Pula: Sjednica Županijskog Savjeta za EU integracije

Pula: Sjednica  Županijskog Savjeta za EU integracije

Članovi  Županijskog Savjeta za EU integracije, na svojoj su sjednici,  koja je povodom Tjedna Europe održana danas u  sjedištu Poglavarstva Istarske županije, dali sažete  informacije o Jadranskoj euroregiji, EU programima dostupnim za Republiku Hrvatsku , te informaciju o radu ureda u Bruxellesu.

Jadranske euroregija osnovana je  30. lipnja  2006. godine u Puli, gdje joj je  i sjedište. Ima 22 članice - iz Italije, Slovenije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Albanije i Hrvatske. Prvim predsjednikom Jadranske euroregije postao je istarski župan Ivan Jakovčić, a potpredsjednikom predsjednik Regije Molise Michele Iorio. Na Skupštini, održanoj 21. studenoga 2006.  godine u  Anconi, osnovano je pet komisija Jadranske euroregije -  za ribarstvo; za okoliš;  za promet i infrastrukturu; za kulturu i turizam i  Komisija za ribarstvo. Na Brijunima su 16. i 17. travnja ove godine održane  konstituirajuće sjednice  navedenih komisija. Zadaća je komisija da  donesu programe iz čega će proizaći određeni projekti, kojima će se osmišljavati  daljnji razvoj na području koji obuhvaća Jadranske euroregija.

Raspravljajući o programima, koji bi se financirali  iz fondova Europske unije, nužna je bolje koordinacija  na republičkoj razini, kako bi se zajedničkim  nastupom privuklo čim više europskih sredstava. U Hrvatskoj je već razrađeno dvadesetak programa, koji se mogu natjecati za neki program EU. Najlakše je doći do sredstava  iz pretpristupnih fondova, što svakako treba iskoristiti. To su programi namijenjeni zemljama srednje i istočne Europe - PHARE, ISPA, SAPARD  i IPA. Program  CARDS namijenjen je kao pomoć u obnovi, razvoju i stabilizaciji.  Tu su  strukturni fondovi i kohezijski fond, kojima se potiče  regionalni razvoj, socijalna politika, poljoprivreda i ribarstvo. Posebnu  skupine čine tzv. Programi zajednice, kojima se promiče  suradnja među državama članicama u najrazličitijim područjima.

Kolikogod ponuda iz programa  EU djeluje primamljivo, u praksi nerijetko dolazi do poteškoća oko  realizacije. Tako je na primjer,  fiskalni  kapacitet županije mali, te odmah dovodi u pitanje   mogućnost apsorpcije europskih sredstava. Županija nije uvijek u mogućnosti da osigura participaciju na  EU sredstva, pa postoji opasnost da ona ostanu neiskorištena.