Energetske zajednice u fokusu drugog dana konferencije „Dani energetske tranzicije Istarske županije“

U Labinu je jučer održana konferencija Dani energetske tranzicije Istarske županije, koja je okupila nešto manje od stotinu sudionika iz sektora energetike, javne uprave, znanosti i civilnog društva. Fokus drugog izdanja ove dvodnevne konferencije bio je na uspostavi energetskih zajednica i njihovom potencijalu za ubrzavanje energetske tranzicije na lokalnoj razini.

Konferenciju je otvorio dožupan Istarske županije Tulio Demetlika, istaknuvši kako Istarska županija prednjači u promicanju održivih modela potrošnje i proizvodnje energije te da energetske zajednice predstavljaju novu priliku za uključivanje građana u tranziciju koja mora biti pravedna, lokalno usmjerena i energetski učinkovita.

U uvodnom dijelu konferencije predstavljeni su IRENA-ini aktualni EU projekti koje provode na području županije: REFINEE, EnerCmed, HERCULES-CE i NRGCOM, čiji je zajednički cilj uspostava preduvjeta za razvoj energetskih zajednica kroz inovativne pristupe, modele suradnje i financiranja.

Prikazana je i video-prezentacija „Energetske zajednice kao rješenje za razmjenu energije“, koja je približila građanima koncept dijeljenja energije te pokazala konkretne mogućnosti za primjenu u lokalnim sredinama.

Prvi panel, pod nazivom „Energetske zajednice – mit ili stvarnost?“, moderirala je dr. sc. Mihaela Grubišić Šeba (EIHP), a u njemu su sudjelovali Andro Bačan (EIHP), Snježana Blagajac (HERA), Marin Bošković (HEP-ODS), Cinzia Zubin (Istarska županija) i Goran Jurišić (Moja energetska zajednica).

Tijekom dinamične i nadasve interaktivne rasprave naglašena je multidimenzionalnost energetskih zajednica – one nisu samo koncept budućnosti, već alat za postizanje otpornijeg i pravednijeg energetskog sustava. Ključne prepreke i izazovi identificirani su u složenosti zakonodavnog okvira, tehničkoj infrastrukturi, ali i razini energetske pismenosti građana.

Snježana Blagajac iz HERA-e detaljno je pojasnila aktualne izmjene Zakona o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji te istaknula važnost virtualnog agregiranja resursa i jasnog definiranja ključeva dijeljenja energije. Naglasila je da je sustav razmjene energije u zajednicama već moguć, no da je potrebno dodatno usklađivanje s operativnim, tržišnim i tehničkim aspektima kako bi isti zaživio u praksi i postao potpuno operativan, a čemu će pridonijeti pravna regulativa koja će ponuditi jasan proces i olakšati stvaranje vizije o svakoj pojedinoj zajednici. Goran Jurišić, jedan od pionira energetskih zajednica u Hrvatskoj, podijelio je konkretna iskustva razvoja softverskog rješenja i uređaja za dijeljenje energije u stvarnom vremenu. Iako njihova zajednica još nije operativna, istaknuo je kako se administrativni procesi polako ubrzavaju, a početak realne razmjene energije očekuje se početkom 2026. godine. Andro Bačan iz EIHP-a je upozorio da, iako je zakonodavni okvir formalno širok, još uvijek nedostaje konkretna operativna podrška, posebno u tehničkom i obrazovnom segmentu. Potrebno je najprije ukloniti ključne barijere i osigurati edukaciju svih uključenih aktera, prije samih financijskih poticaja. Marin Bošković iz HEP-ODS-a istaknuo je da EZG predstavljaju jednu od najvećih promjena u elektroenergetskom sustavu u posljednjem desetljeću. Uloga operatora mreže je ključna, osobito kroz uvođenje pametnih brojila i dvosmjernog mjerenja, a HEP-ODS ulaže značajna sredstva u infrastrukturu – planirana je zamjena svih starijih modela brojila pametnim brojilima do 2029. godine. Cinzia Zubin iz Istarske županije naglasila je potencijal EZG-a kao alata za stabilizaciju elektroenergetskog sustava te važnost pametnog planiranja i podrške za sve oblike lokalnog dijeljenja energije, uključujući grijanje, hlađenje i nove tehnologije poput zelenog vodika.

Na drugom panelu, „Zajednice obnovljive energije – prilika za lokalno dijeljenje energije?“, predstavnici znanstvene zajednice i lokalnih inicijativa raspravljali su o realnim izazovima i mogućnostima primjene modela EZG na terenu.

Ugo Toić iz creske agencije OTRA, govoreći iz iskustva otočnih zajednica, istaknuo je potrebu za aktivnim uključivanjem i edukacijom lokalnog stanovništva te rekao da tranzicija mora biti osmišljena s obzirom na postojeću infrastrukturu, ali i ljudske kapacitete kojima raspolažu.

Doris Pajković iz IRENA-e osvrnula se na pilot inicijativu usmjerenu na uključivanje stanovnika povijesnih jezgri u energetsku tranziciju, uz poruku da energetska obnova mora biti dostupna svima – bez obzira na lokaciju ili vrstu objekta. Najavila je i nastavak rada na osmišljavanju rješenja kroz projekte kojima se IRENA bavi, a posebno obzirom na plan da se do 2026. godine dostigne 1 MW instalirane snage. Panel je zaključio Damir Juričić (Sveučilište u Rijeci), naglašavajući da bez jasnih i stabilnih financijskih modela energetske zajednice neće dugoročno opstati, a po njegovom je mišljenju posebno važan element broja članova odnosno struktura članova energetskih zajednica. Istaknuo je važnost dostupnosti EU i javnih sredstava te pojednostavljenja postupaka za korisnike.

Konferencija je zaključena porukom da energetska tranzicija nije isključivo tehničko pitanje, već prilika za stvaranje pravednijeg i održivijeg društva. Energetske zajednice osnažuju građane da postanu proizvođači i dijelitelji energije, ali i da istom upravljaju, povezuju lokalne resurse s lokalnim potrebama i stvaraju otpornije i energetski neovisnije zajednice. Kao lajtmotiv današnje konferencije isticalo se pitanje energetske pismenosti i edukacije građana, kao prvog koraka u uključivanje svakog pojedinca našeg društva u proces energetske tranzicije, a konferencija „Dani energetske tranzicije Istarske županije“ još je jednom pokazala da Istarska županija ima znanje, volju, viziju i ambiciju biti predvodnikom energetske tranzicije u regiji.