U državama članicama Europske unije od 22. do 25. svibnja 2014. održani su izbori za 751 zastupnika u Europskom parlamentu (EP) za petogodišnji mandat od 2014. do 2019. godine.

Radi se o osmim neposrednim izborima za Europski parlament od 1979. godine, na kojima su hrvatski građani izabrali 11 zastupnika. Zastupnici u EP-u djeluju u transnacionalnim „klubovima zastupnika” od kojih je svaki sastavljen od zastupnika iz različitih država, no sa sličnim političkim uvjerenjima. Trenutno u EP-u djeluje sedam klubova koji predstavljaju više od 160 nacionalnih stranaka i koji su na održanim izborima dobili sljedeći broj zastupnika:

• Klub zastupnika Europske pučke stranke (kršćanski demokrati) – EPP: 221 (29,43 %);
• Klub zastupnika Progresivnog saveza socijalista i demokrata u Europskom parlamentu – S&D: 189 (25,17%);
• Savez liberala i demokrata za Europu – ALDE: 59 (7,86%);
• Zeleni/Europski slobodni savez - Zeleni/ESS: 52 (6,92%);
• Europski konzervativci i reformisti – ECR: 46 (6,13%);
• Europska ujedinjena ljevica – Nordijska zelena ljevica - GUE/NGL: 45 (5,99%);
• Nezavisni zastupnici - zastupnici koji ne pripadaju nijednom klubu zastupnika – NI: 41 (5,46%);
• Klub zastupnika Europe slobode i demokracije – EFD: 38 (5,06%).

Preostalih 60 mjesta (7,99%) predstavlja novoizabrane zastupnike koji ne pripadaju niti jednom klubu zastupnika u Parlamentu pred kraj njegova saziva.

Što se tiče nacionalne razine, rezultati europskih izbora u Hrvatskoj dodijelili su 11 zastupničkih mjesta sljedećim koalicijama/strankama:

• Koalicija HDZ-a, HSS-a, HSP AS-a, BUZ-a, ZDS-a i HDS-a osvojila je 41,42% glasova, odnosno 6 mandata;
• Koalicija SDP-a, HNS-a, IDS-a i HSU-a osvojila je 29,93% glasova, odnosno 4 mandata;
• ORaH je osvojio 9,42% glasova, odnosno jedan mandat.

Stoga, na temelju dobivenih glasova hrvatski zastupnici u Europskom parlamentu od 1. srpnja 2014. bit će: Andrej Plenković (HDZ), Dubravka Šuica (HDZ), Ivana Maletić (HDZ), Davor Štier (HDZ), Ruža Tomašić (HSP-AS) i Marijana Petir (HSS); Tonino Picula (SDP), Biljana Borzan (SDP), Jozo Radoš (HNS) i Ivan Jakovčić (IDS); te Davor Škrlec (ORaH).

Na ovogodišnjim je izborima odaziv birača na razini EU bio 43,09%, dok je u Hrvatskoj bio 25,25%.

Ovo su prvi izbori nakon što je 2009. godine Ugovorom iz Lisabona EP-u dodijeljeno niz važnih novih ovlasti. Velika novost koja je uvedena Ugovorom jest ta da će države članice morati uzeti u obzir ishod izbora za EP pri imenovanju sljedećeg predsjednika Europske komisije koji će naslijediti Joséa Manuela Barrosa u jesen 2014.

Štoviše, od ovog se saziva broj zastupnika u Europskom parlamentu smanjio sa 766 zastupnika na 751 te je na temelju navedenog smanjenja Hrvatskoj pripalo jedno zastupničko mjesto manje.

Za više informacija: https://www.europarl.europa.eu/?lg=hr.