Cilj strukturnih i investicijskih fondova jest poboljšanje gospodarstva europskih regija i smanjenje regionalne nejednakosti u odnosu na prihode, bogatstvo i dostupnih mogućnosti. Ovi fondovi služe kao financijski alati za implementaciju EU regionalne politike 2014. – 2020., odnosno EU kohezijske politike, kao po članku broj 174 Ugovora o funkcioniranju Europske unije.

Strukturni i investicijski fondovi uključuju Strukturne fondove (Europski fond za regionalni razvoj i Europski socijalni fond), Kohezijski fond, Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EAFRD) i Europski fond za pomorstvo i ribarstvo (EMFF), te djeluju unutar Zajedničkog strateškog okvira. Zajednički strateški okvir zamjenjuje prijašnje strateške smjernice, jača integracije EU politika i omogućava veći utjecaj za građane i poslovanje.

Kohezijska je politika glavni investicijski alat Europske unije za ostvarivanje ciljeva strategije Europa 2020. Budžet ove politike iznosi jednu trećinu sveukupnog višegodišnjeg financijskog okvira. Kohezijska će politika uložiti 325 milijarde eura (cijene iz 2011) u zemlje članice, regije i gradove. Uzimajući u obzir nacionalne doprinose zemalja članica i utjecajni efekt financijskih instrumenata, vjerojatno je da će cjelokupni učinak iznositi oko 500 milijardi eura. Reforma Kohezijske politike želi osigurati maksimalni učinak za ova ulagana, prilagođavajući ih specifičnim potrebama regija i gradova. Regionalna politika usmjerena je na sve europske zemlje i regije, no vrsta i iznos podrške ovise o razini ekonomske razvijenosti regije.

Manje razvijene regije (BDP/po glavi stanovnika < 75% uspoređujući prosjek EU28) okupljaju 119,2 milijuna ljudi, predviđeni budžet im je 164 milijarde eura a EU stopa sufinanciranja iznosi 75% do 85%. Pravila trošenja predviđaju barem 25% sredstava iz europskog socijalnog fonda. Tranzicijske regije (BDP/po glavi stanovnika > 75% < 90% uspoređujući prosjek EU28) okupljaju 72,4 milijuna ljudi, predviđeni budžet im je 32 milijarde eura a EU stopa sufinanciranja iznosi 60%. Pravila trošenja predviđaju barem 40% sredstava iz europskog socijalnog fonda. Razvijenije regije (BDP/po glavi stanovnika > 90% uspoređujući prosjek EU28) okupljaju 307 milijuna ljudi, predviđeni budžet im je 49 milijardi eura a EU stopa sufinanciranja iznosi 50%. Pravila trošenja predviđaju barem 52% sredstava iz europskog socijalnog fonda.

Europski strukturni i investicijski fondovi implementirani su u bliskoj suradnji Europske komisije sa zemljama članicama. Komisija s nacionalnim tijelima pregovara finalni sadržaj Sporazuma o partnerstvu i svaki Operativni program. Program prikazuje prioritete koji se tiču svake zemlje i/ili regije ili područja suradnje. Radnici, zaposlenici i tijela civilnog društva mogu sudjelovati u stvaranju programa i menadžmenta Operativnih programa. Zemlje članice i njihove regije razrađuju i implementiraju Operativne programe, odnosno selektiraju, nadgledaju i evaluiraju stotine tisuća projekata. Taj posao rade upravljačka tijela svake zemlje/regije.

