke pri čemu prednost treba dati ekoremedijacijskom pristupu pri uređenju.Prilikom planiranja zahvata uz vodotoke (bujice) i druge vode, potrebno je poštivati zabrane i ograničenja radi očuvanja i održavanja regulacijskih, zaštitnih i drugih vodnih građevina te sprječavanja pogoršanja vodnog režima, sukladno Zakonu o vodama.Radi detaljnog utvrđivanja koridora sustava uređenja vodotoka i zaštite od bujičnih voda, potrebno je za sve vodotoke utvrditi inundacijsko područje i vodno dobro, sukladno posebnim propisima. Do utvrđivanja inundacijskog područja, širina koridora vodotoka obuhvaća prirodno ili uređeno korito vodotoka, s obostranim pojasom širine minimalno 10 m, mjereno od gornjeg ruba korita, vanjske nožice nasipa ili vanjskog ruba građevine uređenja toka. Inundacijsko područje akumulacije/retencije obuhvaća područje akumulacije/retencije za vodostaj do kote maksimalnog uspora i pojas uz akumulaciju/retenciju širine minimalno 10 m od obalne linije za vodostaj do kote maksimalnog uspora.Granice inundacijskog područja te planirani zahvati uređenja vodotoka unutar tog područja, određuju se u prostornim planovima lokalne razine.Ovim se Planom određuju sljedeće vodne građevine sustava uređenja vodotoka (bujica) i drugih voda radi zaštite od štetnog djelovanja voda:u slivu Mirne: retencija Draguć – zadržavanje nanosa,retencija Račice – zadržavanje nanosa,nadvišenje pregrade (brane) postojeće retencije Jukani – zadržavanje nanosa,retencija Draga (Čiratež) – zaštita od poplava,retencija Benčići – zaštita od poplava, retencija Abrami – zaštita od poplava;u slivu Umaškog potoka:retencija Ljubljanija – zaštita od poplava;u slivu Pazinskog potoka: retencija Lipa – zaštita od poplava;u slivu Raše:retencija Tupaljski potok – zaštita od poplava,retencija Pedrovica – zaštita od poplava,nadvišenje pregrade (brane) postojeće retencije Sepčići – zaštita od poplava,retencija Most Raša – zaštita od poplava.Za retencije Jukani, Draguć i Račice određuje se obveza da se istom ocjenom prihvatljivosti za ekološku mrežu HR 2000619 Mirna i šire područje Butonige obuhvate individualni i kumulativni utjecaji sva tri planirana zahvata.Obzirom na koliziju planirane retencije Abrami i područja ekološke mreže HR 2000543 Vlažne livade uz potok Bračana (Žonti), potrebno je, u skladu s rezultatima istraživanja navedenog područja ekološke mreže i preispitivanja potrebe za zaštitom od poplava ili drugih namjena koje mogu predstavljati javni interes, planirati detaljnu lokaciju retencije Abrami na način da bude prihvatljiva za ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže HR 2000543 Vlažne livade uz potok Bračani (Žonti). Za planirane retencije Pedrovica i Tupaljski potok potrebno je, nakon izrade procjene ugroženosti od poplava, dodatno preispitati opravdanost planiranja retencija na lokacijama određenim ovim planom. Sukladno rezultatima preispitivanja, prostornim planom uređenja grada/općine moguće je planirati retenciju/branu na drugoj lokaciji ili navedenu lokaciju ukinuti.Za planiranu retenciju Most Raša, u svrhu ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu, potrebno je izvršiti proračun/modeliranje kako bi se utvrdilo da li će izgradnjom retencije doći do prekida ili značajnog ometanja pronosa riječnog materijala koje bi moglo negativno utjecati na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže HR 3000432 Ušće Raše. Granice građevinskih područja ne smiju se širiti u smjeru i na udaljenosti manjoj od 100 m od retencije. Vodne građevine sustava uređenja vodotoka (bujica) i drugih voda prikazane su u kartografskom prikazu br. 2.3.3. „Korištenje voda (navodnjavanje) i uređenje vodotoka i drugih voda“. Akumulacije se mogu koristiti kao višenamjenske vodne građevine za zaštitu od štetnog djelovanja voda i za druge namjene (vodoopskrbu, navodnjavanje, rekreaciju i sl.), pri čemu je potrebno uskladiti režime korištenja, kao i standarde zaštite kakvoće vode. 6.4. Energetska infrastrukturaČlanak 125.Sustav energetske infrastrukture sastoji se od:proizvodnje i transporta električne energije,plinoopskrbe iproizvodnje energije iz obnovljivih izvora i kogeneracije.6.4.1. Proizvodnja i transport električne energijeČlanak 126.1. Proizvodnja električne energijeProizvodnja električne energije predviđena je u termoenergetskom kompleksu „TE Plomin“ (TE Plomin I, TE Plomin II i TE Plomin III), kao i u vršnim elektranama - mini CHP (kogeneracija - engl. Combined Heat and Power) koje će raditi kao vršne elektrane na lokacijama pogodnim za taj pogon. Kriteriji pogodnosti za mini CHP utvrditi će se prostornim planovima uređenja gradova/općina.U cilju modernizacije i povećanja proizvodnih kapaciteta elektrana u RH, unutar termoenergetskog kompleksa “TE Plomin” mogu se rekonstruirati postojeći i/ili graditi novi zamjenski proizvodni blokovi.Kod rekonstrukcije postojećih i/ili gradnje novih zamjenskih proizvodnih blokova, u cilju zaštite ljudi i okoliša uvjetuje se primjena najsuvremenijih (naprednijih i “čišćih”) proizvodnih tehnologija i najučinkovitijih mjera zaštite, (npr. plin ili obnovljivi izvori energije) što se prvenstveno odnosi na TE Plomin čijom će se izgradnjom značajno povećati ukupna snaga kompleksa sa postojećih 335 MW na 710 MW.2. Transport električne energijeZbog sigurnijeg napajanja i povezivanja prijenosne elektroenergetske mreže Istarske županije i Primorsko-goranske županije, planiraju se dalekovodi:- DV 2x400 kV Plomin - Melina (u Primorsko-goranskoj županiji) (varijanta 2 prihvatljivija sukladno čl. 189.),- DV 2x110 kV TS Buzet - EVP Jurdani/TS Matulji - TS Pehlin (u Primorsko-goranskoj županiji),- kabel 110 kV Plomin – Cres,a u svrhu osiguranja kvalitetnog napajanja i sigurnijeg prijenosa električne energije unutar Istarske županije (dvostranog napajanja - povezivanja u prsten), planiraju se dalekovodi: - DV 110 kV Plomin – Lupoglav (Vranja) – Buzet i - DV 110 kV Katoro – Novigrad s interpolacijom na dalekovod 110 kV Poreč – Katoro.Ostali dalekovodi naponske razine 110 kV koji se planiraju zbog sadašnjeg i realno očekivanog porasta potrošnje uslijed razvoja turizma, gospodarstva i sl., su sljedeći: - DV Šijana - Gregovica - Dolinka (kabel),- DV Guran – Fažana, - DV 2x110 kV TS Medulin - interpolacija u DV 2x110 kV - Šijana – Dolinka, - DV 2x110 kV TS Barbariga - interpolacija u DV 110 kV Šijana – Svetvinčent.Ukoliko se utvrdi opravdanost i tehničke pretpostavke izvedivosti, ovim se Planom omogućava rekonstrukcija svih postojećih dalekovoda napona 35 kV, 110 kV i 220 kV po njihovim postojećim trasama i pripadajućim zaštitnim pojasevima, u dalekovode ili kabele više naponske razine (110 kV, 220 kV i 400 kV) i povećane prijenosne moći (2x110 kV, 2x220 kV i 2x400 kV). Pri tome se njihove trase, na pojedinim dionicama, ovisno o zatečenoj razvijenosti i stanju u prostoru, moraju prilagoditi novom stanju prostora te rekonstruirati / izgraditi sukladno tehničkim propisima koji reguliraju način i uvjete izgradnje elektroenergetskih građevina. Mikrolokacije pojedinih dalekovoda odredit će se u prostornim planovima lokalne razine. Varijante planiranih trasa trebaju se valorizirati kroz postupak ocjene utjecaja namjeravanog zahvata na okoliš i ekološku mrežu, a najprihvatljivija varijanta za provedbu zahvata u prostoru mora se utvrditi uvažavajući vrijednosti prostora te najmanji utjecaj na krajobraz, prirodnu i kulturnu baštinu i ekološku mrežu.Za planirane dalekovode i dalekovode koji su predmet rekonstrukcije, za koje se kroz postupak ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu utvrdi mogućnost značajnog utjecaja na ciljeve očuvanja područja značajna za ptice –POP, određuje se obaveza opremanja dalekovoda sustavima zaštite ptica od stradavanja, a za sve ostale dalekovode, opremanje sustavima zaštite ptica od stradavanja se preporučuje.Ovim se Planom određuje lokacija sljedećih planiranih transformatorskih i rasklopnih postrojenja: - transformatorsko i rasklopno postrojenje Plomin 400/220/110 kV, - transformatorsko postrojenje Guran 220/110 kV,- transformatorske stanice 110/20 kV: Guran (u sklopu nove TS Guran 220/110 kV), Barbariga, Medulin, Višnjan (kod naselja Žužići).Ovim se Planom određuje rekonstrukcija sljedećih postojećih transformatorskih stanica naponske razine 35/x i 110/35/x u transformatorske stanice naponske razine 110/20 kV:- Pula – Šijana(rekonstrukcija postojeće TS 110/35/10 kV),- Pula – Dolinka(rekonstrukcija postojeće TS 110/35/10 kV),- Fažana(rekonstrukcija postojeće TS 35/20/10 kV),- Gregovica(rekonstrukcija postojeće TS 35/10 kV),- Vranja(rekonstrukcija postojeće TS 35/10 kV), - Dubrova(rekonstrukcija postojeće TS 110/35/10 kV),- Pazin(rekonstrukcija postojeće TS 10/35/10 kV),- Buje(rekonstrukcija postojeće TS 110/35 kV),- Katoro(rekonstrukcija postojeće TS 110/35/10 kV),- Umag(rekonstrukcija postojeće TS 35/10),- Novigrad(rekonstrukcija postojeće TS 35/10 kV).Postojeće transformatorske stanice 35/x kV i 110/35/x kV, pored navedenih u prethodnom stavku, mogu se, ovisno o porastu energetske potrošnje i potrebe za instaliranom snagom, rekonstruirati u transformatorske stanice 110/20 kV. Rekonstrukcija transformatorskih stanica se planira zbog nedostatnog kapaciteta transformacije za prihvat novog opterećenja uslijed porasta potrošnje.Postojeće transformatorske stanice 35/x kV I 110/35/x kV koje se neće rekonstruirati, zadržavaju se u kartografskom prikazu 2.4. „Energetika“, do potpunog prijelaza naponske razine dalekovoda 35 kV na napon 110 kV ili 20 kV, a nakon toga će se iste ukinuti.Ovim se planom određuju sljedeći zaštitni pojasevi postojećih dalekovoda: DV 2x400 kV – ukupan zaštitni pojas 80 m (40 + 40 m od osi dalekovoda),DV 400 kV – ukupan zaštitni pojas 70 m (35 + 35 m od osi dalekovoda),DV 2x220 kV – ukupan zaštitni pojas 60 m (30 + 30 m od osi dalekovoda),DV 220 kV – ukupan zaštitni pojas 50 m (25 + 25 m od osi dalekovoda),DV 2x110 kV – ukupan zaštitni pojas 50 m (25 + 25 m od osi dalekovoda),DV 110 kV – ukupan zaštitni pojas 40 m (20 + 20 m od osi dalekovoda),kabel 2x110 kV – ukupan zaštitni pojas 6 m (3 + 3 m od osi kabela),kabel 110 kV – ukupan zaštitni pojas 4 m (2 + 2 m od osi kabela).Za planirane dalekovode određuje se infrastrukturni koridor, utvrđen u članku 21. (Tablici 1.). Za dalekovod 2x400 kV Plomin-Melina planiran dijelom na području ekološke mreže HR 1000018 Učka i Ćićarija, omogućuje se odstupanje od Planom utvrđenog koridora ukoliko se kroz izradu projektne dokumentacije i detaljnu analizu utjecaja zahvata na ekološku mrežu (Glavnu ocjenu prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu) predloži alternativa s manjim utjecajem.Za izgradnju transformatorskih stanica planiranih ovim Planom, u prostornim planovima uređenja gradova/općina treba osigurati sljedeće površine:za postrojenje 400/220 kV ili 400/110 kV otvorene (AIS) izvedbe, površina cca 400x400 m, za postrojenje 220/110 kV otvorene (AIS) izvedbe, površina cca 200x200 m, za postrojenje 110/x kV otvorene (AIS) izvedbe, površina cca 100x100 m.Navedene površine potrebne za izgradnju transformatorskih stanica smatraju se načelnim, dok će se stvarna površina odrediti u skladu s opsegom izgradnje postrojenja (broju i rasporedu energetskih polja na otvorenom i prateće opreme u pogonskim zgradama), tehnološkim zahtjevima i zatečenim uvjetima u prostoru okruženja, kao i zahtjevima svih sudionika u prostoru.Za sve zahvate u prostoru koji se planiraju u zaštitnom pojasu dalekovoda ili u prostoru okruženja transformatorske stanice, moraju se zatražiti posebni uvjeti nadležnog elektroprivrednog tijela. 