Rezultati studije: "Učinci decentralizacije u Republici Hrvatskoj na ekonomski i fiskalni položaj Istarske županije

Studija Instituta za javne financije
"Učinci decentralizacije u Republici Hrvatskoj na ekonomski i fiskalni položaj Istarske županije"

Skraćena verzija - ključni naglasci

Uvod

Istarska županija naručila je u srpnju 2014. od Istituta za javne financije studiju "Učinci decentralizacije u Republici Hrvatskoj na ekonomski i fiskalni položaj Istarske županije" koja je izrađena u studenom 2014. godine.

Glavni cilj studije bio je odrediti "neto fiskalni položaj Istarska županije" ili jednostavnije rečeno, utvrditi koliko novca zarađenog u Istri ostaje u Istri te  kakav je stupanj razvijenosti Istarske županije u odnosu na ostale županije u Hrvatskoj.
 
Navedena Studija značajna jer pokazuje koje županije imaju kapacitet i sposobne su samostalno upravljati svojim razvojem, a koje županije ne bi mogle opstati bez raznih državnih intervencija i/ili zaduživanja.

Navedena studija obuhvaća razdoblje od tri godine (od 2011. do 2013.) a detaljno su analizirani svi finacijski tijekovi između Istarske županije, proračuna središnje države te izvanproračunskih fondova.

Neto fiskalna pozicija Istarske županije: Višak od 800.000.000 kn godišnje 

U Istri se, prema nalazima studije, svake godine ostvari "višak" od prosječno gotovo 800.000.000,00 kuna. To je razlika između prihoda koji se svake godine u Istri prikupe i rashoda koji se u Istri ostvare. Dakle, Istra svake godine financira druge dijelove Hrvatske s 800 milijuna kuna.

Ilustracije radi, prosječan godišnji suficit od 800 milijuna kuna koji se ostvari na području Istarske županije dostatan je za izgradnju jedne bolnice i sveučilišnog kampusa godišnje. Ili, drugim riječima,  od početka projekta izgradnje nove bolnice u Puli 2003. Istra je u središnju blagajnu uplatila vrijednost od 16 bolnica.  Za te novce može se godišnje izgraditi 40 dječjih vrtića ili škola ili kupiti 159 tisuća računala godišnje. Istarska bi županija u tri godine samostalno mogla otplatiti investiciju veličine jednog Pelješkog mosta.

U Istri se u razdoblju od 2011. - 2013. prikupilo prosječno 7,5 mlrd. kn prihoda godišnje a utrošilo se prosječno 6,7 mlrd. kn godišnje iz proračuna opće države. Iako razlika prihoda i rashoda varira od 668 do milijardu kn, prosječna razlika iznosi 795 mil. kn, tj. 3.826 kn po stanovniku.

Istarska županija po visini prikupljenih prihoda po stanovniku značajno nadmašuje prosjek cijele RH, prikupivši čak 18,9% više prihoda po stanovniku u odnosu na prosjek RH, a ukoliko se iz prosjeka RH izuzmu prihodi po stanovniku ostvareni na području Grada Zagreba, razlika u korist Istarske županije još je značajnija (39,9%).

Omjer duga i tekućih prihoda Istarske županije u 2013. iznosi 0,13. To znači da bi se ukupan dug Istarske županije mogao otplatiti već s 13% godišnjih tekućih prihoda. Dokaz je to financijske snage Istarske županije, ali i niske razine zaduženosti koju dodatno potvrđuju omjeri duga i financijske imovine te omjer duga i ukupne imovine.

Neto fiskalni položaj Istarske županije i usporedba s ostalim županijama RH: Istarska županija - druga najrazvijenija županija u Hrvatskoj

Od ukupno 21 županije (20 županija i Grad Zagreba) u RH, samo su četiri županije u razdoblju 2011.-2013. zabilježile pozitivnu neto fiskalnu poziciju tj. višak prihoda nad rashodima. Osim Grada Zagreba, pozitivne neto pozicije ostvarile su još Istarska županija (prosječno 795 mil. kn godišnje), Primorsko-goranska županija (prosječno 731 mil. kn godišnje) i Zagrebačka županija (prosječno 134 mil. kn godišnje). Dakle samo te četiri županije bi mogle zadovoljavati sve javne funkcije bez pomoći iz drugih izvora. Sve ostale županije bilježe negativne neto fiskalne pozicije od čega najgore stoje Vukovarsko-srijemska županija (prosječno 1,69 mlrd. kn godišnjeg manjka) i Osječko-baranjska (prosječno 1,67 mlrd. kn godišnjeg manjka).

