Sadržaj ŽRS-a do 2020. godine

U rujnu 2015. godine Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije donijelo je nove Smjernice za izradu županijskih razvojnih strategija, praćenje i vrednovanje njihove provedbe, u skladu sa Zakonom o regionalnom razvoju Republike Hrvatske (NN 147/14).

Sukladno uputama obrađene cjeline u novom ŽRS-u do 2020. godine su sljedeće:

Analiza stanja – Sažetak (Podcjeline; Društvo, Gospodarstvo, Stanje u prostoru/okolišu i Institucionalni kontekst);
Rezultati provođenja prijašnjih strategija;
Prepoznavanje razvojnih potreba i potencijala;
Strateški okvir (Podcjeline: Vizija, Ciljevi, Razvojni prioriteti i mjere);
Politika županije prema teritorijalnom i urbanom razvoju;
Provedba (Podcjeline: Financijski okvir za provedbu strategije, Provedbeni mehanizmi, Strateški projekti županije);
Praćenje i vrednovanje strategije
Županijsko partnerstvo
Horizontalna načela
Izvješće o provedenom prethodnom vrednovanju

Kao prilog ŽRS-u u izradi je sukladno Smjernicama i Akcijski plan za razdoblje od tri godine, koji predstavlja provedbeni dokument koji služi za operacionalizaciju i provedbu ŽRS-a, a omogućuje cjelovit pregled, strukturu te razradu svih aktivnosti, programa i projekata  potrebnih za provedbu ŽRS-a u određenom razdoblju. AP je podloga za sustavnu kontrolu i nadzor provedbe i time postaje alat za razvojno upravljanje.

ŽRS je posebno važan dokument za budući razvoj Istarske županije jer:

- donosi dogovorom utvrđenu viziju, strateške ciljeve, prioritete, mjere i projekte za cijelu županiju, te kao takav predstavlja dugoročan, ali prilagodljiv okvir za pojedinačne razvojne projekte kojima se razvoj u konačnici ostvaruje;

- daje osnovu za usmjeravanje i rangiranje razvojnih projekata županije, gradova i općina;

- stvara preduvjete da se razvojni projekti koji su usuglašeni s ŽRS-om kandidiraju za financiranje sredstvima EU, ministarstava i fondova RH, županijskim, privatnim sredstvima itd.;

- omogućuje lakše povezivanje razvojnih projekata županije, gradova i općina i njihovu učinkovitiju provedbu;

- pridonosi jačanju međužupanijske, prekogranične i međuregionalne suradnje u provedbi zajedničkih projekata;

- uspostavlja partnerski odnos svih dionika– od javnog i privatnog sektora do civilnog društva i svih građana;

- daje osnovu za privlačenje ulagača, domaćih i stranih.