Energetsko siromaštvo - problemi današnjice i perspektiva za budućnost

Energetsko siromaštvo je jedan višedimenzionalan fenomen kojim je zahvaćen sve veći broj građana u EU i Republici Hrvatskoj. Više od 41 milijun Europljana 2022. godine nije imalo mogućnost održavanja svojih domova dovoljno toplima, što ukazuje na rastući problem koji će se morati rješavati u narednim godinama. Iako u Hrvatskoj donedavno nije postojala jedinstvena i široko prihvaćena definicija energetskog siromaštva, prema EU standardima su se kućanstva u riziku od energetskog siromaštva karakterizirala kao kućanstva čiji troškovi za energiju predstavljaju više od 10% prihoda kućanstva, dok se samo energetsko siromaštvo opisivalo kao nedostatak pristupa održivim modernim energetskim uslugama i proizvodima. Do energetskog siromaštva najčešće dovodi kombinacija nekoliko faktora: niskih prihoda kućanstava, visokih rashoda za energiju i niske energetske učinkovitosti u kućanstvu, dok su uz navedene faktore zabilježeni i ozbiljni štetni učinci na zdravstveno stanje i mentalno zdravlje građana zbog loših uvjeta stanovanja, što ovu pojavu čini kompleksnim problemom koji zahtijeva interdisciplinarni pristup različitih sektora poput energetike, zdravstvenog sustava sustava socijalne skrbi itd.

Na europskoj razini, Europska Komisija se pitanjem rješavanja energetskog siromaštva bavi u raznim zakonodavnim i nezakonodavnim inicijativama, uglavnom u kontekstu klimatskih politika i energetske tranzicije. Direktive o plinu i električnoj energiji osiguravaju zaštitu ranjivih potrošača i energije, dok Direktive o učinkovitosti i energetskoj učinkovitosti zgrada zahtijevaju mjere za ublažavanje energetskog siromaštva. U Hrvatskoj se svijest o problemu energetskog siromaštva širila kroz razne analize i smjernice kojima se nastojalo obaviti detaljan pregled zakonodavstva u Republici Hrvatskoj u području energetike i socijalne skrbi kako bi se utvrdile postojeće mjere za suzbijanje energetskog siromaštva i smjer budućeg razvoja javnih politika u ovom području.

Aktivnosti poput projekta 'Zajedno do ugodnijeg stanovanja' u kojem su predstavnici DOOR – Društva za oblikovanje održivog razvoja i predstavnici grada Zagreba 2016. godine dijelili male pakete pomoći za povećanje energetske učinkovitosti, te projekta 'FER rješenja za bolju zajednicu' u suradnji DOOR-a, grada Zagreba i Fakulteta elektrotehnike i računarstva (FER), gdje je izrađen prijedlog politike za grad Zagreb za borbu protiv energetskog siromaštva iz čega je proizašla mjera koja je uvrštena u Zagrebačku strategiju borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje od 2021. do 2025. godine, omogućili su bolje poznavanje konkretnih problema vezanih uz energetsko siromaštvo i mogućih načina na koji bi se ti problemi mogli riješiti.

Uz navedene projekte, relevantni dokumenti poput Smjernica za planiranje smanjenja energetskog siromaštva za jedinice lokalne i regionalne samouprave (projekt CO-EMEP, Interreg Mađarska-Hrvatska, lipanj 2021), Analize energetskog siromaštva u Hrvatskoj (projekt Unify, program LIFE, srpanj 2021) ili Vodiča kroz energetsko siromaštvo (projekt POWERPOOR, studeni 2021) utjecali su na širenje svijesti o negativnom učinku energetskog siromaštva i važnosti strateškog pristupa ovom problemu. U veljači 2023. godine, grad Zagreb postao je prvi grad u Hrvatskoj sa usvojenim Programom suzbijanja energetskog siromaštva, dok se u novije vrijeme građanima nastoji pružiti dodatna potpora kroz Centre za borbu protiv energetskog siromaštva.

U travnju ove godine Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije održalo je Javno savjetovanje za mjere i ulaganja u Socijalnom planu za klimatsku politiku na kojem je predstavljena nova zakonska definicija energetskog siromaštva i siromaštva u pogledu mobilnosti, te deset novih mjera kojima će se pružati potpora ranjivim kućanstvima, ranjivim mikro poduzećima i ranjivim korisnicima prijevoza. Po novoj definiciji iz Zakona o energetskoj učinkovitosti, energetsko siromaštvo definirano je kao situacija u kojoj kućanstvo nema pristup osnovnim energetskim uslugama za pristojan životni i zdravstveni standard uključujući odgovarajuće grijanje, toplu vodu, hlađenje, rasvjetu i energiju za napajanje kućanskih uređaja, a što je uzrokovano cjenovnom nepristupačnosti energije, nedovoljnim raspoloživim dohotkom, visokim izdacima za energiju, lošim energetskim svojstvima zgrada i lošom energetskom učinkovitosti domova.

IRENA svoj doprinos borbi protiv energetskog siromaštva u Istri čini provođenjem LIFE projekta JUSTEM i Interreg Central Europe projekta JETforCE kojima se promovira pravedna tranzicija i svijest o energetskom siromaštvu na području Istarske županije i kojima se građane nastoji uključiti u sam proces odlučivanja kroz razne edukacije i razvoj alata za digitalni angažman građana.

Dodatno, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u suradnji s Ministarstvom prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine te Ministarstvom zaštite okoliša i zelene tranzicije planira objaviti javni poziv vrijedan 25 milijuna eura kojim će se u potpunosti financirati energetska obnova obiteljskih kuća najugroženijih kućanstava. Ovom mjerom Vlada RH nastoji ispuniti ciljeve iz Dugoročne strategije obnove zgrada do 2050. godine i Integriranog nacionalnog energetskog i klimatskog plana, te doći korak bliže provođenju ciljeva smanjenja energetskog siromaštva u RH i poboljšanju životnih uvjeta života hrvatskih građana.

Izvor https://www.freepik.com/free-photo/filament-bulb-lying-euro-coins_1180108.htm#fromView=search&page=1&position=0&uuid=11eb85cb-97d7-4994-bd10-a5bfe2f33657&query=energy+poverty
Izvor https://www.freepik.com/free-photo/light-bulb-with-miniature-house_8726653.htm#fromView=search&page=1&position=11&uuid=11eb85cb-97d7-4994-bd10-a5bfe2f33657&query=energy+poverty