Polugodišnje predsjedanje Europskom unijom početkom mjeseca je preuzela Mađarska, koja je među ključne prioritete svoga predsjedništva uvrstila završetak pristupnih pregovora s Hrvatskom. Europska komisija je najavila da će 11. ožujka objaviti izvješće o ispunjavanju mjerila u poglavlju Pravosuđe i temeljna prava i tada bi trebalo biti jasno mogu li se pregovori zaista završiti za vrijeme mađarskog predsjedništva. Potpredsjednik mađarske vlade Tibor Navracsics za nedavna posjeta Zagrebu izjavio je da Budimpešta neće smatrati svoje predsjedanje uspješnim ukoliko Hrvatska ne uspije završiti pristupne pregovore. Hrvatskoj je do završetka pregovora preostalo zatvoriti još sedam poglavlja, odnosno šest ako se ne računa poglavlje Ostala pitanja o kojem se ne vode pregovori. Riječ je o sljedećim poglavljima: 8 -Tržišno natjecanje, 11 - Poljoprivreda i ruralni razvoj, 13 - Ribarstvo, 22 - Regionalna politika i koordinacija strukturnih instrumenata, 23 - Pravosuđe i temeljna prava, 33 - Financijske i proračunske odredbe i 35 - Ostala pitanja. Mađarska će tijekom sljedećih šest mjeseci predsjedavati pod geslom “Snažna Europa s ljudskim licem”. Glavni prioritet je gospodarstvo i prevladavanje gospodarske krize. U tom kontekstu, Mađarska će nastojati osigurati dogovor zemalja članica o paketu od šest zakonskih prijedloga o jačanju financijske discipline u EU-u. Jedan od prioriteta mađarskog predsjedništva bit će integracija Roma na europskoj razini. Romi, kojih u Europi ima između 10 i 12 milijuna, najveća su manjina bez države i najviše su pogođeni diskriminacijom na svim razinama. Očekuje se da će na kraju mađarskog predsjedništva biti prihvaćena strategija EU-a za Podunavske zemlje, novu makroregiju u kojoj sudjeluje 14 zemalja, među njima i Hrvatska, kako bi se bolje iskoristili postojeći instrumenti i resursi u svrhu razvoja velikih potencijala te regije. Makroregionalni pristup novi je oblik suradnje između susjednih regija u Europskoj uniji i izvan nje kako bi se bolje iskoristili postojeći instrumenti poput strukturalnih fondova, to jest da se sinergijom različitih instrumenata i politika za isti novac postigne veća dodana vrijednost. Dunavska regija je druga makroregija nakon Baltičke.