6.4.2. PlinoopskrbaČlanak 127.Opskrba prirodnim plinom određena je spajanjem na izgrađeni magistralni plinovod za međunarodni transport terminal Pula (Vodnjan) – Karlovac (DN 500/75 bara) i magistralni plinovod Pula (Vodnjan) – Umag (DN 300/50 bara).Ovim se Planom određuju koridori sljedećih planiranih magistralnih i regionalnih plinovoda:- koridor planiranog magistralnog plinovoda za međunarodni transport Omišalj – Casal Borsetti (Italija)koridor planiranog magistralnog plinovoda Omišalj – Plomin – Kršan, čija je realizacija vezana uz realizaciju planiranog LNG terminala u Omišlju na otoku Krku (Primorsko-goranska županija)koridori planiranih magistralnih plinovoda za međunarodni transport Buje–Koper (Slovenija) i Umag–Muggia (Italija), kojima se omogućuje spajanje transportnih plinovoda Županije sa plinovodima Republike Slovenije i Republike Italijekoridor planiranog magistralnog plinovoda Kovri-Buje koridor planiranog magistralnog plinovoda Plomin-Kršan–Pazin–Buje i planiranih regionalnih plinovoda Rovinj-Žminj–Pazin i Livade–Buzet kojima se omogućuje snabdijevanje prirodnim plinom središnjeg i sjevernog dijela Županije. Za planirane plinovode određuje se infrastrukturni koridor, utvrđen u članku 21. (Tablici 1.). Za plinovode planirane na području ekološke mreže HR 2000637 Motovunska šuma omogućuje se odstupanje od Planom utvrđenih koridora ukoliko se kroz izradu projektne dokumentacije i detaljnu analizu utjecaja zahvata na ekološku mrežu (Glavnu ocjenu prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu) predlože alternative s manjim utjecajem.Zaštitni pojas magistralnog / regionalnog plinovoda određuje se u ukupnoj širini 60 m (po 30 m sa svake strane osi plinovoda). Za sve zahvate u prostoru koji se planiraju u zaštitnom pojasu plinovoda ili u prostoru u okruženju mjerno redukcijskih stanica, moraju se zatražiti posebni uvjeti nadležnog tijela.Detaljniji razvod distribucijske plinovodne mreže određuje se u prostornim planovima lokalne razine, na temelju stručnih podloga.Građevine za opskrbu vozila UNP-om i električnom energijom planiraju se prostornim planovima uređenja gradova i općina unutar građevinskih područja naselja, izdvojenih građevinskih područja izvan naselja (proizvodne, poslovne i ugostiteljsko-turističke namjene), u lukama posebne namjene, lukama otvorenim za javni promet, uz benzinske postaje te unutar zaštitnog pojasa prometnica.6.4.3. Proizvodnja energije iz obnovljivih izvora i kogeneracije Članak 128.Planom se predviđa racionalno korištenje energije iz obnovljivih izvora, ovisno o energetskim i gospodarskim potencijalima pojedinih područja.Najznačajniji oblici energije iz obnovljivih izvora, koji su pogodni za korištenje (proizvodnju električne i toplinske energije) na području Županije su: sunčeva (solarna) energija, energija vjetra i energija iz biomase. Osim navedenih, mogu se koristiti i drugi oblici energije manjeg energetskog potencijala kao što su: energija hidropotencijala, geotermalna energija, energija plina iz deponija otpada, energija plina iz postrojenja za obradu otpadnih voda i sl. Energetske građevine za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora, planiraju se prostornim planovima uređenja gradova/općina u izdvojenim građevinskim područjima izvan naselja proizvodne namjene i u građevinskim područjima naselja unutar zona proizvodne namjene te unutar područja ŽCGO Kaštijun i OKPD Valtura. Za vjetroelektrane na kopnu ne određuje se građevinsko područje.Prilikom određivanja lokacija energetskih građevina za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora potrebno je izuzeti područja bonitetno najvrijednijeg poljoprivrednog zemljišta P1 i P2.Prostornim planovima uređenja gradova/općina mogu se planirati elektrane za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora, instalirane snage do 10 MW. Kod „vjetroparka“ (skupine vjetroelektrana na istoj lokaciji), navedeno ograničenje instalirane snage odnosi se na „vjetropark“ u cjelini. Pogodnu lokaciju za planiranje vjetroelektrana na kopnu u prostornim planovima uređenja gradova/općina, potrebno je odrediti temeljem stručne podloge, kojom će se ispitati mogućnost korištenja potrebne brzine vjetra tijekom godine, na način da se spriječe negativni utjecaji na stanovništvo, okoliš i prirodu. Vjetroelektrane na kopnu ne smiju se planirati na sljedećim područjima:unutar zaštićenog obalnog područja mora (ZOP),na područjima ekološke mreže, na zaštićenim područjima prirode,na zaštićenim područjima kulturne baštine,na područjima značajnih krajobraznih vizura. Površina za smještaj vjetroelektrana na kopnu mora zadovoljiti sljedeće uvjete:udaljenost od granica građevinskih područja najmanje 800 m, u najbližim zgradama za boravak i rad ljudi, razina buke ne smije prelaziti 40 dB, mora se nalaziti izvan infrastrukturnih koridora i zaštitnih pojaseva linijskih infrastrukturnih građevina, mora se nalaziti van dometa elektromagnetskih valova uređaja elektroničke komunikacijske infrastrukture u radiodifuzijskim mrežama (radio i TV odašiljači, navigacijski uređaji), radi izbjegavanja elektromagnetskih smetnji.Ovim se Planom daje mogućnost korištenja hidropotencijala unutar vodoopskrbnog sustava "Istarski vodovod Buzet" (20 malih hidrolelektrana uz vodospreme na zapadnom dijelu Županije) i korištenje hidropotencijala rijeke Mirne (9 malih hidroelektrana na rijeci Mirni od Buzeta do Ponte Portona). Gradnja sustava malih hidroelektrana na rijeci Mirni može se realizirati samo ako se time poboljšaju hidrološki uvjeti koji su poremećeni uslijed regulacijskih zahvata. Za planirane male hidroelektrane na području ekološke mreže HR 2000619 Mirna i šire područje Butonige, određuje se obveza da se istom ocjenom prihvatljivosti za ekološku mrežu HR 2000619 Mirna i šire područje Butonige i HR 2000637 Motovunska šuma, obuhvate individualni i kumulativni utjecaji svih 9 planiranih zahvata.Iskorištavanje geotermalnih voda u energetske svrhe posebno će se valorizirati na trasi Kanfanar - Istarske toplice, na kojoj je na više mjesta zabilježena pojava geotermalnih voda niske temperature, a što se posebno može koristiti u razvoju poljoprivredne i prehrambene proizvodnje, kao i za zdravstvenu i rekreativnu namjenu.Kod planiranja elektrana na biomasu, potrebno je posebnu pažnju usmjeriti na zaštitu okoliša, odnosno koristiti tehnološki proces bez gorenja biomase. Kod samostalnih energetskih građevina za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora i distribuciju iste u elektroenergetsku mrežu, priključenje treba izvršiti u dijelu elektroenergetskog sustava koji se nalazi u blizini lokacije izgradnje navedenih građevina, a točna trasa priključnog dalekovoda/kabela odredit će se prilikom ishođenja akata kojima se odobrava gradnja, prema posebnim uvjetima nadležnog elektroprivrednog tijela (operator prijenosnog sustava ili operator distribucijskog sustava). Gradnja solarnih kolektora i/ili fotonaponskih ćelija može se planirati i na građevnoj čestici, kao gradnja pomoćne građevine za potrebe osnovne građevine. Prostornim planom uređenja grada /općine utvrđuju se uvjeti i način gradnje za tu vrstu pomoćnih građevina.U cilju racionalne potrošnje primarnih energenata, potrebno je, kad god je to moguće i opravdano, planirati izgradnju kogeneracijskog postrojenja, odnosno istovremenu proizvodnju električne i korisne toplinske energije. Instalirana toplinska snaga pojedinog postrojenja ne bi smjela biti veća od 5 MW, a instalirana snaga svih jedinica ne veća od 80 MW.7. MJERE OČUVANJA KRAJOBRAZNIH VRIJEDNOSTI Članak 129.Ovim su Planom utvrđena područja i lokaliteti značajnih ili karakterističnih obilježja krajobraza, kojima treba posvetiti posebnu pažnju pri izradi prostornih planova lokalne razine.Područje Županije je Strategijom i Programom prostornog uređenja RH tretirano kao jedinstvena krajobrazna cjelina, a ovim se Planom izdvajaju tri osnovne krajobrazne cjeline, unutar kojih su određene krajobrazne podcjeline i njihovi dijelovi: „Bijela Istra“ sjeverni dio (lanac vrhova Ćićarije)južni dio (Učka-Park prirode)„Siva Istra“ sjeverno područje (Momjan-slivno područje Dragonje) dolina rijeke Mirne sa sjevernim i južnim obroncima kanjona Mirnesredišnje područje oko akumulacije Butoniga (slivno područje Butoniga)zapadno podnožje Ćićarije i Učke (Buzet-Roč-Lupoglav-Hum-Kotli-slivno područje Mirne)istočno područje (Gračišće-Pićan-Gologorica-Boljun-Čepić-Kršan-slivno područje Raše) „Crvena Istra“ - središnji visoravan (kontinentalni dio)sjeverna visoravan Buje (Kremenje-Marušići-Šterna-Lucija-Martinčići-Triban)sjeverozapadna visoravan (Vižinada-Baderna-Lovreč-Selina-Barat-Karojba)niska vapnenačka zaravan (južno od Pazina-Žminj-Kanfanar-Svetvinčenat-Juršići-sjeverno od Vodnjana-Marčana-Manjadvorci-Draguzeti)primorski diosjeverni dio (Savudrija-Umag-Novigrad)zapadna obala (Poreč-Vrsar-Rovinj)južni priobalni dio (Barbariga-Pula-Premantura-Budava)istočni priobalni dio (Kavran-Krnica-Rakalj-Labin-Rabac-Plomin)Limski kanal i Limska dragaRaški zaljev i Raška draga Krajobrazne vrijednosti prikazane su u kartografskom prikazu 3.2.1. ovog Plana (kratice korištene u člancima 130., 131. i 132. ovoga Plana jednake su onima u kartografskom prikazu).Članak 130.Značajna obilježja krajobraza „Bijele Istre“ su:gorski lanac Ćićarije i Učke u smjeru SZ – JI;ogoljeli vrhovi i strme litice bijelih vapnenačkih stijena; druge geomorfološke pojave krša: krška polja, dolci, stijene, škrape i jame;izmjena šumovitih i travnjačkih površina na obroncima i dolinama te krških kamenjara na vrhovima;vrlo slabo naseljeno područje sa manjim ruralnim naseljima smještenim ispod planinskih grebena;bogata prirodna baština; cijelo područje krajobrazne cjeline je pod značajnim i karakterističnim obilježjima krajobraza koje imaju prirodnu, povijesnu, kulturnu, znanstvenu i estetsku vrijednost te posebno osjetljivu prirodnu baštinu izrazite osjetljivosti na vizualne promjene (KZP-1.). Mjere očuvanja krajobraza „Bijele Istre“ su:očuvanje prirodne baštine uže i šire zone Učke i Ćićarije, a naročito očuvanje od vizualnih promjena, kojima bi se izgubila posebnost i identitet prostora;očuvanje morfoloških i vizualnih osobitosti neposrednog ruralnog okoliša naselja smještenih ispod planinskih grebena;očuvanje većih i značajnih površina prirodnih travnjaka kao krajobraznih elemenata, posebno uz cestu Trstenik - Račja Vas cca 20 ha;očuvanje i sanacija manjih vodenih površina (lokvi, bara) i specifične vegetacije u njihovoj neposrednoj okolici kod naselja: Vodice, Dane, Trstenik, Račja Vas, i Prapoće;očuvanje većih i značajnih površina prirodnih travnjaka kao krajobraznih elemenata korištenjem tradicijskog stočarenja autohtonih i tradicionalnih pasmina domaćih životinja;poticanje stanovništva na bavljenje tradicijskim stočarstvom i kao dodatnom djelatnošću.