O pitanjima Koromačna odlučivati na temelju činjenica, mjerenja i zakonskih nadležnosti
Za subotu, 14. studenoga, najavljen je prosvjed građana Labinštine i Istre ispred sjedišta Istarske županije u Puli, na kojem će se od Županije zatražiti hitna izmjena Prostornog plana Istarske županije radi zabrane projekata povezanih sa skladištenjem i transportom CO₂ te ukidanje svih dozvola za gospodarenje otpadom tvornici cementa Holcim u Koromačnu.
Istarska županija od samog početka razumije zabrinutost građana Koromačna i Labinštine za zdravlje, sigurnost i kvalitetu života te dijeli njihov interes da se sva otvorena pitanja vezana uz rad cementare Holcim temeljito razmotre. Upravo je zato osnovana Radna skupina kao savjetodavno tijelo Skupštine Istarske županije, koja se aktivno bavi ovom problematikom, prati dostupne podatke i razmatra mogućnosti daljnjeg postupanja. Istarska županija ostaje uz građane i nastavit će štititi njihove interese, ali važno je razgraničiti nadležnosti Županije, Općine Raša i državnih tijela te odgovornost za donošenje pojedinih odluka.
Prostorni plan i projekt skladištenja CO₂
Izmjene i dopune Prostornog plana Istarske županije su u tijeku. Međutim, detaljniji uvjeti uređenja industrijskog postrojenja u Koromačnu trenutačno su definirani Prostornim planom Općine Raša. To znači da Općina Raša već sada, kroz izmjene vlastitog prostornog plana koje su u tijeku, može odlučivati o prostornim uvjetima za planirane zahvate povezane s CO₂. Za to nije potrebno čekati izmjene županijskog plana.
Prostorni plan Istarske županije dokument je strateške razine te eventualne zabrane pojedinih zahvata moraju imati stručno i pravno utemeljenje. Kada je riječ o konkretnom projektu u Koromačnu, mogućnost određivanja prostornih uvjeta trenutno postoji na razini Općine Raša.
Za koncesiju na pomorskom dobru u luci Koromačno nadležna je Republika Hrvatska, odnosno postupak provodi Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, a ne Istarska županija. To je Ministarstvo u srpnju ove godine ovlastilo Holcim da u ime Vlade RH, kao davatelja koncesije, ishodi lokacijsku dozvolu.
Kada je riječ o projektu KOdeCO Net Zero, podsjećamo da je predstavnik Istarske županije, zadužen za iznošenje stajališta župana u nadležnom povjerenstvu, još u svibnju 2026. godine glasao protiv upućivanja studije utjecaja na okoliš na javnu raspravu, tijekom razmatranja njezine cjelovitosti i stručne utemeljenosti. Dakle, Istarska županija svoj je stav iskazala znatno prije nego što su se pojedini saborski zastupnici iz Istre počeli javno baviti tim pitanjem. Studija je u međuvremenu povučena, a svoje protivljenje projektu javno je izrazio i župan Boris Miletić.
Dozvole za gospodarenje otpadom
Građanska inicijativa traži i ukidanje dozvola kojima je Holcimu omogućeno korištenje otpada u proizvodnji cementa. Pritom je važno istaknuti da bi ukidanje dozvole za korištenje otpada kao goriva značilo povratak na ugljen i petrokoks kao pogonska goriva, odnosno s aspekta zaštite okoliša vraćanje unatrag 40 do 50 godina. Takav bi korak bio suprotan ciljevima zelene tranzicije i smjeru europske okolišne politike, a dodatno se otvara pitanje bi li cementara koja se oslanja na takva goriva uopće mogla poslovati u skladu sa zahtjevima Europske unije.
S obzirom na vrste otpada i postupke gospodarenja otpadom, potrebno je razlikovati dvije važeće dozvole. Dozvolu za korištenje otpada kao goriva i gospodarenje vrstama otpada koji se klasificiraju kao opasni, odnosno njegovu energetsku oporabu, izdalo je nadležno Ministarstvo 13. lipnja 2024. godine. Istarska županija nije nadležna za izdavanje te dozvole niti može samostalno pokrenuti postupak njezine revizije ili ukidanja. Važno je istaknuti i da korištenje otpada kao goriva u cementari nije novost uvedena posljednjih mjeseci. Ministarstvo je takvu dozvolu prema nadležnosti izdalo prethodno 2015. godine, a korištenje pojedinih alternativnih goriva razmatralo se kroz studije utjecaja na okoliš i ranije krajem devedesetih godina te su već tada za suspaljivanje postojale dozvole.
