Javna rasprava „Hrvatska i EU“ u sklopu projekta THINK.EU održala se u petak 20. siječnja 2012. godine na Sveučilištu Jurja Dobrile u Puli. Raspravi su pored studenata, drugih zainteresiranih građana i predstavnika udruga, prisustvovali župan Ivan Jakovčić, pročelnik Upravnog odjela za međunarodnu suradnju i EU integracije Oriano Otočan, rektor Sveučilišta Jurja Dobrile prof.dr.sc. Robert Matijašić, prorektor za međunarodnu suradnju prof.dr.sc. Ivan Jurković i upraviteljica Zaklade za poticanje partnerstva i razvoja civilnog društva Istarske županije Kristina Bulešić Stanojević te Franco Iacop iz Regionalnog vijeća talijanske regije Friuli Venezia Giulia.

Javnu raspravu je otvorio župan pozivajući prisutne da razmisle koja je alternativa Europskoj uniji i dao odgovor na možebitna pitanja o tome zašto Norveška nije u EU. „Norveška je bogata naftom, to je razlika i ona ima pravo na taj luksuz. Zašto Švicarska nije u EU zasigurno svi znaju, no za Istru je EU posebna šansa i Istra je za ulazak najpripremljenija od svih ostalih županija u Hrvatskoj. Nisam euroforik ni euroskeptik ali želim biti eurorealist“, rekao je Jakovčić i dodao da će susjedne zemlje prije ili kasnije ući u EU, a tada će se postaviti pitanje što će Hrvatska raditi sama van Unije. Ipak, siguran je da će u Istri zapravo najviše građana glasati „za“ ulazak u EU.

Da je Hrvatska, a posebno Istra dobila već znatna sredstva za razne projekte, te da se najveća sredstva iz EU tek očekuju, rekao je Oriano Otočan, koji je ujedno podsjetio da su sve nekada slabije razvijene zemlje Poljska, Češka, Estonija i Mađarska dostigle i prestigle Hrvatsku. Ulazak u EU, rekao je Otočan, prilika je za sređivanje hrvatskog pravosuđa i stanja u javnim službama, dok su po pitanju okoliša prvi koraci već učinjeni. Otočan je najavio mogućnost sniženja potrošačkih cijena nakon ulaska u EU, velike mogućnosti za turizam, slobodno zapošljavanje te naposljetku konačno oživotvorenje ideje iz 90 – ih „Istra regija u Europi regija“.

Mogućnost da Hrvatska postane dio EU-a pozdravio je Franco Iacop - Europska unija je prostor prilika, ali isto tako i prostor čvrstih pravila koji traži određene žrtve. Dobro je biti eurorealist i procijeniti koje su prednosti biti građaninom EU-a. Upravo su za mlade mogućnosti najveće, zbog slobode kretanja, studiranja na drugim sveučilištima i suradnje s institucijama EU-a koje potiču znanje i inovacije, istaknuo je.

Prorektor Sveučilišta Ivan Jurković izrazio je zadovoljstvo dosadašnjim ostvarenjem projekata kroz koje je Sveučilište povuklo značajna sredstva iz europskih fondova, te naglasio da iduće godine očekuje duplo veća sredstva i riješavanje pitanja kampusa.

Pitanja iz publike nije bilo mnogo, odnosila su se uglavnom na trzavice među zemljama članicama EU i prilagodbu susjednih zemalja (Slovenije, Mađarske) koje su već ušle u Uniju. Franko Jakop kao stručnjak na području europskih odnosa rekao je da članstvo u Uniji donosi velike koristi ali zahtijeva i žrtve. To je slučaj s Grčkom i Italijom koje su prihvatile euro kao valutu ali se nisu ponašale kako valja, dok je Njemačka također prihvatila euro i nema tolikih problema. S druge strane Velika britanija nije prihvatila euro kao valutu. Jakop je govorio o prilikama za mlade koji će nakon ulaska Hrvatske u EU imati slobodu kretanja i rekao da u EU vlada politika koja ne poništava ničiju individualnost već svima daje jednake mogućnosti i uvjete za razvoj.

Neki sudionici tribine, uglavnom vremešniji, izjasnili su se da će glasati za ulazak Hrvatske u EU, dok su mlađi uglavnom šutjeli. Jedan je student pitao „Kako ćemo izaći iz Unije ako nam u njoj ne bude dobro“? Pitao je i što očekivati nakon skandalozne izjave Vesne Pusić da umirovljenici neće dobiti mirovine ako ne glasamo za EU.

„Mirovina će biti kao što je bilo i do sad, a što se izlaska iz Unije tiče, do sada ga ni jedna od članica nije zatražila“, rekao je Oriano Otočan.

Različito mišljenje dao je i poznati euroskeptik Tomislav Capar iz Udruge „Volim Hrvatsku – Ne u EU“ koji je zapitao prisutne o prioritetima na relaciji „novac – ljubav” i rekao da javne rasprave o ulasku ili neulasku u Uniju u posljednjih 10 godina uopće nije bilo.