Članak 131.Značajna obilježja krajobraza „Sive Istre“ su:područje izgrađeno od naslaga fliša na brežuljkasto do brdovito razvedenom terenu, sa čestim pojavama karakterističnih reljefnih oblika površinski ispranih naslaga sivih lapora, vapnenaca i pješčenjaka, tzv. tašeli, piski, pustine, dine;na krajobrazno dominantnim točkama, vrhovima brežuljaka, naseobinske strukture, najčešće opasane zidinama tzv. akropolska naselja Istre: Motovun (KTD-1.), Momjan (KTD-2.), Buje (KTD-3.) Grožnjan (KTD-4.), Zrenj (KTD-6.), Završje (KTD-8.), Oprtalj (KTD-7.), Kostanjica (KTD-5.), Draguć (KTD-24.), Grimalda (KTD-25.), Kaštel (KTD-26.) Buzet stari grad (KTD-12.), Roč (KTD-13.), Hum (KTD-14.), Boljun (KTD-15.), Pićan (KTD-19.), Gračišće (KTD-20.), Gologorica (KTD-18.), Paz (KTD-17.), Lindar (KTD-21.), Beram (KTD-22.), Trviž (KTD-23.), Vižinada (KTD-10.), Kaldir (KTD-11.). Na cijelom području nalaze se i ruševine starih burgova, utvrda i dvoraca. Krajobrazno najznačajniji je kompleks dvorca Belaj (KTD-16.);vrlo razvijena mreža površinskih vodotoka. Na ovom području formiraju se svi stalni i povremeni vodotoci Istre: Mirna, Dragonja, Raša, Boljunčica i Pazinski potok te njihove pritoke. Posebno značajni krški fenomeni na vodenim tokovima velike krajobrazne vrijednosti su: Pazinska jama (KFV-3.), Pazinski (KFV-4.) i Zarečki krov (KFV-5.) kod Pazina, Slap Sopot i jezerce u podnožju slapa kod Floričića (KFV-1.), slapovi i udubine u koritu rijeka kod mjesta Kotli (KFV-7.), ponor Butori kod Šterne (KFV-9.) te ostali manji slapovi i kaskade, meandri i jezerca na drugim vodotocima: Grdoselski potok kod Grdogsela-Butoniga (KFV-6.), kanjon Drage južno od Selca (KFV-8.), kanjon Boljunčice kod brane Letaj (KFV-2.), jezerca i kaskade na Bračani, meandri Mirne i dr. Krajobrazno značajno područje Istarske toplice (KTD-9.) u kojem su termalni izvori, koji se nalaze ispod vapnenačkih strmih stijena na rubu Motovunske šume uz rijeku Mirnu;područja kraških i aluvijalnih polja uz vodene tokove koja se duboko usijecaju u okolna pobrđa ili ih presijecaju, poljoprivredno kultivirana ili obrasla šumskom vegetacijom; dolina Mirne kod Buzeta i jugozapadno i zapadno od Istarskih toplica do ušća sa usjecima prema Butonigi te istočno i zapadno od Motovuna, zatim Cerovljansko polje, Boljunsko polje, Čepićko polje sa usjecima istočno i zapadno od Tupljaka; terasasto oblikovane poljoprivredne površine posebno vinograda i maslinika na padinama brežuljaka južnih ekspozicija;područja značajnijeg kultiviranog krajobraza Čepićko polje (KK-1.) i agrarno područje zapadno od Berma (KK-2.);krajobrazno značajna područja su dolina rijeke Mirne sa obroncima (KZP – 2.1.), Momjanština uključeno i šuma Kornarija kod Marušića (KZP – 2.2.), obronci oko akumulacije Butoniga (KZP – 2.3.), dolina i obronci oko Pazinčice (KZP – 2.4.), Boljunsko polje, Letaj, Belaj, Paz, Boljun (KZP – 2.5.) , Gologorica, Pićan, Gračišće (KZP – 2.6.), sastojine bukovih šuma na flišnom dijelu, šuma kestena kod Starog Pazina (KZP – 2.7.).Mjere očuvanja krajobraza „Sive Istre“ su:očuvanje karakterističnih reljefnih oblika tzv. tašeli, pustinje, dine;očuvanje morfoloških i vizualnih osobitosti akropolskih naselja te ruralnog i prirodnog krajobraza u neposrednoj blizini;zaštita vizualnog i prostornog identitet manjih sela i zaseoka, na način da se uskladi visina planiranih novih ili rekonstruiranih građevina sa postojećima; ograničiti neproporcionalno uzdužno širenje naselja uz prometnice;prilikom planiranja gradnje, očuvati vizuru na eksponiranim krajobrazno dominantnim točkama (vidikovci), odnosno ograničiti/zabraniti gradnju na eksponiranim padinama (posebno sjeverni i južni obronci Mirne, zatim obronci oko akumulacije Butoniga, obronci iznad Pazinčice, obronci uz Boljunsko i Čepićko polje); poticanje rekonstrukcije ruševnih zgrada i štancija;revitalizacija zapuštenih utvrda i dvoraca te neposrednog okoliša;očuvanje i sanacija vodenih tokova, očuvanje njihovih prirodnih oblika i pojava: kaskada, korita, jezerca, slapova te neposrednog prirodnog okoliša; očuvanje i sanacija značajnih šumskih površina, posebno onih na strmim liticama. Nova građevinska područja ne smiju presijecati guste sklopove šumske vegetacije. Ograničiti izgradnju na šumovitim obroncima brežuljaka, a posebno u šumskim sastojinama bukovih šuma na flišnom dijelu (područja kod Rogovići i Bertoši, Pazinskih Novaki, između Cerovlja i Boruta, kod Zamaskog dola i Motovunskih Novaki) te Motovunskoj šumi - reliktna primorska šuma hrasta lužnjaka;očuvanje i sanacija poljoprivrednih površina nizinskog flišnog područja, odnosno, očuvanje krških i aluvijalnih polja od izgradnje;očuvanje većih i značajnih površina prirodnih travnjaka kao krajobraznih elemenata korištenjem tradicijskog stočarenja autohtonih i tradicionalnih pasmina domaćih životinja;poticanje stanovništva na bavljenje tradicijskim stočarstvom i kao dodatnom djelatnošću.Članak 132. Značajna obilježja krajobraza „Crvene Istre“ su:područje vapnenačke zaravni prekriveno tipičnim crvenicama;blago položen reljef sa karakterističnim geomorfološkim kršim pojavama vrtača ili dolaca. Strmije padine nalaze se na istočnoj obali te uz kanjone rijeke Raše, kao i Limskog kanala i Limske Drage;značajnih površinskih vodotoka nema, javljaju se mjestimično kao lokve i bare; krajobrazno dominantne točke na morskoj obali su stare gradske jezgre Umaga (KDT-35.), Novigrada (KDT-36.), Poreča (KDT-37.), Vrsara (KDT-38.), Rovinja (KDT-39.), Pule (KDT-40.), Labina (KDT-42.) i Plomina (KDT-41.) te srednjovjekovni kašteli i utvrđeni gradovi na vapnenačkoj visoravni Svetvinčenat (KTD-32.), Sv. Lovreč (KTD-30.), Sv. Petar u Šumi (KTD-29.), Vodnjan (KTD-34.), Bale (KTD-33.), Žminj (KTD-31.), Tinjan (KTD-27.) i Kringa (KTD-28.);područja značajnijeg kultiviranog krajobraza su šire agrarno područje: Dajla, Nova Vas, Brtonigla, Krasica, Buje (KK – 3.), šire agrarno područje: Vižinada, Kaštelir, Labinci, Barat, Bačva, Nova Vas, Červar (KK – 4.) i šire agrarno područje: Vodnjan, Galižana, Fažana, Peroj, Gajana (KK – 5.);krajobrazno značajna područja su neizgrađeni dijelovi priobalnog pojasa sa otocima izvan građevinskih područja, uključeno i NP Brijuni, prošireno na šumu Kanedo kod Markovca, šire područje Paluda, površine ispod starog Labina prema Rapcu i uvali Prklog, južni obronci Učke do Plomina, širi obuhvat zaljeva Budava do antičkog grada Nezakcij (KZP – 3.1.), Limska draga (KZP – 3.2.), Raška draga (KZP – 3.3.) te šume Šijana i Busoler (KZP – 3.4).Mjere očuvanja krajobraza „Crvene Istre“ su:očuvanje neizgrađenog dijela priobalnog pojasa gdje god je to moguće te sanacija krajobraza ugroženog bespravnom izgradnjom izvan građevinskog područja, a posebno na nagnutim obroncima uz obalu;očuvanje neizgrađenih obronaka i doline Limske i Raške Drage; očuvanje i sanacija prirodnih krajobraznih pojava dolaca, poticanje uzgoja tradicionalnih povrtlarskih kultura;očuvanje i sanacija manjih vodenih površina (lokvi, bara) i specifične vegetacije u njihovoj neposrednoj okolici;sanacija napuštenih kamenoloma te smanjenje vizualne izloženosti aktivnih eksploatacijskih polja sa glavnih prometnica i naselja, a posebice mora;očuvanje i sanacija značajnih šumskih površina, posebno na brojnim opožarenim područjima;očuvanje i obnova uzraslih i fiziološki zrelih priobalnih šuma alepskog i primorskog bora, a posebno na područjima turističke izgradnje;revitalizacija napuštenih vojnih utvrda i bitnica te njihovog neposrednog okoliša;očuvanje i sanacija tradicionalne ruralne izgradnje, a posebno kažuna i suhozida;očuvanje kultiviranog i prirodnog okoliša oko srednjovjekovnih burgova, kaštela i utvrđenih gradova na vapnenačkoj visoravni: Sv. Lovreč, Svetvinčenat, Bale, Žminj, Sv. Petar u Šumi, Vodnjan, a posebno južnu, istočnu i sjevernu granicu Tinjana i Kringe prema Limskoj Dragi, kao i zelene površine oko starog Labina i Plomina;očuvanje i sanacija povijesnih jezgri kojima obuhvat graniči s morem, a posebno obnova ruševnih građevina, pročelja i uređenje obale; ograničiti izgradnju na širem području ušća rijeke Mirne i Raše uključivši i obronke te sanirati napuštene kamenolome prvenstveno pejzažnom rekultivacijom, ugostiteljsko-turističkom ili sportsko-rekreacijskom namjenom; očuvanje nenastanjenih otoka i otočića prvenstveno za poljoprivredne djelatnosti, rekreaciju, organizirano posjećivanje i istraživanje, bez građevinskih područja;očuvanje većih i značajnih površina prirodnih travnjaka kao krajobraznih elemenata korištenjem tradicijskog stočarenja autohtonih i tradicionalnih pasmina domaćih životinja;poticanje stanovništva na bavljenje tradicijskim stočarstvom i kao dodatnom djelatnošću.Članak 133.U području ZOP-a, u prostornim planovima lokalne razine, posvetiti osobitu pozornost određivanju prihvatljive veličine gabarita građevina, kako u neizgrađenim dijelovima građevinskih područja, tako i u izgrađenim područjima kod kojih se dopuštaju interpolacije, odnosno rekonstrukcije postojećih građevina. U tom će se smislu općenito smatrati da sve građevine koje se nalaze ili čija se izgradnja planira u vizualno najosjetljivijem dijelu zaštićenog obalnog područja mora, odnosno ZOP-a, moraju biti usklađene sa sljedećim smjernicama:na zemljištima čiji je prosječni pad terena prema morskoj obali iznad 15 stupnjeva (strmi tereni), visina pročelja zgrada eksponiranih vizuri s mora, u neizgrađenim dijelovima građevinskih područja ne bi smjela prelaziti 8,0 m, osim ako se krajobraznim elaboratom (analitičkim i valorizacijskim elementima krajobraznog planiranja) ne odredi mogućnost veće visine pročelja. U izgrađenim dijelovima građevinskih područja, visina pročelja zgrada eksponiranih vizura s mora, treba se uskladiti s postojećom okolnom izgradnjom, osim u zonama proizvodne i/ili poslovne namjene, kada visina građevina može biti viša, ako je uvjetovana tehničko tehnološkim procesom;zemljišta čiji je prosječni pad terena prema morskoj obali iznad 30 stupnjeva (vrlo strmi tereni) trebala bi se u potpunosti izuzeti od mogućnosti građenja svih vrsta građevina;izgradnja linearnih sustava (prometnica i infrastrukture) mora se maksimalno prilagoditi morfologiji terena, načelno prateći slojnice terena. Članak 134.Za potrebe izrade prostornih planova lokalne razine preporučuje se detaljna valorizacija krajobraza izradom stručne podloge, kojom bi se dale smjernice očuvanja krajobraznih vrijednosti usklađene s razvojnim potrebama toga područja. 8. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I POSEBNOSTI I KULTURNE BAŠTINE8.1. Zaštićena područja prirodeČlanak 135.Zaštićena područja prirode te područja prirode koja su ovim Planom predviđena za zaštitu, prikazani su u kartografskom prikazu br. 3.1.1. «Zaštićena područja prirode».Zaštićena područja utvrđena ovim Planom, rasprostiru se na površini od ukupno 71.087,68 ha što iznosi 25,27% područja Županije.Zaštićena područja od državnog značaja jesu: nacionalni park, posebni rezervat i park prirode.Zaštićena područja od lokalnog značaja jesu: regionalni park, spomenik prirode, značajni krajobraz, park šuma i spomenik parkovne arhitekture.Zaštićenim područjima od državnog značaja upravlja Država, a zaštićenim područjima od lokalnog značaja upravlja Županija.