U analizi 12 odabranih reprezentativnih pokazatelja iz odabranih sektora gospodarstva procijenjena je razina gospodarske razvijenosti Istarske županije u odnosu na ostale županije u Hrvatskoj. Po tim kriterijima Istarska je županija pozicionirana kao druga najrazvijenija županija u Hrvatskoj, odmah iza Grada Zagreba. Nakon Istarske, visoko razvijene županije su Primorsko-goranska (3.), Splitsko-dalmatinska (4.) i Dubrovačko-neretvanska županija (5.).

Preračunavanjem brojki po broju stanovnika pojedine županije, Grad Zagreb po stanovniku ostvari u prosjeku 17,2 tisuća kn prihoda više nego što se na tom području troši. Na drugom mjestu se nalazi Istarska županija koja bilježi prosječan suficit od 3,8 tisuća kn po stanovniku, a slijedi je Primorsko-goranska županija sa suficitom od 2,5 tisuća kn po stanovniku.

Sukladno pozicijama pet najrazvijenijih županija, raspodjela regionalne razvijenosti pokazuje da je najveći gospodarski razvoj koncentriran u kontinentalnom dijelu Hrvatske na području grada Zagreba i Varaždina, te potom u primorskom dijelu Hrvatske na području Istre, Rijeke, Splita i Dubrovnika.

Promatrajući pojedinačno odabrane reprezentativne pokazatelje, vidljivo je da se Istarska županija nalazi među pet najbolje pozicioniranih županija u Hrvatskoj prema svim pokazateljima, osim prema rangu poslovnog okruženja (9.) te prema prosječnom saldu robne razmjene (15.).

Kvaliteta poslovnog sektora najbolja je u Istarskoj županiji, u kojoj je i turistički sektor razvijeniji od svih županija (uzimajući u obzir najveći broj ostvarenih noćenja turista u Hrvatskoj).

Naposljetku, Istarska županija ima, nakon Grada Zagreba (137,558 kn) drugi najviši BDP po stanovniku od 96.657 kn, što je izravni pokazatelj gospodarske razvijenosti i potvrđuje status Istarske županije kao druge najrazvijenije regije u Hrvatskoj. 

Zaključak: Decentralizacija za pravedniju raspodjelu novca zarađenog u Istarskoj županiji

Ovo istraživanje potvrdilo je tri stvari: prvo, da je Istarska županija druga najrazvijenija regija u Hrvatskoj, drugo, da je Hrvatska fiskalno centralizirana država i treće, da je Istra već sada dostigla takav stupanj gospodarskog razvoja da ima snagu sama "plaćati svoje račune", ali da  nepravedna i neracionalna raspodjela novca koji iz Istre odlazi u centralnu blagajnu usporava razvoj Istarske županije.

Imajući u vidu trenutnu nepovoljnu fiskalnu bilancu kod većine županija, jasno je vidljivo da Hrvatskoj treba odgovarajuća/nova regionalna politika i zato trebamo pokrenuti proces rasprave oko teritorijalnog preustroja koji će rezultirati novim, efikasnijim, racionalnijim i financijskim snažnijim regijama. Pri kreiranju novog teritorijalnog preustroja, pored povijesnih i geografskih obilježja nekog teritorija, treba voditi računa i o fiskalnim kapacitetima budućih regija.  Istra je odvijek bila  i uvijek će biti spremna izdvajati sredstva za ostale, nedovoljno razvijene regije, ali to treba čini kroz pravedan, racionalan i transparentan sustav raspodjele novca. Centralizirani sustav koji je trenutno na snazi nije niti jedno od to troje. 

Cijelu studiju možete preuzeti OVDJE.