U Odboru regija, u Bruxellesu, održano je saslušavanje višegodišnjeg financijskog okvira proračuna EU za period 2014-2020, kao dio mišljenja Europskog gospodarskog i socijalnog odbora.

Novi se financijski okvir mora suočit s velikim mjerama štednje no, s druge strane, usmjeren je ka velikim izazovima koji proizlaze iz Lisabonskog ugovora, strategije „Europe 2020“ i zbog nadolazećeg ulaska Hrvatske u Uniju.

Realna je potreba za jakim proračunom koji će okupit sve institucije pod istim okriljem kako bi svaka snosila svoju odgovornost u izlasku iz krize. Naglašena je važnost zajedničkog napora te građanska želja u svrsi donošenja brze odluke.

Stroge mjere štednje, same po sebi, i rezanje na sve strane, nikako ne mogu biti rješenje. Stoga bitno je promovirat gospodarski rast, zaposlenje i posebno se usredotočit prema investicijama.

Činjenica je da će za gore navedeno razdoblje, europski proračun biti smanjen no, pojedine države dovode u pitanje to smanjenje, primjerice, afirmirajući potrebu za većim rezanjem. U odnosu na 90-e primjećuje se pad europskog proračuna od skoro 20%.

Pretpostavka da će dimenzija proračuna biti manja od 1% bruto nacionalnog dohotka je na makroekonomskom nivou vrlo mala razlika.

Što se tiče kohezijske politike, Europske komisija želi unijet načelo uvjetovanosti državama koje ne dostignu određene uvjete. To bi penaliziralo one članice koje imaju veliku potrebu za tim fondovima. Predstavnica Odbora regija razjasnila je kako se ta institucija ne slaže s ovakvom odlukom pošto kohezijska politika je jedna od najvažnijih politika EU te njeno funkcioniranje, kao i sinergija među različitim fondovima treba biti usmjerena njezinom poboljšanu.

Nadalje, predviđeno je smanjenje financiranja zajedničke poljoprivredne politike koje će biti bolna točka za mnogo država. Onome što se teži u ovom sektoru je sigurnost hrane i stabilnost, održivost okoliša te rast i zaposlenje.

Europska konfederacija sindikata okrenuta je prioritetu socijalne politike te uključivanju svih socijalnih partnera u raspravu.

Također, jedan od prioriteta proračuna trebalo bi biti veće ulaganje u razvoj malih i srednjih poduzeća.

Raspravljalo se je i o prijedlogu o vlastitim sredstavima EU. Rečeno je kako više sredstava ne znači porast budget i time opterećenje poreznih obveznika. Vlastita sredstva stvorit će stabilniji proračun a nužna su jednoj međunarodnoj organizaciji kao što je EU.

Europsko vijeće nije se oglasilo u vezi vlastitih sredstava, pošto je to područje jako osjetljivo, te još uvijek razmatraju prijedlog.

Predstavnik danskog predsjedništva, trenutno na čelu Europskog vijeća, predstavio je njihove prioritete ta naglasio da će se nastaviti na tragu rada poljskog presjedanja te će se razvijati baze za konačnu fazu pregovora za budget.

Trenutačno stanje diljem cijele Europe postala je isprika za smanjenje proračuna što uzdiže nacionalističke i xenofobističke osjećaje.

Dakle, budget Europske unije treba imat povjerenje svih građana, treba bit učinkovit, efikasan i transparentan a s druge strane očekuje se hrabrost svih građana Unije i uspostava otvorenog dijaloga s istima.