Članak 136.Zaštićena područja - Nacionalni park Brijuni i Park prirode Učka su veličinom obuhvata određeni Zakonom.Zaštićena područja koja su zaštićena temeljem Zakona o zaštiti prirode i koja su upisana u Upisnik zaštićenih područja Republike Hrvatske jesu:U kategoriji nacionalnog parka: BrijuniU kategoriji parka prirode: UčkaU kategoriji posebnih rezervata: - šumske vegetacije: Motovunska šuma, Kontija- u moru: more i podmorje Limskog zaljeva- paleontološki: Datule – Barbariga- ornitološki – močvara PaludU kategoriji spomenika prirode: - geomorfološki: Vela Draga pod Učkom, Markova jama, jama Baredine- geološki: kamenolom «Fantazija»- botanički: četiri stabla pinije u Karojbi, javor maklen na stanciji Bašarinka - zoološki: Pincinova jamaU kategoriji značajnih krajobraza: Učka-Semić (Učka-sjeverni dio), Učka-Plomin (Učka-južni dio), okolina Istarskih toplica kod Buzeta, obronci Limskog zaljeva, Pazinski ponor, rovinjski otoci i priobalno područje, područje Pićan, područje između Labina-Rapca i uvale Prklog, gornji Kamenjak, donji Kamenjak i medulinski arhipelagU kategoriji park šuma: Zlatni rt-Škaraba, Šijana, Busoler, poluotok Kašteja, brdo Soline kod VinkuranaU kategoriji spomenika parkovne arhitekture: drvored čempresa na groblju u Rovinju, aleja piramidalnih čempresa na groblju u Poreču, skupina drveća na groblju u Vrsaru, dva stabla glicinije u Labinu, skupina stabala oko crkvice Sv. Ane kraj Červara, stablo čempresa u KašćergiUpravljanje zaštićenim područjem provodi se na temelju plana upravljanja, koji se donosi za razdoblje od deset godina, uz mogućnost izmjene i/ili dopune nakon pet godina.Zaštićena područja za koja ne postoje akti o proglašenju zaštite, tj. područja koja se štite odredbama ovog Plana jesu: U kategoriji posebnih rezervata:šumske vegetacije-područje između Cerovlja i Boruta, lokalitet Bregi, šuma bukve i pitomog kestena kod sela Vrnjak, šuma Kontija-proširenje ornitološki – ušće Mirne, Palud-proširenje-na otoke Mala i Velika Sestrica, Pisulj i Gustinja (u koliko se potvrde nalazi Sterna hirundo, Sterna albifrons, Phalacrocorax aristotelis i dr.)zoološki – Raško polje (vidra-Lutra lutra)paleontološki –proširenje na kopneni dio Datule-Barbariga (do 300 m od obalne linije)floristički - floristički rezervat u sklopu značajnog krajobraza Donji Kamenjak, travnjaci između naselja Bale-Čabrunići-Cukrići, područje Ćićarija 1 (travnjaci između naselja Jelovice, Vodice, Dane), područje Ćićarija 2 (travnjaci vršnog dijela i obronaka Žbevnice do granice s Republikom Slovenijom), područje Ćićarija 3 (travnjaci na grebenu od naselja Dane do Rašpora i Račje Vasi, te travnjaci između naselja Trstenik, Rašpor i Klenovšćak), područje Ćićarija 4 (travnjaci iznad naselja Krbavčići i Perci od pruge do granice sa Republikom Slovenijom), područje Ćićarija 5 (travnjaci na terasi iznad naselja Nugla do Sluma (nugljanski kras), područje Ćićarija 6 (travnjaci između naselja Račja Vas i Podgaće-lijevo od ceste Lanišće-Račja Vas), područje Karojba (travnjaci južno od Karojbe, između naselja Karojba-Pilati-Škropeti-Livaji-Rapavel-Prhati, te travnjaci s obje strane ceste između naselja Katun Trviški i Škropeti), područje Oprtalj (travnjaci od naselja Krastići do Laganiši, Vižintini i Žnjidarići-na terasi), područje Buzet (travnjaci na obroncima prema dolini rijeke Mirne), područje Ripenda (travnjaci od naselja Gornji Rabac do naselja Veli i Mali Kosi, te Knapići (Ripenda Kosi) padinom do mora (područje Munac iznad Plominskog zaljeva), područje Skitača (travnjaci oko naselja Glušići (Gora Glušići), iznad naselja Stanišovi, Viškovići i Brovinje, oko naselja Skitača i Škvaranska, te iznad Ravni i Drenje), područje Žminj 1 (travnjaci od naselja Tomišići i Mužini, preko Galanti, Pucići i Žagrići, do Klimani, Rudani, Balići i Brešnica), područje Žminj 2 (travnjaci od naselja Foli, Gržini, Feštini i Čubani, južno od naselja Rojnići, Petehi, Orihi i Pustijanci)U kategoriji regionalnog parka: područje Mirne, područje ĆićarijeU kategoriji spomenika prirode:botanički: zeleni hrast kod Markovca, hrast Medunac u Višnjanu, kesten u Hekima, lipa u Slumu, sastojine bukovih šuma na flišnom dijelu (Šegalini, Motovunski Novaki, Zamaski Dol, područje između Rogovići i Bertoši, Pazinski Novaki), šuma pitomog kestena kod starog Pazina, lokva Cerovica, područje Cintinerepaleontološki: ŠandaljaU kategoriji značajnog krajobraza: zaljev Budava, Skitača, uvala Blaz, sjeverni obronci kanjona rijeke Mirne ispod Nove Vasi, slivno područje Butonige, Limska draga, kanjon Raše od Šumbera do mosta Raše, porečki, funtanski i vrsarski otoci, vapnenački grebeni Ćićarije, područje između Lindara i Žminja, obronci Plominskog zaljeva, flišni dio od Kaštela do Ćepića (bujski kras), područje Bale-Čabrunići, područje Gračišće, područje između Rovinja i Bala, priobalno područje od rta Mulac do rta Sv. Agneza U kategoriji park šume: šuma KornarijaU kategoriji spomenika parkovne arhitekture: park u Dajli, Mornarički park u Puli, park bolnice “Martin Horvat” u Rovinju Članak 137.Za nacionalni park i park prirode obavezno se donose prostorni planovi područja posebnih obilježja. Prostorni plan nacionalnog parka „Brijuni“ i Prostorni plan parka prirode „Učka“ donio je Hrvatski Sabor. Navedenim se prostornim planovima detaljno utvrđuje temeljna organizacija i razgraničenje prostora područja prema namjeni, razmještaj funkcija od važnosti za upravljanje područjem, sustav infrastrukture i građevina javne i društvene namjene, kao i mjere korištenja, uređenja i zaštite tog područja s prioritetnim aktivnostima.Javne ustanove koje upravljaju zaštićenim područjima nacionalnog parka i parka prirode donose planove upravljanja usklađene sa prostornim planovima područja posebnih obilježja.Odredbama prostornih planova uređenja općine i grada mogu se štititi i one prirodne vrijednosti koje nisu određene ovim Planom.Granice zaštićenog područja prirode određuju se aktom o proglašenju na osnovi granica predloženih ovim Planom, prostornim planom uređenja općine i grada ili nakon provedenih novih znanstvenih terenskih istraživanja. Na području zaštićenih dijelova prirode, prije postupka ili u postupku izdavanja akata kojima se odobrava gradnja, potrebno je, sukladno Zakonu o zaštiti prirode, ishoditi posebne uvjete zaštite prirode od nadležnog upravnog tijela za zaštitu prirode. 8.2. Strogo zaštićene, ugrožene ili rijetke divlje vrsteČlanak 138.SisavciPrema Crvenoj knjizi ugroženih sisavaca Hrvatske, na području Istarske županije stalno ili povremeno živi 24 vrste ugroženih i zaštićenih vrsta sisavaca kako slijedi u tablici 16.:Tablica 16.: Ugrožene i zaštićene vrste sisavaca na području Istarske županijeZnanstveno ime vrsteHrvatsko ime vrsteKategorija ugroženostiZaštita po ZZPDodatak II Direktive o staništimaCanis lupusVukNTSZChionomys nivalisPlaninska voluharicaNTSZEliomys quercinusVrtni puhNTZMyoxus (Glis) glisSivi puhLCZLepus europaeusZecNTZLutra lutraVidraDDSZLynx lynx*RisNTSZMycromys minutusPatuljasti mišNTZMiniopterus schreibersiDugokrili pršnjakENSZMuscardinus avellanariusPuh lješnikarNTSZMyotis bechsteiniiVelikouhi šišmišVUSZMyotis emarginatusRiđi šišmišNTSZMyotis myotisVeliki šišmišNTSZNeomys anomalusMočvarna rovkaNTZNyctalus leisleriMali večernjakNTSZPlecotus kolombatoviciPrimorski dugouhi šišmišDDSZPlecotus macrobularisReliktni dugoušanDDSZRhinolophus blasii*Sredozemni potkovnjakVUSZRhinolophus euryaleJužni potkovnjakVUSZRhinolophus ferrumequinumVeliki potkovnjakNTSZRhinolophus hipposiderosMali potkovnjakNTSZSciurus vulgarisVjevericaNTZTursiops truncatusDobri dupinENZUrsus arctos*Mrki medvjedNTZ*potencijalnoStrogo zaštićene vrste sisavaca na području Istarske županije (SZ-strogo zaštićene, CR-kritično ugrožene, EN-ugrožene, VU-osjetljive, DD-nedovoljno poznate, NT-niskorizične, LC-najmanje zabrinjavajuće; ZZP-Zakon o zaštiti prirode)U cilju zaštite strogo zaštićenih vrsta šišmiša, potrebno je očuvati njihova prirodna staništa u šumama, špiljama te skloništima po tavanima, crkvenim tornjevima i drugim prostorima na zgradama. U slučaju obnova zgrada i crkava u kojima je nađena kolonija šišmiša, poželjno je postaviti nova pogodna mjesta za sklonište kolonije.Prilikom sječe ostavljati ravnomjerno raspoređena stara i suha stabla, što se detaljnije propisuje uvjetima zaštite prirode koji se ugrađuju u odgovarajuće šumskogospodarske osnove.Za zaštitu strogo zaštićenih vrsta šišmiša koji obitavaju u špiljama potrebno je jedan dio špilja predvidjeti kao područja zatvorena za javnost, a u špiljama koje su otvorene za posjetitelje šišmišima osigurati nesmetano kretanje prilikom postavljanja vrata na ulazu i špilju, za vrijeme razmnožavanja ne uznemiravati prilikom posjeta te odrediti prihvatni kapacitet špilje.U cilju zaštite ostalih vrsta sisavaca potrebno je u što većoj mjeri očuvati njihova tipična staništa (vodena i močvarna staništa za vidru i močvarnu rovku).Članak 139.PticePrema Crvenoj knjizi ugroženih ptica Hrvatske, područje obuhvata Istarske županije je područje rasprostranjenja 28 vrsta ugroženih i strogo zaštićenih vrsta ptica kako slijedi u tablici 17.:Tablica 17.: Ugrožene i strogo zaštićene vrste ptica na području Istarske županijeZnanstveno ime vrsteHrvatsko ime vrsteKategorija ugroženostiZaštita po ZZPDodatak I Direktive o pticamaAcrocephalus melanopogonCrnoprugasti prožviždačLC (zimujuće kolonije)SZAlcedo atthisVodomarNTSZAnthus campestrisPrimorska trepteljkaLCSZAquila chrysaetosSuri oraoENSZBurhinus oedicnemusĆukavicaDDSZCalandrella brachydactylaKratkoprsta ševaNTSZCalonectris diomedeaKaukalNTSZCircaetus gallicusZmijarVUSZCircus pygargusEja livadarkaENSZCrex crexKosacVUSZDryocopus martiusCrna žunaSZEmberiza hortulanaVrtna strnadicaNTSZFalco eleonoraeEleonorin sokolENSZFalco peregrinusSivi sokolVUSZGavia artica**Crnogrli plijenorLCSZGavia stellata**Crvenogrli plijenorSZIxobrychus minutusČapljica voljakNTSZLanius minorSivi svračakLCSZLullula arboreaŠeva krunicaLCSZLymnocriptes minimaMala šljukaDDSZMelanocorypha calandraVelika ševaENSZNumenius phaeopusPrugasti pozviždačENSZPernis apivorusŠkanjac osašVUSZPhalacrocorax aristotelis Morski vranacNTSZPicus canusSiva žunaLCSZPorzana porzanaRiđa štijokaDDSZSterna sandvicensisDugokljuna čigraNTSZStrix uralensisJastrebačaLCSZ**zimovalicaStrogo zaštićene vrste ptica na području Istarske županije (SZ-strogo zaštićene, CR-kritično ugrožene, EN-ugrožene, VU-osjetljive, DD-nedovoljno poznate, NT-niskorizične, LC-najmanje zabrinjavajuće; ZZP-Zakon o zaštiti prirode)U cilju zaštite strogo zaštićenih vrsta ptica vezanih za šumska staništa, potrebno je o njima voditi brigu prilikom gospodarenja šumama. U cilju zaštite strogo zaštićenih vrsta ptica vezanih za vlažna staništa, potrebno je o njima voditi brigu prilikom vodnogospodarskih zahvata.Članak 140.Vodozemci i gmazoviPrema Crvenoj knjizi vodozemaca i gmazova Hrvatske, područje Istarske županije je područje rasprostranjenja 3 zaštićene vrste vodozemaca i 4 zaštićene vrste gmazova.Tablica 18.: Zaštićene vrste vodozemaca i gmazova na području Istarske županijeZnanstveno ime vrsteHrvatsko ime vrsteKategorija ugroženostiZaštita po ZZPDodatak II Direktive o staništimaHyla arboreaGatalinkaNTSZRana latasteiLombardijska žabaVUSZCaretta carettaGlavata želvaENSZEmys orbicularisBarska kornjačaNTSZLacerta (viridis) bilineataZapadno mediteranski zelembaćNTSZNatrix tessellataRibaricaDDSZVipera ursinii macrops*ŽutokrugENSZ*potencijalnoStrogo zaštićene vrste vodozemaca i gmazova na području Istarske županije (SZ-strogo zaštićene, NT-niskorizične, ZZP-Zakon o zaštiti prirode)Potrebno je očuvati staništa na kojima ove vrste obitavaju, s posebnim naglaskom na vodena i vlažna staništa.Članak 141.Slatkovodne ribePrema Crvenoj knjizi slatkovodnih riba Hrvatske, područje Istarske županije je područje rasprostranjenja 11 ugroženih vrsta riba.Tablica 19.: Ugrožene vrste slatkovodnih riba na području Istarske županijeZnanstveno ime vrsteHrvatsko ime vrsteKategorija ugroženostiZaštita po ZZPDodatak II Direktive o staništimaAcipenser naccariiJadranska jesetraCRSZAlburnus albidusPrimorska uklijaVUSZBarbus plebejusMrenENSZCyprinus carpioŠaranENZGobio gobioKrkušaLCZLeuciscus cavedanusBijeli klenVUSZLethenteron zanandreaiPrimorska paklaraENSZLota lotaManjićVUZPadogobius bonelliSlatkovodni glavočićENSZPetromyzon marinusMorska paklaraDDSZSalmo truttaPotočna pastrvaVUZStrogo zaštićene i zaštićene vrste slatkovodnih riba na području Istarske županije (SZ-strogo zaštićena svojta, Z-zaštićena svojta, EN-ugrožena, VU-rizična, NT-potencijalno ugrožena, LC-najmanje zabrinjavajuća, D.D.-vjerojatno ugrožena; ZZP-Zakon o zaštiti prirode)Ribe su najugroženija skupina kralješnjaka te je u cilju njihove zaštite, u planove gospodarenja vodama potrebno ugraditi mjere i uvjete zaštite prirode, sukladno zakonskim i podzakonskim aktima zaštite prirode. Članak 142.LeptiriPrema Crvenoj knjizi danjih leptira Hrvatske (u pripremi), područje Istarske županije je područje rasprostranjenja 13 vrsta zaštićenih i strogo zaštićenih leptira.Tablica 20.: Zaštićene i strogo zaštićene vrste danjih leptira na području Istarske županijeZnanstveno ime vrsteHrvatsko ime vrsteKategorija ugroženostiZaštita po ZZPDodatak II Direktive o staništimaApatura iliaMala preljevnicaNTZApatura irisVelika preljevnicaNTZCoenonympha oedippusMočvarni okašCRSZErebia medusaŠumski crni okašDDSZEuphrydryas auriniaMočvarna riđaDDSZGalucopsyche alexisKozlinčev plavacNTZHeteropterus morpheusSedefasti debeloglavacNTZPapilio alexanorJužni lastin-repDDSZParnassius mnemosyneCrni apolonNTSZPseudophilotes vicramaIstočni plavacDD ZScolitantides orionŽednjakov plavacNTZThymelicus acteonRottemburgov debeloglavacDDZZerynthia polyxenaUskršnji leptirNTSZStrogo zaštićene i zaštićene vrste leptira na području Istarske županije (SZ-strogo zaštićene, Z-zaštićene, VU-osjetljive, NT-niskorizične, D.D.