Svaki fond podržava sljedeće tematske ciljeve, u skladu s misijom, kako bi pridonijeli europskoj strategiji za pametan, održiv i uključiv rast:

• jačanje istraživanja, tehnološkog razvoja i inovacija;
• jačanje pristupa te korištenja i kvalitete informacijskih i komunikacijskih tehnologija;
• jačanje konkurentnosti malih i srednjih poduzeća, poljoprivrednog (EAFRD), te pomorskog i ribarskog sektora (EMFF);
• podrška približavanju prema ekonomiji temeljenoj na niskim emisijama CO2 u svim sektorima;
• promicanje prilagodbe klimatskim promjenama, prevencija te upravljanje rizicima;
• zaštita okoliša i promicanje učinkovitosti resursa;
• promicanje održivosti prometa te uklanjanje uskih grla na ključnoj infrastrukturi prometne mreže;
• promicanje zapošljavanja i podrška mobilnosti radne snage;
• promocija socijalne uključenosti i borba protiv siromaštva;
• ulaganje u obrazovanje, vještine i cjeloživotno učenje;
• jačanje institucionalnih kapaciteta i učinkovita javna uprava.

Ulaganja će u Europskom fondu za regionalni razvoj (ERDF) biti usmjerena na četiri prioriteta: inovaciju i istraživanje, digitalnu agendu, podršku malim i srednjim poduzećima te gospodarstvu koji smanjuje emisije CO2. Oko 100 milijardi eura bit će uloženo u spomenute prioritete, od čega je 23 milijarde namijenjeno energetskoj učinkovitosti, obnovljivim izvorima energije i smanjenju emisije CO2. Oko 66 milijardi eura namijenjeno je trans-europskim transportnim mrežama i ključnim projektima okolišne infrastrukture koji su financirani kroz Kohezijski fond. Postotak ulaganja u ove prioritete ovisi o ekonomskom razvoju regija (koje su podijeljene u manje razvijene, tranzicijske i razvijenije regije).

Europski fond za regionalni razvoj (ERDF) podržava dodatne aktivnosti Europske teritorijalne suradnje s namjerom dijeljenja postrojenja i ljudskih resursa, te svih vrsta infrastruktura preko granica i u svim regijama. Uredba Europskog parlamenta i Vijeća 1299/2013 od 17. prosinca 2013., s obzirom na cilj Europske teritorijalne suradnje, utvrđuje da Europski fond za regionalni razvoj (ERDF) podržava navedene komponente:

• prekograničnu suradnju između graničnih regija u svrhu promocije integriranog regionalnog razvoja između susjednih teritorija i regija morskih granica u dvije ili više zemlje članice, ili između pograničnih regija u barem jednoj zemlji članici i jednoj trećoj zemlji van granica EU-a koja nije pokrivena programima vanjskih financijskih instrumenata Unije;
• transnacionalnu suradnju preko većih udaljenosti i teritorija uključujući nacionalne, regionalne i lokalne partnere, pokrivajući također pomorsku prekograničnu suradnju s ciljem postizanja bolje teritorijalne integracije tih područja;
• međuregionalnu suradnju za pojačanje efektivnosti kohezijske politike kroz promociju razmjene iskustava i usmjeravajući se na tematske ciljeve između partnera diljem Unije.

Sredstva za Europsku teritorijalnu suradnju iznosit će do 2,7% cjelokupnih resursa namijenjenih za financiranje Europskog fonda za regionalni razvoj (ERDF), Europskog socijalnog fonda (ESF) i Kohezijskog fonda za programsko razdoblje od 2014. – 2020., kao što je određeno u članku 91 (1) Uredbe (EU) broj 1303/2013. Sredstva za teritorijalnu suradnju biti će raspoređeni na sljedeći način: 74,05% (tj. 6.6 milijardi eura) za prekograničnu suradnju; 20,36% (tj. 1.8 milijardi eura) za transnacionalnu suradnju i 5,59% (tj. 500 milijuna eura) za međuregionalnu suradnju.

