Istra gradi održivu budućnost: Energetska tranzicija uz sunce, vjetar i zajedništvo
Iako se zelena tranzicija često spominje kao prioritet Europske unije, njezina realizacija u praksi ne teče jednako brzo u svim državama članicama, a još manje u svim njihovim regijama. Hrvatska ima izniman potencijal u korištenju obnovljivih izvora energije, osobito sunca i vjetra, no mnogi projekti nailaze na prepreke zbog sporosti administracije. U takvom kontekstu, Istra se ističe kao regija koja čini konkretne i ambiciozne korake prema održivoj energetskoj budućnosti.
Istarska regionalna energetska agencija (IRENA), osnovana 2009. godine, ključan je akter u razvoju energetskih politika županije. Njezini planovi do 2035. godine uključuju proizvodnju većine energije iz obnovljivih izvora, prvenstveno solarne i energije vjetra.
„Zeleni plan Istarske županije iz 2014. postavio je temelje, a danas su ambicije jasnije i veće – 400 MW solarne energije i istražno područje za 500 MW pučinskih vjetroelektrana“, ističe Doris Pajković iz IRENA-e. Realizacija ovisi i o modernizaciji elektroenergetske mreže, uključujući izgradnju 400 kV dalekovoda Melina-Divača i nove trafostanice u Vodnjanu.
Jedan od važnih koraka bio je projekt COOPwind, koji je doveo do smjernica za razvoj uključivih pučinskih vjetroelektrana. Njihova svrha nije samo proizvodnja energije, već i zaštita morskog okoliša te razvoj lokalnog gospodarstva. Nova inicijativa, projekt BEYOND, dodatno istražuje ravnotežu između ekoloških, ekonomskih i društvenih koristi takvih postrojenja.
Zelena tranzicija obuhvaća i prometni sektor. Istra je poznata kao autodestinacija, a sezonalnost dodatno opterećuje prometnice i okoliš. Značajni infrastrukturni zahvati, poput dovršetka Istarskog ipsilona i planirane izgradnje Istarskog X-a, trebali bi olakšati promet. U željeznički promet ulaže se oprezno, ali s nadom: obnavljaju se pruge, najavljen je skori dolazak baterijskih vlakova, a planira se i ponovna uspostava međunarodne linije Pula–Ljubljana–Zagreb.
Poseban naglasak stavlja se na razvoj energetskih zajednica, koje mogu omogućiti dijeljenje viškova energije, osobito iz javnih objekata. Do sredine 2026. godine Istra planira dostići 1 MW instalirane snage na svojim objektima i viškove usmjeriti prema domovima za starije i zdravstvenim ustanovama. Energetske zajednice mogu biti i rješenje za stanovnike starogradskih jezgri, koji zbog konzervatorskih uvjeta ne mogu izravno ulagati u vlastitu obnovljivu proizvodnju.
Zaključno, Istra pokazuje da energetska tranzicija nije samo tehničko, već i društveno pitanje – i da su uključivost, planiranje i lokalno djelovanje ključ uspjeha.
Članak objavljen na portalu financije.hr sa svim detaljima možete pročitati na sljedećoj poveznici: https://financije.hr/istra-koraca-prema-energetskoj-samodostatnosti-nakon-gasenja-plomina/
Foto: Pixabay.com