-nedovoljno poznate; ZZP-Zakon o zaštiti prirode)Leptiri su općenito ugroženi uslijed regulacije vodotoka, što uzrokuje promjene staništa uz vodotoke i isušivanje vlažnih staništa; uništavanje šuma i promjena u gospodarenju šumama koje uključuju uništavanje starih hrastova i čišćenje rubova šuma; kemijskog onečišćenja; intenziviranje poljoprivredne proizvodnje te sukcesije livadnih staništa. U cilju zaštite strogo zaštićenih vrsta leptira treba o njima voditi brigu prilikom regulacije vodotoka, gospodarenja šumama, intenziviranja poljoprivredne proizvodnje prenamjene livadnih površina u poljoprivredne, a osobito treba održavati livadne površine košnjom radi sprječavanja prirodne sukcesije.Članak 143.Vretenca Prema Crvenoj knjizi ugroženih vretenaca Hrvatske, područje Istarske županije je područje rasprostranjenosti 13 vrsta ugroženih i zaštićenih vrsta vretenaca, kako slijedi u tablici 21. : Tablica 21.: Ugrožene i zaštićene vrste vretenaca na području Istarske županijeZnanstveno ime vrsteHrvatsko ime vrsteKategorija ugroženostiZaštita po ZZPDodatak II Direktive o staništimaLestes barbarusSredozemna zelendjevicaNTZLestes virensMala zelendjevicaVUSZErythromma najasVelika crvenookicaNTZCeriagrion tenellumMala crvendjevojčicaVUSZAnaciaeschna isoscelesŽuti banNTZAnax parthenopeMali carNTZGomphus pulchellusIstarski regočDDZSomatochlora flavomaculataPlitvička jezerkaNTZOrthetrum coerulescensZapadni vilenjakDDZOrthetrum ramburiiIstočni vilenjakDDZSympetrum meridionaleJužni strijelacNTZSympetrum fonscolombiiŽučkasti strijelacNTZSympetrum depressiusculumMočvarni strijelacCRSZStrogo zaštićene i zaštićene vrste vretenaca na području Istarske županije (SZ-strogo zaštićene, Z-zaštićene, VU-osjetljive, NT-gotovo ugrožene, DD-nedovoljno poznate; ZZP-Zakon o zaštiti prirode)U cilju zaštite strogo zaštićenih vrsta potrebno je strogo kontrolirati vodotehničke zahvate, kao što je uklanjanje vegetacije, kanaliziranje korita te utvrđivanje obala. U tekućicama je potrebno osigurati ekološki prihvatljiv protok, ukloniti sve izvore onečišćenja vodotoka te spriječiti unošenje alohtonih vrsta riba. Potrebno je očuvati močvarna staništa putem ograničavanja širenja građevinskih i poljoprivrednih područja na ovaj tip staništa. U planove gospodarenja vodama potrebno je ugraditi mjere i uvjete zaštite prirode, sukladno zakonskim i podzakonskim aktima zaštite prirode. Članak 144.Na području Istarske županije obitavaju dvije autohtone vrste deseteronožnih rakova, kako slijedi u tablici 22.:Tablica 22.: Strogo zaštićene vrste desetonožnih rakova na području Istarske županijeZnanstveno ime vrsteHrvatsko ime vrsteKategorija ugroženostiZaštita po ZZPDodatak II Direktive o staništimaAstacus astacusRiječni rakSZAustropotamobius pallipesBjelonogi rakSZStrogo zaštićene i zaštićene vrste deseteronožnih rakova na području Istarske županije (SZ-strogo zaštićene, Z-zaštićene, VU-osjetljive, NT-gotovo ugrožene, D.D.-nedovoljno poznate; ZZP-Zakon o zaštiti prirode)Da bi se spriječilo uništavanje staništa strogo zaštićenih vrsta deseteronožnih slatkovodnih rakova, potrebno je strogo kontrolirati i ograničiti kanaliziranje i betoniranje obala, zabraniti košnju vodene vegetacije, odnosno vegetacije koja se nalazi unutar te uz sam rub potoka, izbjegavati uklanjanje grmlja te stabala uz korito potoka, zabraniti zadiranje strojeva unutar samog korita. Također je potrebno regulirati upotrebu umjetnih gnojiva, ali i pesticida, odnosno propisati prihvatljive količine te vrste kemikalija koje se mogu upustiti u okoliš. U planove gospodarenja vodama nužno je ugraditi mjere i uvjete zaštite prirode, sukladno zakonskim i podzakonskim aktima zaštite prirode. Od osobite važnosti za očuvanje rakova, ističu se područja: Poganja (pritok Dragonje), gornji tok rijeke Mirne, Bračana, Butoniga-Račički potok, Pazinčica, Japenica, Rakov potok, Borutski potok, Raša.8.3. Zaštićena, ugrožena ili rijetka staništa na području Istarske županijeČlanak 145.Prema karti staništa Republike Hrvatske, na području Istarske županije nalazi se 51 tip staništa, a neki od njih (16-10 kopnenih i 6 morskih) ugroženi su na europskoj razini i zaštićeni Direktivom o staništima, a u Hrvatskoj su zaštićeni Pravilnikom o popisu stanišnih tipova, karti staništa, te ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima (označeni simbolom*).Tipovi staništa na području Istarske županije prikazani su u grafičkom dijelu Plana, na kartogramu C-Karta staništa Istarske županije te u tablici 23.Tablica 23. : Tipovi staništa na području Istarske županije NKS kodNKS staništa% od ukupne kopnene površineA.1.1.Stalne stajačice0,069A.1.2.Povremene stajačice0,014A.2.7.Neobrasle i slabo obrasle obale tekućica0,028*B.1.4./B.2.2.Tirensko-jadranske vapnenačke stijene/Ilirsko-jadranska, primorska točila0,084B.3.1.Požarišta0,127B.4.1.Erodirane površine0,121*C.3.5.Submediteranski i epimediteranski suhi travnjaci1,460C.3.5./D.3.1.Submediteranski i epimediteranski suhi travnjaci/Dračici7,501C.3.5./D.3.4.Submediteranski i epimediteranski suhi travnjaci/Bušici0,203C.3.5./E.3.5.Submediteranski i epimediteranski suhi travnjaci/Primorske, termofilne šume i šikare medunca13,555*C.4.1.Planinske rudine0,007D.1.2.Mezofilne živice i šikare kontinentalnih, izuzetno primorskih krajeva0,049D.2.1./C.5.3.Pretplaninska klekovina/Pretplaninska i planinska vegetacija visokih zeleni0,010D.3.1.Dračici0,107*D.3.4.Bušici0,070*E.2.2.Poplavne šume hrasta lužnjaka0,404*E.3.5.Primorske, termofilne šume i šikare medunca32,173E.3.5./C.3.5.Primorske, termofilne šume i šikare medunca/Submediteranski i epimediteranski suhi travnjaci2,413*E.4.6.Jugoistočnoalpsko-ilirske, termofilne bukove šume1,310*E.8.1.Mješovite, rjeđe čiste vazdazelene šume i makija crnike ili oštrike1,562E.9.2.Nasadi četinjača4,896F.1.1.Površine slanih, plitkih, muljevitih močvara pod halofitima0,013*F.3.1.Površine šljunčanih žalova pod halofitima0,004*F.4.1./C.3.5.Površine stjenovitih obala pod halofitima/Submediteranski i epimediteranski suhi travnjaci0,059I.1.Površine obrasle korovnom i ruderalnom vegetacijom0,437I.2.1.Mozaici kultiviranih površina23,926I.2.1./C.3.5.Mozaici kultiviranih površina/Submediteranski i epimediteranski suhi travnjaci0,443I.2.1./C.3.5./D.3.4.Mozaici kultiviranih površina/Submediteranski i epimediteranski suhi travnjaci/Bušici0,292I.2.1./J.1.1./I.8.1.Mozaici kultiviranih površina/Aktivna seoska područja/javne neproizvodne kultivirane zelene površine2,025I.3.1.Intenzivno obrađivane oranice na komasiranim površinama1,303I.5.1.Voćnjaci0,373I.5.1./I.5.2.Voćnjaci/Maslinici0,002I.5.2.Maslinici0,172I.5.3.Vinogradi1,421I.8.1.Javne neproizvodne kultivirane površine0,430J.1.1.Aktivna seoska područja1,468J.1.1./J.1.3.Aktivna seoska područja/Urbanizirana seoska područja0,355J.1.3.Urbanizirana seoska područja0,070J.2.1.Gradske jezgre0,314J.2.2.Gradske stambene površine0,295J.2.3.Ostale urbane površine0,040J.4.1.Industrijska i obrtnička područja0,105J.4.3.Površinski kopovi0,196J.4.4.Infrastrukturne površine0,087J.4.5.Uzgajališta životinja0,002MORSKI TIPOVI STANIŠTA NA PODRUČJU ISTARSKE ŽUPANIJEG.3.2.*Infralitoralni sitni pijesci s više ili manje muljaG.3.5.*Naselja PosidonijeG.3.6.*Infralitoralna čvrsta dna i stijeneG.4.1.*Cirkalitoralni muljeviG.4.2.*Cirkalitoralni pijesciG.4.3*Cirkalitoralna čvrsta dna i stijeneTemeljem Pravilnika o popisu stanišnih tipova, karti staništa te ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima propisuju se opće mjere očuvanja rijetkih i ugroženih staništa: očuvati biološke vrste značajne za stanišni tip te zaštićene i strogo zaštićene divlje svojte, što podrazumijeva neunošenje stranih (alohtonih) vrsta i genetski modificiranih organizama i osiguranje prikladne brige za njihovo očuvanje, očuvanje njihovog staništa i njihovo praćenje (monitoring);spriječiti nestajanje kamenjarskih pašnjaka i planinskih rudina (putem ispaše i košnje, poticati ekstenzivan način stočarstva).Za očuvanje površinskih kopnenih voda i močvarnih staništa:očuvati vodena i močvarna staništa u što prirodnijem stanju, a prema potrebi izvršiti revitalizaciju;očuvati povoljnu količinu vode u vodenim i močvarnim staništima nužnu za opstanak staništa i njihovih značajnih bioloških vrsta;očuvati povoljna fizikalno-kemijska svojstva vode ili ih poboljšati, ukoliko su nepovoljna za opstanak staništa i njihovih značajnih bioloških vrsta;održavati povoljni vodni režim za očuvanje močvarnih staništa;očuvati povoljni sastav mineralnih i hranjivih tvari u vodi i tlu močvarnih staništa;očuvati raznolikost staništa na vodotocima (neutvrđene obale, sprudovi, brzaci, slapovi i dr.) i povoljnu dinamiku voda (meandriranje, prenošenje i odlaganje nanosa, povremeno prirodno poplavljivanje rukavaca i dr);očuvati povezanost vodnoga toka;očuvati biološke vrste značajne za stanišni tip; ne unositi strane (alohtone) vrste i genetski modificirane organizme;sprječavati zarašćivanje preostalih malih močvarnih staništa u priobalju;izbjegavati regulaciju vodotoka i promjene vodnog režima vodenih i močvarnih staništa, ukoliko to nije neophodno za zaštitu života ljudi i naselja;u zaštiti od štetnog djelovanja voda dati prednost korištenju prirodnih retencija i vodotoka kao prostore za zadržavanje poplavnih voda, odnosno njihovu odvodnju;vađenje šljunka provoditi na povišenim terasama ili u neaktivnom poplavnom području, a izbjegavati vađenje šljunka u aktivnim riječnim koritima i poplavnim ravnicama;ne iskorištavati sedimente iz riječnih sprudova.Za održavanje neobraslih i slabo obraslih kopnenih površina:očuvati povoljnu strukturu i konfiguraciju te dopustiti prirodne procese, uključujući eroziju;očuvati biološke vrste značajne za stanišni tip; ne unositi strane (alohtone) vrste i genetski modificirane organizme.Za očuvanje travnjaka, cretova, visokih zeleni i šikara:gospodariti travnjacima putem ispaše i režimom košnje, prilagođenim stanišnom tipu, uz prihvatljivo korištenje sredstava za zaštitu bilja i mineralnih gnojiva;očuvati biološke vrste značajne za stanišni tip; ne unositi strane (alohtone) vrste i genetski modificirane organizme;očuvati povoljni omjer između travnjaka i šikare, uključujući i sprječavanje procesa sukcesije (sprječavanje zarašćivanje travnjaka i cretova i dr.);očuvati povoljnu nisku razinu vrijednosti mineralnih ulja u tlima suhih i vlažnih travnjaka;očuvati povoljni vodni režim, uključujući visoku razinu podzemne vode na područjima cretova, vlažnih travnjaka i zajednica visokih zeleni;poticati oživljavanje ekstenzivnog stočarstva u brdskim, planinskim, otočnim i primorskim travnjačkim područjima.Za očuvanje šuma:gospodarenje šumama provoditi sukladno načelima certifikacije šuma;prilikom dovršenoga sijeka većih šumskih površina, gdje god je to moguće i prikladno, ostavljati manje neposječene površine;u gospodarenju šumama očuvati u najvećoj mjeri šumske čistine (livade, pašnjaci i dr.) i šumske rubove;u gospodarenju šumama osigurati produljenje sječive zrelosti zavičajnih vrsta drveća s obzirom na fiziološki vijek pojedine vrste i zdravstveno stanje šumske zajednice;u gospodarenju šumama izbjegavati uporabu kemijskih sredstava za zaštitu bilja i bioloških kontrolnih sredstava („control agents“); ne koristiti genetski modificirane organizme;u svim šumama osigurati stalan postotak zrelih, starih i suhih (stojećih i oborenih) stabala, osobito stabla s dupljama;u gospodarenju šumama osigurati prikladnu brigu za očuvanje ugroženih i rijetkih divljih svojti te sustavno praćenje