Utjecaj odobalnih vjetroelektrana na morski ekosustav
Potreba za energijom u stalnom je porastu na globalnoj razini te je opće poznato kako će rezerve neobnovljivih izvora energije biti u potpunosti iskorištene. Utjecaj klimatskih promjena i ograničeni izvori fosilnih goriva doveli su do povećanog interesa za generiranjem (posebice) električne energije iz obnovljivih izvora energije. Energija vjetra je trenutno najvažniji obnovljivi izvor energije za generiranje električne energije te ubrzano postaje ključni cilj većini europskih i drugih zemalja. Energija vjetra pruža sigurnu, čistu, održivu i konkurentnu alternativu konvencionalnim izvorima energije. Europske zemlje kao što su Njemačka, Nizozemska, Ujedinjeno kraljevstvo Danska i Švedska dobar dio energije dobivaju iz pučinskih vjetroelektrana (PVE) te planiraju daljnje povećanje proizvodnje.
IRENA je stoga u sklopu COOPwind inicijative izradila model uključive pučinske vjetroelektrane koji nije fokusiran na maksimiziranje proizvodnje električne energije već na maksimiziranje zbroja proizvodnih učinaka svih dostupnih plavih ekonomskih sektora na dotičnom području kao i zaštitu i poboljšanje stanja morskog ekosustava. Nastavak aktivnosti usmjerenih u kreiranju modela uključive vjetroelektrane IRENA provodi kroz implementaciju projekta BEYOND čiji je cilj uspostaviti bazu znanja koja prikazuje prirodno, tehničko i zakonodavno okruženje korištenja energije vjetra na moru u četiri pilot regije u Jadranskom moru.
No, širenje PVE može dovesti do konflikta s ribarstvom zbog zatvaranja ribolovnog područja. S druge strane, ograničenja ribolova oko PVE — uvedena radi sigurnosti i zaštite infrastrukture — mogu imati pozitivan učinak na morske ekosustave jer djeluju kao de facto zaštićena morska područja, potencijalno povećavajući riblje populacije i potičući njihovo širenje u okolne ribolovne zone. Međutim, ova zatvaranja područja za ribolov također mogu povećati pritisak na ribolov u okolnim otvorenim područjima zbog premještanja ribolovnih aktivnosti.
Rastu napori za poticanje sukladnog suživota PVE i drugih pomorskih aktivnosti, primjerice kroz integraciju PVE s akvakulturom i pasivnim ribolovnim metodama. Ipak, komercijalni ribari ostaju zabrinuti zbog gubitka ribolovnih područja i mogućeg onečišćenja okoliša, strahujući od dugoročne marginalizacije. Nasuprot tome, neke skupine, poput rekreativnih ribolovaca, prijavljuju povećanu brojnost ribe i podržavaju razvoj PVE.
S ekološke perspektive, PVE mogu imati pozitivne i negativne učinke. Njihove strukture mogu povećati bioraznolikost djelujući kao umjetni grebeni privlačeći morski život, pružajući hranu, zaklon i stanište. No, PVE također uvode stresore — poput elektromagnetskih polja, podvodne buke, kretanja čestica i vibracija — čiji intenzitet ovisi o fazi životnog ciklusa PVE koji se sastoji od slijedećih faza:
Faza prije izgradnje: tijekom ove faze provode se aktivnosti poput seizmičkih istraživanja koje mogu negativno utjecati na brojnost riba i uzrokovati smanjenje ulova.
Faza izgradnje: ova faza uključuje bušenje i polaganje kabela, što može privremeno poremetiti morsko dno, povećati mutnoću vode i stvoriti buku. Općenito se smatra da su ovi poremećaji privremeni te se očekuje da će se ekosustav oporaviti nakon završetka radova. Intenzivna podvodna buka, posebno od zabijanja stupova, može uzrokovati stres te imati utjecaj na sluh (privremeni gubitak ili oštećenje sluha) i na privremenu promjenu lokacije obitavališta morskih sisavaca, iako se oni često vraćaju tijekom faze rada. No, o dugoročnim učincima na morske sisavce još uvijek nema dovoljno saznanja.
Faza rada: tijekom rada, vjetroturbine emitiraju buku, vibracije i elektromagnetska polja. Ovi utjecaji su lokalizirani te mogu trajati više od 20 godina odnosno do uklanjanja PVE.
Elektromagnetska polja (EMP): podvodni kabeli unutar vjetroelektrana stvaraju umjetna elektromagnetska polja koja su puno jača od prirodnih. Neke vrste, poput morskih pasa i raža, koriste prirodna EMP polja za navigaciju i lociranje plijena, pa im umjetna polja mogu utjecati na ponašanje. Ipak, istraživanja pokazuju da EMP polja vjerojatno nisu dovoljno snažna da bi dugoročno nanijela štetu populacijama riba na velikom području.