Županija je izdala drugu dozvolu, koja se odnosi na korištenje određenih vrsta neopasnog otpada kao zamjenskih sirovina u proizvodnji cementa. Riječ je, između ostalog, o pepelu, šljaci i REA gipsu, koji zamjenjuju dio prirodnih sirovina. Ta dozvola ne odnosi se na spaljivanje otpada, a za njezino ukidanje mora postojati zakonska osnova. Takvim korištenjem neopasnog otpada smanjuje se potreba za eksploatacijom prirodnih sirovina, dok bi se materijal koji se ne iskoristi morao zbrinjavati na drugi način.
Mjerenja emisija i kvalitete zraka
Zaštita zdravlja stanovnika mora se temeljiti na pouzdanim i dostupnim podacima. Upravo zato je, temeljem zaključka Skupštine Istarske županije, od 12. listopada ove godine javnosti omogućen uvid u podatke o emisijama iz dimnjaka Holcima, koji se ažuriraju svakih pola sata. Podaci, grafovi i arhiva dostupni su na mrežnim stranicama Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Istarske županije.
Kontinuirano se prate emisije iz dimnjaka za niz onečišćujućih tvari, dok se za pojedine spojeve, uključujući dioksine i furane, provode posebna povremena mjerenja.
Osim dugogodišnjeg praćenja kvalitete zraka na području Koromačna i Brovinja, od 25. rujna prema angažmanu Holcima provode se i dodatna dvomjesečna mjerenja u samom Koromačnu na mobilnoj postaji za mjerenje imisija koje provodi akreditiran i ovlašten zavod. Prema trenutačno dostupnim podacima, nema većih razlika između rezultata mjerenja u naselju i na postaji Brovinje.
Istodobno, tijekom probnog rada novog postrojenja zabilježena su povećanja emisija pojedinih tvari i kratkotrajne povišene vrijednosti. Prema izvješću Državnog inspektorata, propisane dnevne granične vrijednosti nisu bile prekoračene. Međutim, izostanak prekoračenja propisanih graničnih vrijednosti ne znači da je daljnje praćenje nepotrebno. Naprotiv, upravo zabilježena povećanja emisija pojedinih tvari zahtijevaju dodatnu pozornost i temeljitu analizu. Radna skupina Skupštine Istarske županije već je preporučila dodatna mjerenja određenih organskih spojeva, a očekuje se i objedinjeno izvješće o mjerenjima provedenima tijekom oporabe otpada iz Gospića, uključujući podatke o dioksinima i furanima temeljem kojeg će se moći vršiti daljnje analize ili za isto angažirati stručne osobe ili institucije.
Pretkalcinator je još u dvogodišnjem probnom radu, tijekom kojeg se prikupljaju podaci o radu postrojenja i emisijama. Ti podaci bit će važni za postupak izdavanja uporabne dozvole i utvrđivanje eventualnih dodatnih uvjeta rada postrojenja.
Unatoč netočnim informacijama koje su tijekom jučerašnjeg dana iznesene u javnosti, posebno ističemo da župan Boris Miletić nikada nije sudjelovao u radu Povjerenstva za projekt KOdeCO Net Zero niti je kroz to tijelo dao podršku projektu. Istarska županija u Povjerenstvu za procjenu i utvrđivanje prijedloga strateških projekata ima svojeg predstavnika sukladno Zakonu o strateškim investicijskim projektima Republike Hrvatske, koji propisuje sudjelovanje predstavnika jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave na čijem se području projekt planira provoditi. Predstavnik Županije u radu Povjerenstva sudjelovao je u koordinaciji s rukovodstvom Istarske županije.
Podsjećamo i da je u Prijedlogu proračuna Istarske županije za 2027. godinu predviđeno 320.000 eura za nabavu mobilne postaje za ispitivanje kvalitete zraka, kojom će se dodatno ojačati kapaciteti Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Istarske županije. Nova postaja omogućit će mjerenja na različitim lokacijama, uključujući područja poput Koromačna i Pule, gdje građani izražavaju zabrinutost zbog utjecaja industrijskih postrojenja. Bit će opremljena za praćenje niza onečišćujućih tvari, među kojima su sumporov dioksid, sumporovodik, dušikovi oksidi, amonijak, ozon, ugljikov monoksid i lebdeće čestice PM10 i PM2,5. Time će se omogućiti brže prikupljanje pouzdanih podataka i pravodobno reagiranje nadležnih institucija.
Istarska županija nastavit će pratiti rezultate mjerenja, djelovati kroz Radnu skupinu Županijske skupštine i u okviru svojih nadležnosti inzistirati na zaštiti zdravlja stanovnika i okoliša. Zabrinutost građana zahtijeva ozbiljan institucionalni pristup, a odluke koje se tiču zdravlja ljudi i okoliša moraju se donositi na temelju činjenica, rezultata mjerenja i zakonskih ovlasti.