Kohezijska će politika, kroz Europski socijalni fond, pružiti značajan doprinos prioritetima EU u području zapošljavanja, na primjer kroz obuku i cjeloživotno učenje, obrazovanje i socijalnu uključenost (svaka će zemlja članica morati koristiti 20% Europskog socijalnog fonda u vidu ostvarenja ovog cilja). Raspodjela Europskog socijalnog fonda biti će uspostavljena u skladu s potrebama svake zemlje članice, s definiranim minimumom, a iznosit će najmanje 70 milijardi eura. Podršku za implementaciju Jamstva za mlade dati će nova Inicijativa za zapošljavanje mladih koja je vezana za Europski socijalni fond i vrijedi najmanje 6 milijardi eura.

Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EAFRD) pridonijet će strategiji Europa 2020 kroz promociju održivog ruralnog razvoja diljem Europske unije na način da nadopunjuje instrumente Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP), Kohezijske politike i Zajedničke ribarske politike. To će pridonijeti teritorijalnom i ekološkoj uravnoteženosti, ekološko prihvatljivim uvjetima, konkurentnosti i inovativnosti poljoprivrednog sektora. Također će pridonijeti razvoju ruralnih područja.

Kohezijski fond (Cohesion fund, CF) namijenjen je državama članicama čija je vrijednost bruto nacionalnog proizvoda (BNP) po stanovniku manja od 90 posto prosjeka EU-a. Uspoređujući razdoblje 2007. – 2013., Španjolska više neće zadovoljavati kriterije za potporu Kohezijskog fonda (ona ima pravo na phase-out fond jer je njezin BNP po stanovniku manji od prosjeka EU-15). U 2014. – 2020. Cipar će primiti phase-out potporu. Osim za ove dvije države, kohezijski je fond dostupan također za zemlje koje su zadovoljavale kriterije u periodu od 2007. – 2013.

Europski fond za pomorstvo i ribarstvo (European Maritime and Fisheries Fund, EFF) pomaže ribarima u tranziciji prema održivom ribarenju te osigurava sredstva ribarskoj industriji i priobalnim zajednicama s ciljem razlikovanja njihova poslovanja. Ovaj fond pomaže u stvaranju novih radnih mjesta, poboljšanju kvalitete života na europskim obalama te omogućava lakši pristup financiranju. Novi fond će se koristiti za sufinanciranje projekata, zajedno sa nacionalnim sredstvima. Svaka će država dobiti dio sveukupnog budžeta Fonda, ovisno o veličini pomorske i ribarske industrije.

Sljedeći Uredbu o zajedničkim odredbama europskih strukturnih i investicijskih fondova, Komisija je ovlaštena usvojiti delegirani akt u Europskom kodeksu ponašanja kao potporu zemljama članicama u organizaciji partnerstva. Kodeks ponašanja namjerava pružati okvir partnerstva uzimajući u obzir nacionalne i regionalne nadležnosti, u skladu s zemljama članicama i njihovim institucionalnim i pravnim okvirima. Partnerstvo čini bliska suradnja između javnih vlasti, ekonomskih i socijalnih partnera te tijela koja predstavljaju civilno društvo na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini, uključujući partnere koji brinu za ekologiju te volonterske organizacije.

Vijeće Europske unije formalno je potvrdilo da u sljedećem krugu EU Kohezijske politike ulaganja za razdoblje od 2014. – 2020. vladaju nova pravila i zakonodavstvo koja su objavljena 20. prosinca 2014. godine u „Službenom listu Europske unije“ na 24 jezika.

Za razliku od programskog razdoblja 2007.-2013., u razdoblju 2014. – 2020. pravila za financijske instrumente nisu propisana u odnosu na sektore, korisnike, vrste projekata i aktivnosti koje će biti podržane. Zemlje članice i upravljačka tijela mogu koristiti financijske instrumente vezane za sve tematske ciljeve koje pokriva Operativni program i za sve fondove. Novi okvir financiranja sadrži jasna pravila koja omogućuju bolju kombinaciju financijskih instrumenata s drugim vrstama podrške, kao što je subvencija, jer to nadalje potiče kreiranje dobro prilagođenih struktura pomoći koje susreću specifične potrebe zemlja članica i regija.