Svako otezanje s dovršetkom pristupnih pregovora s Hrvatskom bilo bi riskantno, izjavila je mađarska državna tajnica europske poslove Enikő Győri u Dubrovniku 16. svibnja 2011. Od Zagreba je zatražila dodatne napore na ispunjavanju pristupnih kriterija, a od Komisije da što prije ocijeni najnovije hrvatske dokumente. Enikő Győri je predstavila stajalište predsjedništva EU-a na 13. sjednici zajedničkog parlamentarnog odbora EU i Hrvatske. Citirala je ministra vanjskih poslova János Martonyi, koji je na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u veljači izjavio da se “čini da je završetak pristupnih pregovora blizu”. Državna tajnica potvrdila je da su hrvatska postignuća vrijedna priznanja i da postoji mogućnost da se pristupni pregovori završe u lipnju, uz potporu svih uključenih strana. Mađarsko predsjedništvo zauzelo je stav da je potreban “brzi završetak pregovora”. To bi, objasnila je gđa Győri, potporu hrvatske javnosti ulasku u EU moglo vratiti na prijašnju razinu. Državna tajnica rekla je da su rezultati najnovijih hrvatskih anketa izazvali određenu zabrinutost. “Ovo je povijesni trenutak i ne smije se izgubiti inercija. Ulazimo u ključnu fazu. Potrebno je da sve uključene strane, a posebice Hrvatska, ulože najveće napore. (...) Svaka je minuta predragocjena da bi se izgubila i svako kašnjenje bilo bi riskantno”, izjavila je državna tajnica. Gđa Győri je ujedno izrazila nade Predsjedništva “da će Komisija brzo vrednovati završne izvještaje o preostalim mjerilima koje podnese Hrvatska. Mi se nadamo da nikakvi tehnički problemi neće usporiti proces”. Državna tajnica pohvalila je Komisiju, posebice povjerenika za proširenje Štefana Fülea, “za predanost s kojom promiču taj proces, kao i za pojačani rad na njemu, naročito zadnjih mjeseci i tjedana”. Gospođa Győri je naglasila da “je preostao još jedan broj teških poglavlja koja treba zatvoriti, konkretno: Tržišno natjecanje, Ribarstvo, Pravosuđe i temeljna prava te Proračunske i financijske odredbe. Ta su poglavlja teška i složena”. No izrazila je nadu da će “Hrvatska biti u stanju uspješno dovršiti proces na vrijeme”. Državna tajnica potaknula je Hrvatsku “da dodatno poboljša rezultate na području pravosudnih reformi i borbe protiv korupcije, da riješi problem nekažnjavanja ratnih zločina te da se pozabavi neriješenim pitanjima vezanim za povratak izbjeglica”. “Puna suradnja s Međunarodnim sudom za ratne zločine na području bivše Jugoslavije i dalje je vrlo važna”, dodala je. Gđa Győri je pozdravila poboljšanje odnosa između Hrvatske i njezinih susjeda i naglasila da je njezino pristupanje (EU) važno i za regiju, jer će primjer Zagreba biti snažan poticaj zemljama Zapadnog Balkana da nastave s prijeko potrebnim reformama. Državna je tajnica u svojem govoru napomenula kako cijeni sudjelovanje Europskog parlamenta u procesu proširenja, a posebice njegovu potporu pristupnom procesu Hrvatske. “Uvjerena sam da će pristupanje Hrvatske poslati jasnu poruku drugim zemljama koje teže pristupanju EU da je europska perspektiva moguća ako se ispunjavaju uvjeti i obveze. Integriranjem Hrvatske (...) EU čini strateški korak prema integraciji Zapadnog Balkana”, rekla je gđa Győri. Zajednički parlamentarni odbor EU i Hrvatske sastavljen je od jednakog broja članova Europskog parlamenta i Hrvatskog sabora. Sastaje se dvaput godišnje, jednom u Hrvatskoj i jednom na nekom od radnih mjesta Europskog parlamenta. U skladu s postojećom praksom, predstavnici hrvatske vlade, predsjedništva EU i Komisije pozivaju se da se na tim sjednicama obrate zajedničkom parlamentarnom odboru.