U Pescari se u utorak, 8.travnja održao forum na temu "Upravljanje Jadransko-jonskom makroregijom i ostalim europskim makroregijama", u organizaciji regije Abruzzo, putem EU projekta AdriGov, na kojem su sudjelovali i predstavnici Istarske županije, partnera na projektu.

U uvodnom djelu, Francesco Cocco iz regije Molise predstavio je projekt AdriGov i rekao kako se konačno očekuje odobrenje Jadransko-jonske strategije krajem godine. To je dokument koji pruža perspektivu za razvoj makroregionalnog teritorija, ali i prelazak na programiranje i zajedničko planiranje razvoja šireg teritorija. Makroregija kao europski model podrazumijevaju planiranje na više razina - lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj šireg (administrativno drugačije uređenog) teritorija na kojem se u slučaju Jadransko-jonske makroregije isprepliću 4 države nečlanice i 4 države članice EU sa vrlo raširenim geografskim područjem od sjeverne Italije do dijelova Jonskog mora. Ovo ce biti strategija koja se može realizirati samo uz kompetitivne djelatnike javnih upravi, ali je ključno pitanje koliko u njezinu provedbu uključiti nacionalne razine odnosno ministarstva uključenih država, rekao je na skupu Cocco.

Ovo je ujedno treća strategija koja ce biti u implementaciji u Europskoj uniji, nakon dunavske i baltičke. Europska komisija trenutno priprema akcijski plan za implementaciju te strategije koja ce se implementirati kroz već postojeće EU programe jer je odlučeno da za implementaciju makroregionalnih strategija nema planiranja dodatne administracije niti novih programa. Tako će se ona provoditi putem otprije dogovorenih programa poput: Cosme, Horizon itd., ali i prekograničnih programa kao što je MED, Jadransko-jonskog programa, programa bilateralne suradnje Italija-Hrvatska.

Skupu je nazočio i predstavnik Skupštine europskih regija- AER-a, Pascal Georgen iz Generalnog tajništva AER-a koji je naglasio da su upravo regije najvažnije za funkcioniranje makroregije koja objedinjuje teritorije slične po geografskim, povijesnim i drugim značajkama.

AER se zalaže za što aktivnije uključivanje regija kako bi se ostvarilo upravljanje na više razina. Upravo je Alpska makroregija bila pravi primjer „bottom-up“ pristupa gdje su regije tog područja godinama međusobno surađivale, a tek su kasnije zajednički počeli stvarati makroregiju. Za razliku od nje, dunavska je primjer prevelikog njemačkog utjecaja prilikom stvaranja makroregije i takva makroregija danas trpi velike probleme.

Stoga treba sagledati stvaranje jedne makroregije iz svih kuteva i ipak ne isključivati nacionalnu razinu u upravljanju, kako se ne bi dogodilo da, nakon što u Europi bude stvoreno 15-ak makroregija (kako se sad procjenjuje), ne bi došlo do zatvaranja Strukturnih fondova već podjele sredstava samo prema makroregionalnom pristupu, naglasio je Georgen.

Giovanni Chiodi, predsjednik regije Abruzzo naglasio je da je Europa ostvarila jedinstvenu monetarnu uniju ali još uvijek nedovoljno jaku povezanost regija. Primat mora biti ekonomska politika koja se može ostvariti samo putem jake suradnje regija. Razvoj uvijek ide kroz socijalno i ekonomsko planiranje šireg teritorija i važno je raditi zajedno na tim pitanjima.

U partnerstvu sa AER-om, u drugom djelu dana održani su okrugli stolovi na teme: „Investicije, tvrtke i malo i srednje poduzetništvo“ i „Suradnja regija i poduzetništva u cilju ekonomskog rasta“