Podvodna buka: Izgradnja i rad vjetroelektrana proizvode podvodnu buku. Buka od postavljanja temelja je privremena i intenzivnija, dok je buka od rada turbina slabija, ali trajnija i može se preklapati s rasponom sluha mnogih riba. Istraživanja su pokazala da buka može uzrokovati stres kod riba i utjecati na njihovo ponašanje, poput skupljanja u jata i promjene dubine plivanja, ali dosad nije zabilježena smrtnost.
Što se tiče morskih ptica primjerice, utvrđeno je da tijekom izgradnje PVE, morske ptice izbjegavaju područje gradnje zbog aktivnosti plovila dok je rizik od sudara s lopaticama turbina jedan od najznačajnijih problema. Vjerojatnost sudara varira za različite vrste ptica i stoga ovisi o lokaciji PVE. Trenutna istraživanja pokazuju da je, općenito, rizik od sudara za ptice koje lete na velikim visinama (kao što su bluna, gnjurac ili crna patka) vrlo nizak jer ne lete kroz područje PVE. Ptice općenito pokazuju tendenciju izbjegavanja lokacije PVE ili letenja kroz koridore između turbina. Međutim, postoji veća vjerojatnost sudara u područjima gdje su koncentrirane vrste ptica od posebnog značaja za očuvanje. Na primjer, ptice gnjezdarice mogu proći kroz vjetroelektranu nekoliko puta dnevno tijekom potrage za hranom. Ipak, malo je dokaza da manje premještanje izazvano pojedinačnim vjetroelektranama ima utjecaj na razini populacije ili rezultira gubitkom staništa. S druge strane, pticama kojima su PVE na migracijskoj ruti ili pak na lokacijama za hranjenje i sl., te koje lete na visinama odnosno u opsegu operativnog rada lopatica, PVE mogu predstavljati barijeru te može doći do sudara i smrtnog ishoda. Kako bi se umanjio negativan utjecaj PVE na populaciju ptica, norveški su istraživači još 2013. g. provodili ispitivanje u kopnenoj vjetroelektrani na otoku Smøla u kojoj su zabilježeni brojni smrtni slučajevi orlova štekavaca. Ispitivanje se provelo na način da se po jedna lopatica od 4 vjetroelektrane obojala crnom bojom te je na taj način postignuta bolja uočljivost što je rezultiralo smanjenim stradavanjem ptica za 70%.
Dakle, vrsta i veličina učinaka PVE variraju ovisno o fazama razvoja vjetroelektrana na moru a razumijevanje učinaka tijekom faze izgradnje i rada stalno raste no malo se zna o učincima stavljanja izvan pogona i kako će izgledati i funkcionirati okoliš nakon stavljanja izvan pogona. Mogućnosti za stavljanje PVE izvan pogona, koje su tek nedavno započele, uključuju potpuno uklanjanje, djelomično uklanjanje ili jednostavno ostavljanje infrastrukture na mjestu. Mogućnosti uklanjanja uzrokovat će poremećaj staništa, a sve mogućnosti imat će jedinstvene učinke na buduće povezane zajednice riba te potencijalno na ribarstvo i riblje resurse te pristup njima.
Pučinske vjetroelektrane predstavljaju važan korak prema korištenju obnovljivih izvora energije, ali njihova izgradnja i rad imaju složen utjecaj na morske ekosustave i ribarstvo. S jedne strane, PVE mogu povećati bioraznolikost i djelovati kao umjetni grebeni, stvarajući nova staništa te pružaju hranu i zaklon morskim organizmima. Osim toga, zabrane ribolova u zonama PVE mogu poslužiti kao de facto zaštićena morska područja, čime se potiče obnova ribljih populacija.
S druge strane, prisutnost PVE uvodi potencijalne stresore poput podvodne buke, elektromagnetskih polja, vibracija i kretanja čestica, što može utjecati na ponašanje, migracijske obrasce i fiziologiju riba. Također, ograničavanje ribolova unutar PVE zona može dovesti do povećanog pritiska na okolna područja, što stvara sukobe s komercijalnim ribarima, dok rekreativni ribari često prijavljuju povećanu brojnost ribe.
Ukupno gledano, PVE imaju dvostruki učinak: doprinose obnovi morskih resursa i energetskoj tranziciji, ali istodobno zahtijevaju pažljivo planiranje, praćenje i integraciju s drugim morskim aktivnostima kako bi se smanjili negativni učinci na ribarstvo i ekosustave.
Izvor slike: https://pixabay.com/photos/wind-energy-offshore-wind-farm-9762992