njihova stanja (monitoring);pošumljavanje, gdje to dopuštaju uvjeti staništa, obavljati autohtonim vrstama drveća u sastavu koji odražava prirodni sastav, koristeći prirodi bliske metode; pošumljavanje nešumskih površina obavljati samo gdje je opravdano, uz uvjet da se ne ugrožavaju ugroženi i rijetki nešumski stanišni tipovi.Za očuvanje mora i morske obale:očuvati povoljna fizikalna i kemijska svojstva morske vode ili ih poboljšati tamo gdje su pogoršana;osigurati najmanje sekundarno pročišćavanje komunalnih i tehnoloških voda koje se ulijevaju u more;očuvati povoljnu građu i strukturu morskog dna, obale, priobalnih područja i riječnih ušća;očuvati biološke vrste značajne za stanišni tip; ne unositi strane (alohtone) vrste i genetski modificirane organizme;provoditi prikladni sustav upravljanja i nadzora nad balastnim vodama brodova, radi sprječavanja širenja invazivnih stranih vrsta putem balastnih voda;spriječiti nepropisnu gradnju na morskoj obali i sanirati nepovoljno stanje gdje god je moguće;ne iskorištavati sedimente iz sprudova u priobalju;potrebno je ograničiti građevinsko zauzimanje obale posebno na krajobrazno vrijednim lokacijama te se prirodna obala treba očuvati bez značajnih izmjena obalne linije, nasipavanja i otkopavanja obale.8.4. Područja ekološke mreže (EM)-NATURA 2000Članak 146.Ekološka mreža je sustav međusobno povezanih ili prostorno bliskih ekološki značajnih područja, koja uravnoteženom biogeografskom raspoređenošću značajno pridonose očuvanju prirodne ravnoteže i bioraznolikosti. Ekološkom mrežom smatraju se područja NATURA 2000, tj. područja očuvanja značajna za ptice (POP) te područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove (POVS). Sukladno Prilogu III, dijelu 1. Uredbe o ekološkoj mreži - Područja očuvanja značajna za ptice (POP) u Istarskoj županiji prikazani su u tablici 24. te u kartografskom prikazu 3.1.2. ”Ekološka mreža-NATURA 2000”. Tablica 24. : Područja očuvanja značajna za ptice (POP)Prilog III.Dio 1. - Područja očuvanja značajna za ptice (POP)Identifikacijski broj područjaNaziv područjaKategorija za ciljnu vrstuZnanstveni naziv vrsteHrvatski naziv vrsteStatus(G=gnjezdarica; P=preletnica; Z=zimovalica)HR 1000018Učka i Ćićarija1Alectoris graecajarebica kamenjarkaG1Anthus campestrisprimorska trepteljkaG1Aquila chrysaetossuri oraoG1Bubo buboušaraG1Caprimulgus europaeusleganjG1Circaetus gallicuszmijarG1Crex crexkosacG1Dryocopus martiuscrna žunaG1Emberiza hortulanavrtna strnadicaG1Falco peregrinessivi sokolG1Glaucidium passerinummali ćukG1Gyps fulvusbjeloglavi supP1Lanius colluriorusi svračakG1Lullula arboreševa krunicaG1Pernis apivorusškanjac osašG1Picus canussiva žunaG1Strix uralensisjastrebačaG1Sylvia nisoriaPjegava grmušaG1Phylloscopus bonelligorski zviždakGHR 1000032Akvatorij zapadne Istre1Gavia arcticacrnogrli plijenorZ1Gavia stellatacrvenogrli plijenorZ1Phalacrocorax aristotelis desmarestiimorski vranacG1Sterna hirundocrvenokljuna čigraG1Sterna sandvicensisdugokljuna čigraZ1Alcedo athisvodomarZKategorija za ciljnu vrstu: 1 = međunarodno značajna vrsta za koju su područja izdvojena temeljem članka 3. i članka 4. stavka 1. Direktive 2009/147/EZ; 2 =redovite migratorne vrste za koje su područja izdvojena temeljem članka 4. stavka 2. Direktive 2009/147/EZOsnovne mjere očuvanja ptica u područjima ekološke mreže provode se u okviru planova gospodarenja prirodnim dobrima, dokumentima prostornog uređenja, planovima upravljanja područjima ekološke mreže te planovima upravljanja strogo zaštićenim vrstama. Ciljevi očuvanja i osnovne mjere očuvanja ptica u područjima očuvanja značajnim za ptice na području ekološke mreže Istarske županije navedene su u Tablici 25. Tablica 25: Ciljevi očuvanja i osnovne mjere očuvanja ptica u područjima očuvanja značajnim za ptice na području ekološke mreže Istarske županijeIdentifikacijski broj područjaNaziv područjaZnanstveni naziv vrsteHrvatski naziv vrsteKategorija za ciljnu vrstuStatus vrsteG - gnjezdaricaP- preletnicaZ-zimovalicaCiljočuvanjaOsnovnemjereUpravnopodručjeHR1000018Učka i ĆićarijaPhylloscopus bonelligorski zviždak1Gočuvana pogodna struktura šuma za održanje gnijezdeće populacijemjere očuvanja provode se provođenjem mjera očuvanja za druge šumske vrste ptica na područjušumarstvozaštita prirodeHR1000032Akvatorij zapadne IstreAlcedo atthisvodomar1Zočuvana staništa (estuariji, morska obala) za zimovanje značajne populacijeradove uklanjanja drveća i šiblja provoditi ukoliko je protočnost vodotoka narušena na način da predstavlja opasnost za zdravlje i imovinu ljudi, a u protivnom ostavljati vegetaciju u prirodnom stanjuvodnogospodarstvo zaštita prirodeHR1000018Učka i ĆićarijaAlectoris graecajarebica kamenjarka1Gočuvana staništa (otvoreni kamenjarski travnjaci) za održanje gnijezdeće populacije od 200-400 pticaočuvati povoljne stanišne uvjete kroz mjeru Agrookoliš-klima u sklopu Programa ruralnog razvoja; ne ispuštati druge vrste roda Alectoris u prirodupoljoprivredalovstvozaštita prirodeHR1000018Učka i ĆićarijaAnthus campestrisprimorska trepteljka1Gočuvana staništa (otvoreni suhi travnjaci) za održanje gnijezdeće populacije od 500-600 pticaočuvati povoljne stanišne uvjete kroz mjeru Agrookoliš-klima u sklopu Programa ruralnog razvojapoljoprivredazaštita prirodeHR1000018Učka i ĆićarijaAquila chrysaetossuri orao1Gočuvana pogodna staništa (stjenovita područja, planinski i kamenjarski travnjaci) za održanje gniježđenja najmanje 3 pticeočuvati povoljne stanišne uvjete kroz mjeru Agrookoliš-klima u sklopu Programa ruralnog razvoja; ne provoditi sportske i rekreacijske aktivnosti, te građevinske radove od 01.01-31.07. u krugu od 750m oko poznatih gnijezda; elektroenergetsku infrastrukturu planirati i graditi na način da se spriječe kolizije ptica na visokonaponskim (VN) dalekovodima i elektrokucije ptica na srednje naponskim (SN) dalekovodima; na dionicama postojećih dalekovoda na kojima se na temelju praćenja potvrdi povećani rizik od kolizije i elektrokucije provesti tehničke mjere sprečavanja daljnjih stradavanja pticapoljoprivredazaštita prirodeenergetikaHR1000018Učka i ĆićarijaBubo buboušara1Gočuvana staništa (stjenovita područja, kamenjarski travnjaci) za održanje gnijezdeće populacije od 3-4 pticeočuvati povoljne stanišne uvjete kroz mjeru Agrookoliš-klima u sklopu Programa ruralnog razvoja; ne provoditi sportske i rekreacijske aktivnosti, od 01.02-15.06. u krugu od 150 m oko poznatih gnijezda; elektroenergetsku infrastrukturu planirati i graditi na način da se spriječe kolizije ptica na visokonaponskim (VN) dalekovodima i elektrokucije ptica na srednje naponskim (SN) dalekovodima; na dionicama postojećih dalekovoda na kojima se na temelju praćenja potvrdi povećani rizik od kolizije i elektrokucije provesti tehničke mjere sprečavanja daljnjih stradavanja pticapoljoprivredazaštita prirodeenergetikaHR1000018Učka i ĆićarijaCaprimulgus europaeusleganj1Gočuvana staništa (mozaična staništa s ekstenzivnom poljoprivredom); za održanje gnijezdeće populacije od 100-200 pticaočuvati povoljne stanišne uvjete kroz mjeru Agrookoliš-klima u sklopu Programa ruralnog razvojapoljoprivredazaštita prirodeHR1000018Učka i ĆićarijaCircaetus gallicuszmijar1Gočuvana pogodna staništa (stjenovita područja, kamenjarski travnjaci ispresijecani šumama, šumarcima, makijom ili garigom) za održanje gnijezdeće populacije od 2-3 pticeočuvati povoljne stanišne uvjete kroz mjeru Agrookoliš-klima u sklopu Programa ruralnog razvoja; ne provoditi sportske i rekreacijske aktivnosti i građevinske radove od 15.04-15.08. u krugu od 200-600 m oko poznatih gnijezda; elektroenergetsku infrastrukturu planirati i graditi na način da se spriječe kolizije ptica na visokonaponskim (VN) dalekovodima i elektrokucije ptica na srednje naponskim (SN) dalekovodima; na dionicama postojećih dalekovoda na kojima se na temelju praćenja potvrdi povećani rizik od kolizije i elektrokucije provesti tehničke mjere sprečavanja daljnjih stradavanja pticapoljoprivredazaštita prirodeenergetikaHR1000018Učka i ĆićarijaCrex crexkosac1Gočuvana pogodna staništa (travnjaka) za održanje gnijezdeće populacije od 5-15 pjevajućih mužjakaočuvati povoljne stanišne uvjete kroz mjeru Agrookoliš-klima u sklopu Programa ruralnog razvojapoljoprivredazaštita prirodeHR1000018Učka i ĆićarijaDryocopus martiuscrna žuna1Gočuvane šume za održanje gnijezdeće populacije od 5-12 pticašumske površine starosti iznad 60 godina moraju sadržavati najmanje 10m3/ha suhe drvne mase, a prilikom doznake obavezno ostavljati stabla s dupljama u kojima se gnijezde ptice dupljašice; u šumi ostavljati što više voćkarica za gniježđenje djetlovkišumarstvozaštita prirodeHR1000018Učka i ĆićarijaEmberiza hortulanavrtna strnadica1Gočuvana staništa (kamenjarski travnjaci) za održanje gnijezdeće populacije od 300-400 pticaočuvati povoljne stanišne uvjete kroz mjeru Agrookoliš-klima u sklopu Programa ruralnog razvojapoljoprivredazaštita prirodeHR1000018Učka i ĆićarijaFalco peregrinussivi sokol1Gočuvana staništa za gniježđenje (visoke stijene, strme litice) za održanje gnijezdeće populacije od 2-3 pticene provoditi sportske i rekreacijske aktivnosti i građevinske radove od 15.02-15.06. u krugu od 750 m oko poznatih gnijezda; provesti zaštitne mjere na dalekovodima protiv stradavanja ptica od strujnog udara i kolizije; elektroenergetsku infrastrukturu planirati i graditi na način da se spriječe kolizije i elektrokucije pticazaštita prirodeenergetikaHR1000032Akvatorij zapadne IstreGavia articacrnogrli plijenor1Zočuvana pogodna staništa (duboke morske uvale, priobalno more) za značajnu zimujuću populacijubez mjerebez mjereHR1000032Akvatorij zapadne IstreGavia stellatacrvenogrli plijenor1Zočuvana pogodna staništa (duboke morske uvale, priobalno more) za značajnu zimujuću populacijubez mjerebez mjereHR1000018Učka i ĆićarijaGlaucidium passerinummali ćuk1Gočuvana pogodna struktura smrekovih sastojina uz rub bukovih šuma za održanje gnijezdeće populacije od najmanje 1-5 pticašumske površine na kojima obitava mali ćuk u raznodobnom gospodarenju, te jednodobnom gospodarenju starije od 60 godina moraju sadržavati najmanje 15m3/ha suhe drvne mase, a prilikom doznake obavezno ostavljati stabla s dupljama u kojima se gnijezde ptice dupljašicešumarstvozaštita prirodeHR1000018Učka i ĆićarijaGyps fulvusbjeloglavi sup1Pomogućiti nesmetani prelet tijekom selidbecilj se ostvaruje kriz provedbu mjera za druge vrste na području; elektroenergetsku infrastrukturu planirati i graditi na način da se spriječe kolizije ptica na visokonaponskim (VN) dalekovodima i elektrokucije ptica na srednje naponskim (SN) dalekovodima; na dionicama postojećih dalekovoda na kojima se na temelju praćenja potvrdi povećani rizik od kolizije i elektrokucije provesti tehničke mjere sprečavanja daljnjih stradavanja pticaenergetikazaštita prirodeHR1000018Učka i ĆićarijaLanius colluriorusi svračak1Gočuvana staništa (otvorena mozaična staništa); za održanje gnijezdeće populacije od 2000-3000 pticaočuvati povoljne stanišne uvjete kroz mjeru Agrookoliš-klima u sklopu Programa ruralnog razvojapoljoprivredazaštita prirodeHR1000018Učka i ĆićarijaLullula arboreaševa krunica1Gočuvana staništa otvorena mozaična staništa za održanje gnijezdeće populacije od 600-800 pticaočuvati povoljne stanišne uvjete kroz mjeru Agrookoliš-klima u sklopu Programa ruralnog razvojapoljoprivredazaštita prirodeHR1000018Učka i ĆićarijaPernis apivorusškanjac osaš1Gočuvana pogodna struktura šuma za održanje gnijezdeće populacije od 1-2 pticeočuvati staništašumarstvozaštita prirodeHR1000032Akvatorij zapadne IstrePhalacrocorax aristotelis desmarestiimorski vranac1Gočuvana staništa (strme stijenovite obale otoka, stjenoviti otočići) za održanje gnijezdeće populacije od 150-180 pticane posjećivati gnijezdilišne otoke u razdoblju