Energetske zajednice u industriji – prilika za konkurentnost i održivost

Energetske zajednice u industriji sve se više prepoznaju kao jedan od ključnih alata zelene tranzicije. Riječ je o udruženjima tvrtki koje zajednički proizvode, troše, skladište i razmjenjuju energiju iz obnovljivih izvora poput solarnih elektrana, kogeneracijskih postrojenja ili sustava baterija. Za razliku od klasičnog modela gdje je svaka kompanija pojedinačni potrošač energije, ovdje se resursi udružuju, a koristi dijele.

U Hrvatskoj je ovaj model relativno nov, ali već postoje pionirske inicijative. IRENA - Istarska Regionalna Energetska Agencija, u suradnji s Istarskom županijom, razvija koncept za industrijske zone u sklopu projekta REFINEE, u kojima bi industrija, općine i građani zajednički investirali u solarne kapacitete i stvarali lokalno održive energetske sustave. U okviru tih aktivnosti naglasak se stavlja na potporu malim i srednjim poduzetnicima s područja Istarske županije – s jedne strane kroz povoljnije financiranje projekata usmjerenih na energetsku učinkovitost i obnovljive izvore, a s druge strane kroz tehničku podršku za njihovo uključivanje u energetske zajednice. Poduzetnici su već pokazali značajan interes za ovakav model te visoku razinu svijesti o važnosti energetske tranzicije i ulaganja u niskougljične tehnologije. Njihovim aktivnim uključivanjem u energetske zajednice proces integracije svih dionika društva u stvaranje neovisnog sustava opskrbe i upravljanja energijom dobiva punu dimenziju.

Ključne prednosti energetskih zajednica za industriju:

1. Smanjenje troškova energije – zajednička proizvodnja i lokalna potrošnja smanjuju ovisnost o distributerima i nestabilnim tržišnim cijenama. Optimizacija potrošnje unutar zajednice omogućava ravnomjernije korištenje energije i niže troškove prijenosa i distribucije

2. Održivo i zeleno poslovanje – veća upotreba obnovljivih izvora izravno smanjuje ugljični otisak. Sudjelovanje u zajednicama jača održivost brenda, podiže ESG ocjene i otvara vrata financijskim potporama iz EU fondova, nacionalnih programa i lokalnih inicijativa. Time se industrija usklađuje s europskim ciljevima klimatske neutralnosti do 2050

3. Energetska neovisnost i sigurnost – vlastiti izvori energije i sustavi za pohranu povećavaju otpornost industrijskih pogona na poremećaje u opskrbi i energetske krize, što je ključno u vremenu nestabilnih cijena i geopolitičkih neizvjesnosti

4. Suradnja i sinergija među poduzećima – kroz dijeljenje viškova energije i zajednička ulaganja u tehnologije (npr. baterije, toplinske pumpe, infrastrukturu za električna vozila) razvija se nova dimenzija industrijske suradnje i inovacija

5. Novi izvori prihoda – višak proizvedene energije može se prodavati u mrežu ili unutar same zajednice, čime se stvaraju dodatni prihodi i povećava isplativost investicija

Zakonski okvir u Republici Hrvatskoj već omogućuje osnivanje energetskih zajednica građana i zajednica obnovljive energije, u kojima industrijski subjekti mogu sudjelovati kao članovi ili osnivači. Ključno je da zajednica posluje u korist svojih članova i lokalnog okruženja, a ne isključivo radi profita, čime se industriji otvara prostor da postane ne samo veliki potrošač, nego i aktivni proizvođač i partner građanima i javnom sektoru. 

Energetske zajednice u industriji stoga nisu samo instrument za smanjenje računa za energiju već predstavljaju strateški korak prema održivom gospodarstvu, većoj otpornosti na krize i dugoročnoj konkurentnosti hrvatske industrije. Uspješni primjeri pokazuju da je model izvediv, a potencijal je ogroman – osobito u industrijskim zonama, tehnološkim parkovima i klasterima koji već sada razmišljaju o zajedničkoj proizvodnji i pametnoj razmjeni energije.