gniježđenja (01.01-31.05.)zaštita prirodeHR1000018Učka i ĆićarijaPicus canussiva žuna1Gočuvana pogodna struktura šume za održanje gnijezdeće populacije od 12-16 pticašumske površine starosti iznad 60 godina moraju sadržavati najmanje 10m3/ha suhe drvne mase, a prilikom doznake obavezno ostavljati stabla s dupljama u kojima se gnijezde ptice dupljašice; u šumi ostavljati što više voćkarica za gniježđenje djetlovkišumarstvozaštita prirodeHR1000032Akvatorij zapadne IstreSterna hirundocrveno-kljuna čigra1Gočuvana staništa za gniježđenje (otočići s golim travnatim ili šljunkovitim površinama) za održanje gnijezdeće populacije od 2-10 pticane posjećivati gnijezdilišne otoke u razdoblju gniježđenja (20.04-31.07.); smanjiti populaciju galeba klaukavca na otocima na kojima gnijezde čigre ili je zabilježen pad njihove brojnostizaštita prirodeHR1000032Akvatorij zapadne IstreSterna sandvicensisdugokljuna čigra1Zočuvana pogodna staništa za zimovanje (duboke morske uvale, obalno more)bez mjerebez mjereHR1000018Učka i ĆićarijaStrix uralensisjastrebača1Gočuvana pogodna struktura bukove šume za održanje gnijezdeće populacije od 7-10 pticaočuvati povoljni udio bukovih sastojina starijih od 60 godina (bukva); šumske površine starije od 60 godina (bukva) moraju sadržavati najmanje 10m3/ha suhe drvne mase, a prilikom doznake obavezno ostavljati stabla s dupljama u kojima se gnijezde ptice dupljašicešumarstvozaštita prirodeHR1000018Učka i ĆićarijaSylvia nisoriapjegava grmuša1Gočuvana otvorena mozaična staništa za održanje gnijezdeće populacije od 5-10 pticaočuvati povoljne stanišne uvjete kroz mjeru Agrookoliš-klima u sklopu Programa ruralnog razvojapoljoprivredazaštita prirodeSukladno Prilogu III, dijelu 2. Uredbe o ekološkoj mreži - Područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove (POVS) u Istarskoj županiji prikazani su u tablici 26. te u kartografskom prikazu 3.1.2. „Ekološka mreža-NATURA 2000”. Tablica 26. : Područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove (POVS) Prilog III.Dio 2. - Područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove (POVS)Identifikacijski broj područjaNaziv područjaKategorija za ciljnu vrstu/stanišni tipHrvatski naziv vrste/hrvatski naziv staništaZnanstveni naziv vrste/Šifra stanišnog tipaHR 2000083Markova jama1dugonogi šišmišMyotis capaccinii1oštrouhi šišmišMyothis blythii1dugokrili pršnjakMiniopterus schreibersii1veliki šišmišMyotis myotis1Špilje i jame zatvorene za javnost8310HR 2000100Pincinova jama1čovječja ribicaProteus anguinus*1Špilje i jame zatvorene za javnost8310HR 2000111Rabakova špilja1Špilje i jame zatvorene za javnost8310HR 2000120Sitnica špilja1Špilje i jame zatvorene za javnost8310HR 2000135Špilja iznad Velikog bresta1Špilje i jame zatvorene za javnost8310HR 2000147Špilja na Gradini kod Premanture1Špilje i jame zatvorene za javnost8310HR 2000166Špilja pod Krugom1Špilje i jame zatvorene za javnost8310HR 2000522Luka Budava – Istra1vazdazelene šume česmine (Quercus ilex)9340HR 2000543Vlažne livade uz potok Bračana (Žonti)1uskoušćani zvrčićVertigo angustior1kiseličin vatreni plavacLycaena dispar1močvarni okašCoenonympha oedippus1Nizinske košanice(Alopecurus pratensis, Sanguisorba officinalis)6510HR 2000544Vlažne livade uz potok Malinska1uskoušćani zvrčićVertigo angustior1močvarna riđaEuphydryas aurinia1močvarni okašCoenonympha oedippusHR 2000545Vlažne livade kod Marušića1močvarni okašCoenonympha oedippusHR 2000546Vlažne livade uz Jugovski potok (Štrcaj)1močvarni okašCoenonympha oedippusHR 2000601Park prirode Učka1močvarna riđaEuphydryas aurinia1jelenakLucanus cervus1alpinska strizibubaRosalia alpina*1hrastova strizibubaCerambyx cerdo1velika četveropjega cvilidretaMorimus funereus1veliki vodenjakTriturus carnifex1žuti mukačBombina variegata1velikouhi šišmišMyotis bechsteinii1mali potkovnjakRhinolophus hipposideros1tankovratni podzemljarLeptodirus hochenwarti1čvorasti trčakCarabus nodulosus1mirišljivi samotarOsmoderma eremita*1danja medonjicaEuplagia quadripunctaria*1Ilirske bukove šume(Aremonio-Fagion)91K01Istočno submediteranski suhi travnjaci(Scorzoneretalia villosae)62A01Karbonatne stijene sa hazmofitskom vegetacijom82101Šume pitomog kestena(Castanea sativa)92601Špilje i jame zatvorene za javnost83101Istočnomediteranska točila81401Planinski i pretplaninski vapnenački travnjaci61701Suhi kontinentalni travnjaci (Festuco-Brometalia)(*važni lokaliteti za kaćune)6210*1Travnjaci tvrdače (Nardus) bogati vrstama6230*HR 2000604Nacionalni park Brijuni1Preplavljene ili dijelom preplavljene morske špilje83301Istočno submediteranski suhi travnjaci(Scorzoneretalia villosae)62A01Naselja posidonije(Posidonion oceanicae)1120*1Stijene i strmci (klifovi) mediteranskih obala obrasli endemičnim vrstama Limonium spp.1240HR 2000616Donji Kamenjak1Istočno submediteranski suhi travnjaci (Scorzoneretalia villosae)62A01Mediteranske makije u kojima dominiraju borovice Juniperus spp.52101Stijene i strmci (klifovi) mediteranskih obala obrasli endemičnim vrstama Limonium spp.12401Eumediteranski travnjaci Thero-Brachypodietea6220*HR 2000619Mirna i šire područje Butonige1uskoušćani zvrčićVertigo angustior1trbušasti zvrčićVertigo moulinsiana1kiseličin vatreni plavacLycaena dispar1močvarni okašCoenonympha oedippus1bjelonogi rakAustropotamobius pallipes1mrenBarbus plebejus1žuti mukačBombina variegata1lombardijska smeđa žabaRana latastei1barska kornjačaEmys orbicularis1primorska uklijaAlburnus arborella1Nizinske košanice(Alopecurus pratensis, Sanguisorba officinalis)65101Subatlanske i srednjoeropske hrastove i hrastovo-grabove šume Carpinion betuli9160HR 2000629Limski zaljev – kopno1Karbonatne stijene sa hazmofitskom vegetacijom8210HR 2000637Motovunska šuma1uskouščani zvrčićVertigo angustior1žuti mukačBombina variegata1lombardijska smeđa žabaRana latastei1barska kornjačaEmys orbicularis1velikouhi šišmišMyotis bechsteinii1Poplavne miješane šume Quercus robur, Ulmus laevis, Ulmus minor, Fraxinus excelsior ili Fraxinus angustifolia91F01Subatlanske i srednjoeropske hrastove i hrastovo-grabove šume Carpinion betuli9160HR 2000703Tarska uvala - Istra1Muljevite obale obrasle vrstama roda Salicornia i drugim jednogodišnjim halofitima1310HR 2000754Novačka pećina1tankovratni podzemljarLeptodirus hochenwarti1Špilje i jame zatvorene za javnost8310HR 2001011Istarske toplice1Tomasinijeva merinkaMoehringa tommasinii1Karbonatne stijene sa hazmofitskom vegetacijom8210HR 2001015Pregon1uskoušćani zvrčićVertigo angustior1trbušasti zvrčićVertigo moulinsiana1močvarni okašCoenonympha oedippus1lombardijska smeđa žabaRana latasteiHR 2001016Kotli1uskoušćani zvrčićVertigo angustior1lombardijska smeđa žabaRana latastei1Nizinske košanice(Alopecurus pratensis, Sanguisorba officinalis)6510HR 2001017Lipa1lombardijska smeđa žabaRana latasteiHR 2001133Ponor Bregi1čovječja ribicaProteus anguinus*1Špilje i jame zatvorene za javnost8310HR 2001143Jama kod Komune1Špilje i jame zatvorene za javnost8310HR 2001144Klarićeva jama1Špilje i jame zatvorene za javnost8310HR 2001145Izvor špilja pod Velim Vrhom1Špilje i jame zatvorene za javnost8310HR 2001146Radota špilja1Špilje i jame zatvorene za javnost8310HR 2001207Pliškovićevajama1Špilje i jame zatvorene za javnost8310HR 2001215Boljunsko polje1mrenBarbus plebejus1veliki vodenjakTriturus carnifex1žuti mukačBombina variegata1mali potkovnjakRhinolophus hipposideros1velikouhi šišmišMyotis bechsteinii1primorska uklijaAlburnus arborellaHR 2001235Račice-Račički potok1bjelonogi rakAustropotamobius pallipes1lombardijska smeđa žabaRana latasteiHR 2001238Bušotina za vodu, Rakonik1čovječja ribicaProteus anguinus*HR 2001239Rudnik ugljena Raša1čovječja ribicaProteus anguinus*HR 2001274Mlaka1lombardijska smeđa žabaRana latastei1Nizinske košanice(Alopecurus pratensis, Sanguisorba officinalis)6510HR 2001304Žbevnica1nerazgranjena pilicaSerratula lycopifolia*1Istočnosubmediteranski suhi travnjaci(Scorzoneretalia villosae)62A0HR 2001312Argile1bjelonogi rakAustropotamobius pallipesHR 2001322Vela Traba1močvarna riđaEuphydryas aurinia1kataksEriogaster catax1danja medonicaEuplagia quadripunctaria*HR 2001334Poluotok Ubaš1jelenakLucanus cervusHR 2001349Dolina Raše1močvarna riđaEuphydryas aurinia1bjelonogi rakAustropotamobius pallipes1mrenBarbus plebejus1primorska uklijaAlburnus arborellaHR 2001360Šire rovinjsko područje1kopnena kornjačaTestudo hermani1barska kornjačaEmys orbicularis1četveroprugi kravosasElaphe quatuorlineata1Eumediteranski travnjaci Thero-Brachypodietea6220*1Mediteranske sitine(Juncetalia maritime)14101Špilje i jame zatvorene za javnost83101Obalne lagune1150*1Vegetacija pretežno jednogodišnjih halofita na obalama s organskim nanosima(Cakiletea maritimae p.)1210HR 2001365Pazinština1veliki vodenjakTriturus carnifexHR 2001386Pazinski potok1uskouščani zvrčićVertigo angustiorHR 2001388Budava1trbušasti zvrčićVertigo moulinsianaHR 2001434Čepić tunel1Špilje i jame zatvorene za javnost83101veliki potkovnjakRhinolophus ferrumequinum1južni potkovnjakRhinolophus euryale1riđi šišmišMyotis emarginatusHR 2001483Istra – Oprtalj1jadranska kozonoškaHimantoglossum adriaticumHR 2001484Istra - Čački1jadranska kozonoškaHimantoglossum adriaticumHR 2001485Istra – Martinčići1jadranska kozonoškaHimantoglossum adriaticumHR 2001486Istra – Čepićko polje1jadranska kozonoškaHimantoglossum adriaticumHR 2001493Piskovica špilja1Špilje i jame zatvorene za javnost8310HR 2001494Jama kod Rašpora1Špilje i jame zatvorene za javnost8310HR 2001495Jama kod Burići1Špilje i jame zatvorene za javnost8310HR 3000001Limski kanal – more1Velike plitke uvale i zaljevi11601Pješčana dna trajno prekrivena morem11101Grebeni11701Preplavljene ili dijelom preplavljene morske špilje8330HR 3000002Plomin – Moščenićka draga1Preplavljene ili dijelom preplavljene morske špilje83301Grebeni1170HR 3000003Vrsarski otoci1Preplavljene ili dijelom preplavljene morske špilje83301Grebeni11701Pješčana dna trajno prekrivena morem1110HR 3000173Medulinski zaljev1Naselja posidonije(Posidonion oceanicae)1120*1Velike plitke uvale i zaljevi11601Pješčana dna trajno prekrivena morem11101Grebeni1170HR 3000174Pomerski zaljev1Obalne lagune1150*HR 3000432Ušće Raše1glavočić vodenjakKnipowitschia panizzae1Estuariji11301Pješčana dna trajno prekrivena morem1110HR 3000433Ušće Mirne1Mediteranska i termoatlanska vegetacija halofilnih grmova(Sarcocornetea fruticosi)14201Estuariji11301Pješčana dna trajno prekrivena morem1110HR 3000462Otoci rovinjskog područja – podmorje1Grebeni1170HR 3000463Uvala Remac1Grebeni1170HR 3000470Podmorje kod Rabca1Pješčana dna trajno prekrivena morem11101Grebeni1170HR 3000471Uvala Škvaranska-Uvala Sv. Marina1Pješčana dna trajno prekrivena morem11101Grebeni1170HR 5000032Akvatorij zapadne Istre1dobri dupinTursiops truncatus1Preplavljene ili dijelom preplavljene morske špilje83301Pješčana dna trajno prekrivena morem1110 Kategorija za ciljnu vrstu/stanišni tip: 1=međunarodno značajna vrsta/stanišni tip za koje su područja izdvojena temeljem članka 4. stavka 1. Direktive 92/43/EEZ *prioritetne divlje vrste/stanišni tipZa očuvanje NATURA 2000 morskih staništa propisuju se sljedeće mjere zaštite:Stanište 1110 – Pješčana dna trajno prekrivena moremBiocenoza sitnih površinskih pijesaka - zabraniti gradnju i nasipavanje u neposrednoj blizini pješčanih plaža, nadzirati kakvoću morske vode, uspostaviti sustavno praćenje kopnenih i morskih zajednica, uspostaviti zaštićena područja na mjestima gdje zajednica nije degradirana. Educirati javnost o važnosti staništa.Biocenoza sitnih ujednačenih pijesaka - zabraniti gradnju i nasipavanje u neposrednoj blizini pješčanih plaža, nadzirati kakvoću morske vode, spriječiti uporabu ribolovnih alata koji oštećuju/uništavaju stanište, uspostaviti sustavno praćenje morskih zajednica, uspostaviti zaštićena područja na mjestima gdje ta zajednica nije degradirana. Educirati javnost o važnosti staništa. Biocenoza krupnih pijesaka i sitnih šljunaka pod utjecajem pridnenih struja - nadzirati kakvoću morske vode, kartirati mjesta uz istarsku obalu gdje postoji ova biocenoza, ograničiti ili zabraniti uporabu ribolovnih alata koji oštećuju/uništavaju ovu biocenozu, zabraniti postavljanje uzgajališta riba i/ili školjkaša iznad dobro razvijenog maërla ili asocijacije s rodolitima, očuvati područja koja nisu degradirana. Biocenoza infralitoralnih šljunaka - zabraniti gradnju i nasipavanje u neposrednoj blizini šljunčanih plaža, nadzirati kakvoću morske vode, uspostaviti sustavno praćenje kopnenih i morskih zajednica, uspostaviti zaštićena područja na mjestima gdje zajednica nije degradirana. Educirati javnost o važnosti staništa.Biocenoza obalnih detritusnih dna - nadzirati kakvoću morske vode, kartirati mjesta uz istarsku obalu gdje postoji ova biocenoza, ograničiti ili zabraniti uporabu ribolovnih alata koji oštećuju/uništavaju ovu biocenozu, zabraniti postavljanje uzgajališta riba i/ili školjkaša iznad dobro razvijenog maërla ili bilo kojeg drugog dobro razvijenog facijesa te biocenoze, očuvati područja u kojima biocenoza nije degradirana.Stanište 1120 – Naselja posidonije – prioritetni stanišni tip za zaštitu prema Direktivi o staništimaBiocenoza naselja vrste Posidonia oceanica - nadzirati kakvoću morske vode, zabraniti postavljanje uzgajališta riba i/ili školjkaša iznad naselja posidonije ili u njihovoj blizini, zabraniti sidrenje u posidoniji i uspostaviti trajna dopuštena sidrišta, zabraniti uporabu ribolovnih alata koji oštećuju/uništavaju naselja, uspostaviti sustavno praćenje stanja naselja posidonije, uspostaviti zaštićena područja s dobro razvijenim naseljima posidonije. Educirati javnost o važnosti naselja.Stanište 1140 – Muljevita i pješčana dna izložena zraku za vrijeme osekeBiocenoze supralitoralnih i mediolitoralnih muljeva - nadzirati kakvoću morske i slatke vode, zabraniti gradnju i nasipavanje mora, zabraniti isušivanje i zatrpavanje muljevitih uvala. Uspostaviti sustavno praćenje kopnenih i morskih zajednica, uspostaviti zaštićena područja. Educirati javnost o važnosti staništa.Biocenoze supralitoralnih i mediolitoralnih pijesaka - ograničiti gaženje, zabraniti gradnju i nasipavanje u neposrednoj blizini pješčanih plaža, nadzirati kakvoću morske vode, čistiti naplavine antropogenog porijekla (ostaviti nanose prirodnog porijekla-lišće, grane, balvane, morsku vegetaciju). Uspostaviti sustavno praćenje kopnenih i morskih zajednica, uspostaviti zaštićena područja. Educirati javnost o važnosti staništa.Biocenoze supralitoralnih i mediolitoralnih šljunaka - ograničiti gaženje, zabraniti gradnju i nasipavanje u neposrednoj blizini šljunčanih plaža, nadzirati kakvoću morske vode, čistiti naplavine antropogenog porijekla (ostaviti nanose prirodnog porijekla-lišće, grane, balvane, morsku vegetaciju). Uspostaviti sustavno praćenje kopnenih i morskih zajednica, uspostaviti zaštićena područja. Educirati javnost o važnosti staništa.Stanište 1150 – Obalne lagune - prioritetni stanišni tip za zaštitu prema Direktivi o staništimaEurihalina i euritermna biocenoza - nadzirati kakvoću morske vode, ali i slatke, koja u ovom području ima znatan utjecaj, zabraniti gradnju i nasipavanje mora, kao i zatrpavanje laguna i estuarija, pažljivo čistiti otpad antropogenog porijekla, uspostaviti sustavno praćenje stanja staništa naročito ako dio područja sa staništem služi marikulturi, uspostaviti zaštićena područja na mjestima gdje stanište još nije degradirano. Neophodno je provesti nužne mjere pažljivoga gospodarenja i upravljanja lagunarnim područjima jer ista predstavljaju kompleksna staništa koja je potrebno očuvati u povoljnom stanju. Educirati javnost o važnosti staništa.Stanište 1160 – Velike plitke uvale i zaljeviBiocenoza zamuljenih pijesaka zaštićenih obala - nadzirati kakvoću morske vode, zabraniti gradnju i nasipavanje mora, kao i zatrpavanje zatvorenih uvala, pažljivo čistiti otpad antropogenog porijekla, uspostaviti sustavno praćenje stanja na mjestima gdje je stanište prisutno, uspostaviti zaštićena područja na mjestima gdje stanište još nije degradirano. Educirati javnost o važnosti staništa.Stanište 1170 – GrebeniBiocenoza supralitoralnih stijenaBiocenoza gornjih stijena mediolitoralaBiocenoza donjih stijena mediolitoralanadzirati kakvoću morske vode, zabraniti betoniranje obale i gradnju neposredno uz obalu, zabraniti nasipavanje mora na mjestima gdje ta staništa nisu degradirana, kartirati dobro razvijene trotoare i područja sa smeđom algom-jadranski bračić (Fucus virsoides), zabraniti hodanje po tratoarima crvenih alga kako bi se spriječilo njihovo uništavanje, uspostaviti sustavno praćenje stanja na mjestima gdje je stanište prisutno, uspostaviti zaštićena područja na mjestima gdje stanište još nije degradirano. Educirati javnost o važnosti staništa.Biocenoza infralitoralnih algi - nadzirati kakvoću morske vode, zabraniti gradnju neposredno uz obalu, zabraniti nasipavanje mora na mjestima dobro razvijenih naselja i u njihovoj blizini, zabraniti uporabu ribolovnih alata koji oštećuju/uništavaju naselje, ograničiti prekomjeran ribolov, ograničiti postavljanje uzgajališta riba/ili školjkaša iznad naselja, uspostaviti sustavno praćenje stanja na mjestima gdje je stanište prisutno, uspostaviti zaštićena područja na mjestima gdje stanište još nije degradirano. Educirati javnost o važnosti tih naselja.Koraligenska biocenoza - nadzirati kakvoću morske vode, educirati voditelje ronjenja i ronilačke instruktore o vrijednosti koraligenske biocenoze, ograničiti broj posjeta/ ronilaca na mjestima koja su izložena pretjeranom posjećivanju, napraviti plan upravljanja ribolovom u koraligenu, po potrebi ograničiti ili zabraniti izlov određenih vrsta, zabraniti uporabu ribolovnih alata koji oštećuju/uništavaju koraligensku zajednicu, zabraniti postavljanje uzgajališta riba/ili školjkaša iznad koraligena, uspostaviti sustavno praćenje stanja na mjestima gdje je stanište prisutno, uspostaviti zaštićena područja na mjestima gdje stanište još nije degradirano.Stanište 8330 – Preplavljene ili dijelom preplavljene morske špiljeBiocenoza mediolitoralnih špiljaBiocenoza polutamnih špiljaBiocenoza špilja i prolaza u potpunoj taminadzirati kakvoću morske vode, zabraniti gradnju i nasipavanje u moru na mjestima gdje su morske špilje, zabraniti odlaganje smeća u kopnene otvore špilja, educirati voditelje ronjenja i ronilačke instruktore o vrijednosti morskih špilja, ograničiti broj posjeta/ronilaca špiljama koje su izložene pretjeranom posjećivanju, napraviti registar morskih špilja.Za planirane zahvate u područje ekološke mreže, koji sami ili sa drugim zahvatima mogu imati značajan utjecaj na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže ovim odredbama propisuje se obveza provođenja ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu, sukladno Zakonu o zaštiti prirode te Pravilniku o ocjeni prihvatljivosti. Ocjena prihvatljivosti provodi se za plan, program ili zahvat, odnosno dijelove plana, programa ili zahvata koji sam ili s drugim planovima, programima ili zahvatima može imati značajan negativan utjecaj na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže.Ocjena prihvatljivosti ne provodi se za plan, program ili zahvat, odnosno dijelove plana, programa ili zahvata neposredno povezane i nužne za upravljanje područjem ekološke mreže.Ocjena prihvatljivosti zahvata za područje ekološke mreže sastoji se od: prethodne ocjene prihvatljivosti, glavne ocjene prihvatljivosti, te utvrđivanja prevladavajućeg javnog interesa i odobravanja zahvata uz kompenzacijske uvjete.Članak 147.Ako se unutar zaštićenih područja prirode ili područja ekološke mreže-NATURA 2000, planiraju nova građevinska područja, planira proširenje postojećih građevinskih područja ili planira izgradnja izvan građevinskog područja, potrebno je ishoditi uvjete zaštite prirode nadležnog upravnog tijela za zaštitu prirode ili provesti ocjenu prihvatljivosti za ekološku mrežu. Ocjena prihvatljivosti za ekološku mrežu sastoji se od: prethodne ocjene prihvatljivosti, glavne ocjene prihvatljivosti, utvrđivanja prevladavajućeg javnog interesa te odobravanja zahvata uz kompenzacijske uvjete.Za strategije, planove i programe, za koje je posebnim propisom kojim se uređuje zaštita okoliša određena ocjena o potrebi strateške procjene, prethodna ocjena obavlja se u okviru postupka ocjene o potrebi strateške procjene.8.5. Zaštita kulturne baštineČlanak 148.Ovim Planom utvrđuju se područja, kompleksi i građevine državne i županijske razine značaja, koji su uključeni u nacionalni registar zaštićenih i preventivno zaštićenih nepokretnih kulturnih dobara, shodno postojećim važećim propisima. Ovim Planom ne utvrđuju se posebno evidentirana područja, kompleksi i građevine, kao ni područja, kompleksi i građevine lokalne razine značaja. Za kulturna dobra lokalne razine značaja jedinice lokalne samouprave mogu donijeti odluku o proglašenju kulturnog dobra od lokalnog značaja i prijedlog za upis u Listu kulturnih dobara od lokalnog značaja unutar Registra kulturnih dobara RH te osnivati posebne fondove za zaštitu kulturne baštine lokalnog karaktera.U prostornim planovima uređenja gradova i općina, temeljem posebnih konzervatorskih smjernica, potrebno je utvrditi područja, komplekse i pojedinačne građevine profane, sakralne, fortifikacijske ili druge namjene lokalne razine značaja, kao i sva evidentirana nepokretna kulturna dobra.Područja, kompleksi i građevine državne i županijske razine značaja utvrđeni ovim Planom su sljedeći:1. Zaštićene kulturno povijesne cjeline – gradska naselja (urbane cjeline):Bale (Z-5635), Beram (RRI-0046-1962), Boljun (Z-3239), Buje (Z-2679), Buzet (RRI-0037-1962), Draguć (RRI-0048-1962), Fažana (Z-4592), Gračišće (Z-5323), Grožnjan (Z-5326), Hum (RRI-0300-1972), Kaštel (Z-2482), Labin (RRI-0038-1962), Lindar (RRI-0050-1963), Motovun (RRI-0036-1962), Mutvoran (Z-2988), Novigrad (Z-2681), Oprtalj (RRI-0043-1962), Pazin (Z-5418), Pićan (RRI-0040-1962), Plomin (RRI-0039-1962), Poreč (Z-2544), Pula (Z-5638), Roč (Z-2720), Rovinj (Z-4811), Sv.Lovreč Pazenatički (Z-4810), Svetvinčenat (Z-5648), Trviž (RRI-0051-1963), Umag (Z-2680), Vodnjan (RRI-0279-1971), Vrsar (RRI-0106-1966), Galižana (RRI-0441-1994), Višnjan (RRI-0325-1973), Žminj (RRI-0322-1973) i Završje (Z-4450).2. Zaštićene kulturno povijesne cjeline – seoska naselja (ruralne cjeline):Bolkovići (Rakalj) (RRI-0336-1973), Katun (Kožljak-Kršan) (RRI-0245-1970), Kostanjica (Grožnjan) (Z-4103), Kotli (Buzet) (RRI-0438-1994), Marčenigla (Buzet) (RRI-0312-1972), Nova vas (Kršan) (RRI-291), Papini (Rakalj) (RRI-0337-1973), Rakalj (RRI-334-1973), Šumber (Sv. Nedelja) (Z-2483), Šušnjevica (Kršan) (RRI-0292-1972), Trdoslavići (Jasenovik-Kršan) (RRI-0293-1972) i Vrh (Buzet) (RRI-0231-1969).3. Zaštićene kulturno povijesne cjeline ostalih namjena:Rudarsko industrijski kompleks Pijacal (Z-2719), Ugljenokop Tupljak (RRI-439), graditeljski sklop i arheološka zona utvrde Monte Grosso, topničke bitnice Valmaggiore i merzerskih bitnica Monte Grosso i sv. Maištada (Z-4472), kompleks nekadašnje mornaričke zrakoplovne postaje Puntižela (Hidrobaza) kod Štinjana (Z-5546), vojni kompleks Monumenti (Pula) (Z-5490), vojni kompleks na otoku Sv. Katarina (Pula) (Z-4651).4. Zaštićeni kulturni krajolik:Kulturni krajolik otočja Brijuni (Z-5983), Arhitektonsko-pejzažni kompleks fortifikacijskog sustava Paravia-Barbariga (Z-2591).5. Zaštićena arheološka i hidroarheološka područja i lokalitetiTablica 27.: Zaštićena arheološka i hidroarheološka područja i lokalitetiBaleArheološko nalazište s crkvom Sv. Marije MaleZ-872BaleArheološko nalazište s crkvom Sv. Marije Velike i ostacima samosta